Okvir politike

Okvirna konvencija o zaštiti i održivom razvoju Karpata (Karpatska konvencija) donesena je u svibnju 2003. u Kijevu u Ukrajini, a stupila je na snagu u siječnju 2006. Zemlje su zatražile od Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UN Environment) da podrži proces Konvencije i da bude domaćin Tajništvu Karpatske konvencije uspostavljenom u svibnju 2004.

Karpatska konvencija

Zajednička vizija stranaka Karpatske konvencije jest provođenje sveobuhvatne politike i suradnje kako bi se zajamčila zaštita i održivi razvoj Karpata. Poboljšanje kvalitete života, jačanje lokalnih gospodarstava i zajednica te očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine trebali bi ići ruku pod ruku na karpatskom području. U cilju provedbe Konvencije razvijaju se aktivnosti u nekoliko tematskih područja, od razvoja novih protokola i uspostave strateških partnerstava s ključnim akterima u regiji do realizacije različitih inicijativa unutar Karpata i šire. Konvencija također pruža platformu za dijalog između svih dionika koji djeluju na karpatskom području, uključujući lokalne zajednice, nevladine organizacije, regionalna i nacionalna tijela i međunarodne organizacije.

Strateški program za prilagodbu klimatskim promjenama

Na četvrtom sastanku Konferencije stranaka Karpatske konvencije 2014. donesen je „Strateškiprogram za prilagodbu klimatskim promjenama u karpatskoj regiji”. Cilj je programa pomoći državama članicama Karpatske konvencije, lokalnim i regionalnim vlastima i drugim dionicima u oblikovanju odgovora na klimatske promjene kao načina osiguravanja održivog razvoja u regiji. Strateški program uključuje preporuke za razvoj politika, institucionalne promjene i mjere prilagodbe temeljene na ekosustavu.

Glavna uprava za strategiju

Karpatska konvencija blisko surađuje s Glavnom upravom EU-a za regionalnu i urbanu politiku (GU Regio) na uključivanju i profiliranju planina na razini EU-a, kako u makroregionalnim strategijama tako i putem novih mogućih inicijativa, čiji će konačni cilj biti mogućnost razvoja „planinskog programa” za Europu. U okviru te suradnje izrađen je zajednički sinergijski dokument između Karpatske konvencije i relevantnih prioritetnih područja Europske strategije za dunavsku regiju (EUSDR). S tim u vezi već su potpisani različiti memorandumi o suradnji između Karpatske konvencije i prioritetnih područja EUSDR-a:

• Memorandum o suradnji između Karpatske konvencije i PA 1B EUSDR-a „Mobilnost željeznica – cesta – zrak”, 7. lipnja 2016.
• Memorandum o suradnji između Karpatske konvencije i Parlamentarne skupštine EUSDR-a 04 „Kvaliteta vode”, 30. kolovoza 2016.
• Memorandum o suradnji između Karpatske konvencije i Parlamentarne skupštine EUSDR-a 02 „Energija”, 3. studenoga 2016.

Memorandumi će olakšati pojačanu/ojačanu suradnju između Karpatske konvencije i EUSDR-a te će pozitivno utjecati na provedbu ciljeva utvrđenih Karpatskom konvencijom i EUSDR-om. Kako bi se osigurala koordinacija svih relevantnih aktivnosti EUSDR-a i Karpatske konvencije, memorandumi se temelje na već postojećim pristupima i predlažu neke nove praktične mehanizme suradnje koji primjerice uključuju: jačanje mreža; bliža koordinacija; doprinos usklađivanju financiranja; Dunavsko-karpatski projekti i međusektorska suradnja.

Više informacija: Prostorni razvoj – Karpatska konvencija

Organizacije

Kako bi podržala provedbu Strateškog programa, Konferencija stranaka osnovala je Radnu skupinu za prilagodbu klimatskim promjenama. Točnije, radna skupina ima sljedeće zadaće:

• Koristi za nacionalna i regionalna tijela karpatske regije;
• podupiranje prijedloga politika u skladu s Bijelom knjigom Komisije o prilagodbi klimatskim promjenama i ciljevima Karpatske konvencije;
• doprinos karpatskom informacijskom sustavu i informacijskom sustavu EU-a o osjetljivosti na klimatske promjene i prilagodbi tim promjenama.

Europska komisija

Europska agencija za okoliš