Alpski prostor

Zemlje regije

Područje suradnje Alpskog svemirskog programa obuhvaća Alpe i njihove okolne nizine, povezujući vrlo različite regije koje uključuju cijelo područje Švicarske, Austrije, Lihtenštajna i Slovenije, zapadne dijelove Francuske, južne dijelove Njemačke i sjeverne regije Italije. Područje suradnje programa Interrega za razdoblje 2021.–2027. obuhvaća cijelo područje programa Interrega za razdoblje 2014.–2020. s dodatnih sedam regija iz Njemačke. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

Politički okvir

1.     Program transnacionalne suradnje

Cilj je programa Interreg za alpski svemir za razdoblje 2021. 2027. (koji je Europska komisija donijela 5. svibnja 2022.) potaknuti integraciju održivog gospodarskog razvoja, društvene dobrobiti i očuvanje njegove izvanredne prirode. Njime se podupiru projekti prekogranične suradnje i olakšavaju zajednička transnacionalna rješenja.

Programom su utvrđena četiri prioriteta:

• Prioritet br. 1: Zelena alpska regija otporna na klimatske promjene
• Prioritet 2. Ugljično neutralna alpska regija osjetljiva na resurse
• Prioritet 3. Inovacije i digitalizacija kao potpora zelenoj alpskoj regiji
• Prioritet 4. Alpska regija kojom se zajednički upravlja i koja je razvijena

Klimatske promjene u više su navrata prepoznate kao glavna pokretačka snaga i poseban izazov za Alpe. Prilagodba klimatskim promjenama cilj je obuhvaćen prioritetom 1. u okviru posebnog cilja: „Promicanje prilagodbe na klimatske promjene i sprečavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima”. Programom se podupire promicanje mjera prilagodbe klimatskim promjenama usmjerenih na međuodnose prirodnih, gospodarskih i društvenih sustava alpske regije. Programom se detaljno promiče sljedeće: (1) rješenja i pilot-projekti za pripravnost i prilagodbu, (2) rješenja i pilot-projekti za premošćivanje jaza između istraživanja u području klime i praktične provedbe, (3) inicijative za prijenos znanja i (4) metodologije i alati za mjerenje i praćenje posebnih učinaka klimatskih promjena. Programom se podupiru i mjere za sprečavanje rizika i otpornost na katastrofe koje su snažno povezane s klimatskim promjenama.

Usklađenost između tog programa i ciljeva strategije EUSALP ojačana je kako bi se podržao put prema ugljično neutralnom području otpornom na klimatske promjene. Cilj je programa u okviru prioriteta 4. „jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i dionika za provedbu makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, kao i drugih teritorijalnih strategija”. U tom pogledu programom se podupire razvoj i provedba „rješenja za poboljšanje suradnje i organizacijskih procesa unutar upravljačke strukture EUSALP-a”.

Za razdoblje 2014. – 2020. (INTERREG V B) klimatske promjene, iako su prepoznate kao glavna pokretačka snaga i poseban izazov za Alpe, nisu bile obuhvaćene posebnim ciljevima, već horizontalnom temom i pitanjem koje treba uključiti u svaki projekt. Prilagodba klimatskim promjenama kao međusektorsko pitanje izričito je spomenuta u okviru prioriteta 3. „podnošljivi alpski prostor”, čiji je cilj poboljšanje zaštite okoliša i učinkovitosti resursa. Programom za razdoblje 2014. – 2020. također je pružena potpora Strategiji EU-a za alpsku regiju, uključujući njezinu akcijsku skupinu 8 za upravljanje rizicima i prilagodbu klimatskim promjenama. Osigurao je financijska sredstva za svoju upravljačku strukturu putem projekta AlpGov, kao i zahtijevanjem redovitih projektnih prijava za rješavanje prioriteta i podupiranje aktivnosti tematskih radnih tijela EUSALP-a.

2.     Makroregionalne strategije

Strategija EU-a za alpsku regiju (EUSALP) temelji se na zajedničkoj inicijativi alpskih država i regija kako bi se ojačala njihova međusobna suradnja i učinkovitije riješili zajednički izazovi. Uključuje sedam zemalja (Austriju, Francusku, Italiju, Njemačku, Sloveniju, Lihtenštajn i Švicarsku) i 48 regija. Obuhvaća nešto veće područje od ASP-a. Cilj je EUSALP-a odgovoriti na izazove specifične za alpsku regiju, kao što su uravnoteženje razvoja i zaštite okoliša, jačanje konkurentnosti i smanjenje teritorijalnih nejednakosti.

Prilagodba je jedna od dviju ključnih tema u okviru akcijske skupine 8 (akcijska skupina za upravljanje rizicima). Zajednički je cilj trenutačnog srednjoročnog plana rada (do sredine 2019.) mapirati, analizirati i poboljšati mehanizme upravljanja u područjima upravljanja prirodnim opasnostima i prilagodbe klimatskim promjenama, uključujući veću usklađenost obaju područja politike. Planirani su rezultati studije, primjeri dobre prakse i mogućnosti poboljšanja politika u području upravljanja rizicima, upravljanja prilagodbom i uključivanja prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenja rizika od katastrofa. Cilj je tih rezultata utrti put učinkovitijim i usklađenijim pristupima upravljanju u alpskoj makroregiji. Daljnji je cilj akcijske skupine uvođenje, unapređenje i održavanje transnacionalnog internetskog portala CAPA – Platforma za prilagodbu klimatskim promjenama za Alpe. U razdoblju 2016.–2019. i 2020.–2022. CAPA je financirana u okviru Interregova projekta AlpGov 1 i AlpGov 2 (Provedbamehanizama upravljanja alpskom regijom Strategije EU-a za alpsku regiju).

Akcijskim planom EUSALP-a potiče se, među ostalim, razvoj strategije i akcijskog plana za prilagodbu alpskom području na temelju sveobuhvatne procjene osjetljivosti i u skladu s postojećim nacionalnim strategijama prilagodbe. Učinci klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama povezani su i s temama ekološke povezanosti i prirodnih resursa, uključujući upravljanje vodama i tlom. Međusektorska pitanja povezana s prilagodbom (npr. zelena infrastruktura, suše, upravljanje potražnjom i ponudom vode) u određenoj su mjeri obuhvaćena aktivnostima odgovarajućih akcijskih skupina.

Neka se područja alpske regije preklapaju s drugim makroregijama koje mogu imati relevantne informacije u svojim strategijama. Riječ je o dunavskoj makroregiji i jadransko-jonskoj makroregiji.

3.     Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Alpska konvencija, donesena 1991., međunarodni je ugovor između alpskih zemalja (Austrije, Francuske, Njemačke, Italije, Lihtenštajna, Monaka, Slovenije i Švicarske) i EU-a o održivom razvoju i zaštiti Alpa. Krajnji je cilj Alpske konvencije razviti zajedničku baštinu Alpa i očuvati je za buduće generacije transnacionalnom suradnjom u kojoj sudjeluju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti.

U okviru Alpske konvencije u Deklaraciji iz 2019. „Klimatski neutralne Alpe 2050. otpornena klimatske promjene” (Izjava iz Innsbrucka)ponovno se potvrđuje cilj rada na klimatskoj neutralnosti i otpornosti Alpa na klimatske promjene do 2050. u skladu s europskim i međunarodnim odredbama. Nadalje, poduzimanje mjera u području klimatskih promjena jedan je od šest prioriteta višegodišnjeg programa rada za razdoblje 2017.–2022. Ugovorne stranke, promatrači i tematska radna tijela Konvencije redovito rade na međusektorskim aspektima prilagodbe. Oni su proizveli niz posebnih rezultata na transnacionalnoj razini, uključujući izjave i smjernice, radionice i projekte eksperimentiranja, često doprinoseći provedbi mjera utvrđenih u Akcijskom planu za klimu. Odbor za alpsku klimu (ACB) osnovan je 2016. u okviru Konvencije i razvio je Sustav za postizanje alpskog klimatskog cilja do 2050. i Akcijski plan za klimu 2.0. Opći je cilj tog plana preobrazba Alpa u klimatski neutralnu regiju otpornu na klimatske promjene (vidjeti odjeljak o strategijama i planovima prilagodbe u nastavku).

Konvencija ima dobro uspostavljenu transnacionalnu promatračku mrežu koja se sastoji od velikog broja relevantnih vladinih i nevladinih krovnih organizacija aktivnih u područjima djelovanja Alpske konvencije,^{uključujući} prilagodbu klimatskim promjenama.

Alpska konvencija i tijela EUSALP-a doprinose transnacionalnom stvaranju i prijenosu znanja o prilagodbi. Istaknuti primjeri rezultata rada Alpske konvencije uključuju „Alpskustrategiju za prilagodbu klimatskim promjenama u području prirodnih opasnosti”(2013.), „Smjerniceza prilagodbu klimatskim promjenama na lokalnoj razini u Alpama”(2014.), „Sažetoizvješće Pregled stanja kao osnova za definiranje aktivnosti Odbora za alpsku klimu” (2017., ažurirano 2019.), izvješće „Suočavanjesa sušama u alpskoj regiji. Iskustva, pristupi i zajednički izazovi”(2018.) i Sedmo izvješće o stanju Alpa: Upravljanje rizicima od prirodnih opasnosti (2019.).

4.      Strategije i planovi prilagodbe

Sustav za postizanje ciljeva u području alpske klime do 2050. izradio je Odbor za alpsku klimu (ACB), a usvojen je na XV. alpskoj konferenciji 2019. U njemu se utvrđuju konkretni ciljevi u deset različitih sektora aktivnosti Alpske konvencije i u dva transverzalna/horizontalna područja djelovanja. Integriranim pristupom povećava se dodana vrijednost alpske suradnje u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama. U tom je okviru ACB ažurirao Akcijski plan za klimu (prvotno izrađen 2009.) koji obuhvaća prilagodbu i ublažavanje. U novom Akcijskom planu za klimu 2.0 prednost se daje posebnim mjerama za provedbu Sustava za postizanje alpskog klimatskog cilja do 2050., s naglaskom na srednjoročnom razdoblju (pet do deset godina). U njemu se predlažu detaljni načini provedbe za deset sektora, razvijeni u suradnji s dionicima i tematskim radnim tijelima Alpske konvencije. ACB prati cjelokupnu provedbu putova i redovito izvješćuje o postignućima. Uspostavljena je platforma Zajednice (Alpska klima 2050.) kojom se osigurava veza između provedbe i ciljeva sustava klimatskih ciljeva za 2050.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Projekt AlpGov2 (2020.–2022.), koji financira Interreg ALPS, poboljšava upravljačke strukture i mehanizme EUSALP-a uzimajući u obzir sve teme njegova akcijskog plana, nadovezujući se na prethodni AlpGov 1.

GoApply (Višedimenzionalno upravljanje prilagodbom klimatskim promjenama u oblikovanju politika i praksi, 2016. – 2019.) razvio se izravno iz transnacionalne mreže oblikovatelja politika, koju je pokrenuo C3-Alps (2007. – 2013.). GoApply odgovara na izazove, prepreke i nedostatke povezane s višerazinskim upravljanjem s kojima se trenutačno suočavaju sve alpske zemlje u svojim nastojanjima da provedu svoje nacionalne strategije prilagodbe u praksi. Cilj projekta bio je ojačati kapacitete za upravljanje prilagodbom klimatskim promjenama i njezinu provedbu na više razina i u više sektora. Rezultati se dostavljaju u izvješćima za pojedine zemlje (Austrija, Njemačka, Italija, Švicarska) i objedinjuju u transnacionalnom objedinjenom izvješću. U izvješću je predstavljena baza znanja za poboljšano upravljanje prilagodbom na više razina u alpskoj regiji te portfelj čimbenika uspjeha, prepreka, stečenih iskustava, primjera dobre prakse i mogućnosti poboljšanja.

ALPTREES (Održivo korištenje i gospodarenje neautohtonim stablima u alpskoj regiji, 2019.–2022.) pomaže u jačanju održivog korištenja prirodnih resursa predviđanjem trenutačne i potencijalne raspodjele neautohtonih stabala u scenarijima klimatskih promjena. Očekuje se da će projekt pružiti tehničke smjernice za alate za donošenje odluka o prilagodbi klimatskim promjenama i planiranje kako bi se zaštitila budućnost zelene infrastrukture, funkcija biološke raznolikosti i usluga ekosustava na cijelom području EUSALP-a.

Alpski prostor može se osloniti i na bogato iskustvo u projektima transnacionalne suradnje u području prilagodbe klimatskim promjenama koji su financirani u prethodnom programskom razdoblju INTERREG-a 2007.–2013., kao što je slučaj s projektima CLISP, AdaptAlp ili C3-Alps.