Učinci & Ranjivosti

Regija Baltičkog mora (BSR) sa svojim ogromnim zemljopisnim opsegom obuhvaća dvije klimatske zone: dok na sjeveru i sjeveroistoku prevladava vlažna, subpolarna klima, na jugu i jugozapadu vlada oceanska, umjerena klima. Globalni klimatski modeli predviđaju da će zagrijavanje BSR-a biti veće od globalnog prosjeka. Klimatska raznolikost će se najvjerojatnije povećati. Visoka osjetljivost regije na klimatske promjene prikazana je u nastavku za četiri sektora: turizam, bioraznolikost, proizvodnja hrane i infrastruktura.

Opažanja i predviđanja

U ovom se odjeljku ukratko iznose opažanja i scenariji klimatskih promjena u regiji Baltičkog mora (vidjeti i povezane informacije o opažanjima i scenarijima diljem Europe).

Promjene temperature i saliniteta:

Studije predviđaju porast temperature za sva godišnja doba za sve dijelove BSR-a, ali s razlikama između godišnjih doba i regija. Očekuje se da će povećanje biti veće zimi (do 4 – 6 °C u 21.^stoljeću u sjevernim dijelovima) nego ljeti. U nekim dijelovima sjevernog Baltičkog mora temperatura bi mogla biti čak i viša od 6 °C. Očekuje se da će srednja godišnja temperatura za cijeli bazen Baltičkog mora porasti za 3 – 5 °C tijekom ovog stoljeća. Jedna od ozbiljnih posljedica porasta temperature je njegov utjecaj na salinitet Baltičkog mora. Zbog toga se očekuje povećanje otjecanja rijeka, što bi u budućnosti moglo dovesti do smanjenja i površinskog i pridnenog saliniteta.

Promjene u količini oborina:

Očekuje se i povećanje ukupne količine oborina u bazenu Baltičkog mora. Količina padalina bit će najveća u sjevernim dijelovima regije i javljat će se uglavnom zimi. Tijekom 20.^stoljeća u nekim je regijama zabilježeno ukupno povećanje od 10 do 50 mm godišnje, dok su druge regije postale nešto suše. Predviđa se da će se taj trend nastaviti s neujednačenom sezonskom i prostornom raspodjelom. Dok bi se u sjevernim dijelovima baltičkog bazena zimske oborine mogle povećati za oko 25-75 % do kraja 21.^stoljeća, ljetne će se oborine izmjenjivati između -5 i 35 %. U južnim dijelovima očekuje se da će se količina oborina povećati s 20 % na 70 % u zimskom razdoblju i smanjiti do 45 % u ljetnom razdoblju. Poplave postaju vjerojatnije, posebno u južnim dijelovima Baltičkog mora tijekom zime.

Promjene u uvjetima morskog leda:

Svi korišteni modeli i scenariji pokazuju drastično smanjenje ledenog pokrova na Baltičkom moru za sljedeće stoljeće, što predstavlja kraće ledene sezone sa smanjenim opsegom leda. Tijekom prošlog stoljeća duljina ledene sezone već se smanjila za 14-44 dana. Očekuje se da će se u središnjim dijelovima Baltičkog mora dodatno smanjiti tijekom 21.^stoljeća za najviše dva do tri mjeseca.

Podizanje razine mora:

S obzirom na porast globalne razine mora i širenje morske vode zbog viših temperatura, raste vjerojatnost i moguće trajanje olujnih plima.

Sektorski učinci i slabosti

Ti promjenjivi klimatski uvjeti utjecat će na cijeli niz sektora. U četiri ključna područja: bioraznolikost, turizam, proizvodnja hrane i infrastruktura, učinci klimatskih promjena istaknuti su u nastavku (za više informacija i politika o pojedinačnim sektorima vidjeti sektorske politike EU-a).

Bioraznolikost:

Povećanje temperature, veća količina dotoka slatke vode u Baltičko more uzrokovana sve većim padalinama i smanjeni salinitet izravno će utjecati na cikluse prehrane u Baltičkom moru. Vrste koje vole sol mogle bi biti istjerane iz svojeg staništa jer mnoge od njih, kao što su haringa i papalina, izvorno nisu prilagođene bočatoj vodi u okolišu Baltičkog mora i žive na rubu svojeg raspona fiziološke tolerancije u smislu saliniteta. Istodobno, egzotične vrste iz južnih morskih područja prilagođene toploj vodi mogu dospjeti do Baltičkog mora i dugoročno se nastaniti. Sve u svemu, promjena sastava i rasprostranjenosti vrsta u Baltičkom moru može ugroziti ribarsku industriju i biološku raznolikost.

U slučaju visokih voda, hranjive tvari mogu se prenositi vodom iz obradivih poljoprivrednih zemljišta ili močvarnih područja u Baltičko more, pojačavajući njegovu prekomjernu gnojidbu. Nadalje, kako temperature rastu, sposobnost oceana da zadrži kisik također će se smanjiti. Rezultirajući višak unosa hranjivih tvari pogoršat će kvalitetu vode i poremetiti morski ekosustav. U tim je uvjetima vjerojatnije da će morske alge preživjeti, dok tjeraju druge vrste, što je vidljivo u masovnom povećanju cvjetanja algi u Baltičkom moru. Posebno u područjima sa smanjenom obnovom vode, to može, na primjer, dovesti do bentoskih pustinja.

Osim toga, klimatske promjene mogu rezultirati smanjenom potopljenom vegetacijom, većom proizvodnjom pelagijskog planktona te promjenama u parametrima rasta i razmnožavanja faune i flore. Za više informacija o učincima na bioraznolikost i staništa pročitajte Baltadaptovo izvješće br. 3 i sektorske politike EU-a: Bioraznolikost.

Turizam:

Promjene temperature, kvalitete vode, oborina i ekstremnih vremenskih uvjeta te porast razine mora dovode do nekoliko rizika za turističku ponudu i infrastrukturu. Proširena potreba za hlađenjem, nestašica vode, štete od poplava na infrastrukturi i prekid poslovanja dovode do dodatnih troškova za turističku industriju. Erozija obale i plaža te gubitak autohtonih obalnih vrsta i staništa mogu smanjiti privlačnost određenih turističkih regija i atrakcija. Cvjetanje cijanobakterija (plavo-zeleno cvjetanje algi) uzrokovano višim temperaturama i prekomjernom gnojidbom u Baltičkom moru može utjecati na turizam na plažama.

Istodobno, turistički sektor u BSR-u mogao bi imati koristi od duljih godišnjih doba i manje padalina ljeti. Za više informacija o utjecaju klimatskih promjena na turizam vidjeti, na primjer, rezultate projekta BaltCICA i Baltadapt Report br. 6.

Proizvodnja hrane:

Klimatske promjene utječu na poljoprivredu u smislu ekstremnijih vremenskih prilika, toplije prosječne temperature, povećanog istjecanja hranjivih tvari i povećanih oborina. Kad je riječ o poljoprivrednom sektoru u BSR-u, klimatske promjene određuju rizike od uskraćivanja usjeva i stoke, pojave bolesti i nametnika te smanjenja prinosa usjeva (npr. u Litvi i Poljskoj). Poplave bi mogle oštetiti zgrade i infrastrukturu, kao i kvalitetu podzemnih voda ako stignu u unutrašnjost, što će također imati ozbiljne posljedice na poljoprivredu.

Međutim, očekuje se da će klimatske promjene otkriti i nove mogućnosti za poljoprivredu u Uredbi o oporavku i sanaciji banaka. Prinosi usjeva i povrća (npr. u Estoniji i Latviji) mogli bi se povećati, sezona rasta mogla bi se produljiti, a odgovarajuće sorte usjeva i površine za uzgoj usjeva mogle bi se proširiti. Za više informacija vidjeti sektorske politike EU-a: Poljoprivreda

Ribarstvo je posebno ugroženo znatnim povećanjem temperature morske vode, promjenama saliniteta te promjenama koncentracije kisika i zakiseljavanja oceana. Sektor će se najvjerojatnije morati nositi s promjenama u distribuciji vrsta i produktivnosti ribljih stokova. Za više informacija o učincima na riblje stokove i ribarstvo pročitajte izvješće Baltadapta br. 4.

Infrastruktura:

Klimatske promjene utjecat će na infrastrukturu BSR-a u smislu porasta temperatura, smanjenja morskog ledenog pokrova, porasta razine mora, promjena oborina, promjena u obrascima oluja, varijabilnosti vremena, ekstremnih vremenskih uvjeta i vjetrovitih valova. Promjene bi mogle uzrokovati štetu na infrastrukturnim konstrukcijama, zaštiti obale i uzrokovati poteškoće u manevriranju brodovima. Međutim, ove projicirane promjene također imaju nove izglede za regiju. Uglavnom zbog smanjenja pokrova morskog leda, plovidba bi mogla postati lakša, a sezone plovidbe izdužene. Za više informacija o učincima na infrastrukturu pročitajte Baltadaptovo izvješće br. 5 ili posjetite sektorske politike EU-a: Infrastruktura

nesigurnost

Relativna nesigurnost rezultata simulacije modela o zagrijavanju za BSR veća je nego o globalnom zagrijavanju zbog raspona projekcija. Na primjer, predviđanja zagrijavanja od kraja 20.^stoljeća do kraja 21.^stoljeća za sjeverni dio Baltičkog mora kreću se od 1 °C ljeti do više od 6 °C zimi; nesigurnost u pogledu promjena oborina još je veća.

Modeli ne rješavaju male varijacije promjena i mikroklimatskih uvjeta uzrokovanih regionalnom topografijom i pokrovom zemljišta. Potrebna je geografski detaljnija procjena i primjena statističkih ili dinamičkih metoda smanjenja. Osim toga, stjecanje znanja, kontinuirani znanstveni proces i poboljšanja modela donijet će ažurirane i nove projekcije.

Međutim, donositelji odluka u planiranju prilagodbe moraju se nositi s nesigurnošću. Smjernice o nesigurnosti pomažu im da uzmu u obzir neizvjesnost u donošenju odluka o prilagodbi i da je priopće.