Okvir politike

Okvirna konvencija o zaštiti i održivom razvoju Karpata (Karpatska konvencija) donesena je u svibnju 2003. u Kijevu, Ukrajina, a na snagu je stupila u siječnju 2006. Zemlje su zatražile od Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (Okoliš UN-a) da podupre proces Konvencije i da bude domaćin Tajništvu Karpatske konvencije osnovane u svibnju 2004.

Karpatska konvencija

Zajednička vizija stranaka Karpatske konvencije jest provođenje sveobuhvatne politike i suradnje kako bi se zajamčila zaštita i održivi razvoj Karpata. Poboljšanje kvalitete života, jačanje lokalnih gospodarstava i zajednica te očuvanje prirodnih vrijednosti i kulturne baštine trebali bi ići ruku pod ruku na karpatskom području. Radi provedbe Konvencije razvijaju se aktivnosti u nekoliko tematskih područja, od razvoja novih protokola i uspostave strateških partnerstava s ključnim akterima u regiji do realizacije različitih inicijativa unutar Karpata i šire. Konvencijom se osigurava i platforma za dijalog među svim dionicima koji djeluju u karpatskom području, uključujući lokalne zajednice, nevladine organizacije, regionalna i nacionalna tijela i međunarodne organizacije.

Strateški program za prilagodbu klimatskim promjenama

Na četvrtom sastanku Konferencije stranaka Karpatske konvencije 2014. donesen je „Strateški program za prilagodbu klimatskim promjenama u karpatskoj regiji”. Cilj je programa pomoći državama članicama Karpatske konvencije, lokalnim i regionalnim vlastima i drugim dionicima u oblikovanju odgovora na klimatske promjene kao načina osiguravanja održivog razvoja u regiji. Strateški program uključuje preporuke za razvoj politika, institucionalne promjene i mjere prilagodbe utemeljene na ekosustavu.

Glavna uprava za strategiju

Karpatska konvencija blisko surađuje s Glavnom upravom EU-a za regionalnu i urbanu politiku (GU Regio) na uključivanju i profiliranju planina na razini EU-a, kako u makroregionalnim strategijama tako i u okviru novih mogućih inicijativa, čiji će konačni cilj biti mogućnost razvoja „planinske agende” za Europu. U okviru te suradnje izrađen je Zajednički sinergijski dokument između Karpatske konvencije i relevantnih prioritetnih područja Europske strategije za dunavsku regiju (EUSDR). S tim u vezi već su potpisani različiti memorandumi o suradnji između Karpatske konvencije i prioritetnih područja EUSDR-a:

Memorandum o suradnji između Karpatske konvencije i EUSDR-a PA 1B „Mobility Rail-Road-Air”, 7. lipnja 2016.
Memorandum o suradnji između Karpatske konvencije i Parlamentarne skupštine EUSDR-a 04 „Kvaliteta vode”, 30. kolovoza 2016.
Memorandum o suradnji između Karpatske konvencije i Parlamentarne skupštine EUSDR-a br. 02 „Energija”, 3. studenoga 2016.

Memorandumima će se olakšati pojačana/jačana suradnja između Karpatske konvencije i EUSDR-a te će pozitivno utjecati na provedbu ciljeva utvrđenih Karpatskom konvencijom i EUSDR-om. Kako bi se osigurala koordinacija svih relevantnih aktivnosti EUSDR-a i Karpatske konvencije, memorandumi se temelje na već postojećim pristupima i u njima se predlažu neki novi praktični mehanizmi za suradnju koji, na primjer, uključuju: jačanje mreža; bliža koordinacija; doprinos usklađivanju financiranja; Dunav – Karpatski projekti i međusektorska suradnja.

Za više informacija: Prostorni razvoj – Karpatskakonvencija

Organizacije

Kako bi podržala provedbu strateškog programa, Konferencija stranaka osnovala je radnu skupinu za prilagodbu klimatskim promjenama. Točnije, radna skupina ima sljedeće zadaće:

koristi nacionalnim i regionalnim tijelima karpatske regije;
Podržati prijedloge politika u skladu s Bijelom knjigom Komisije o prilagodbi klimatskim promjenama i ciljevima Karpatske konvencije;
Doprinos karpatskom informacijskom sustavu i informacijskom sustavu EU-a o ranjivosti i prilagodbi klimatskim promjenama.