Sredozemlje (Euro-Med)

Zemlje regije

Područje suradnje mediteranske regije uključuje zemlje sa sjeverne obale Sredozemlja. Područje suradnje u okviru programa Interreg EURO-MED (2021. – 2027.) obuhvaća cijelo područje prethodnog programa (južni dijelovi Portugala, Španjolske i Francuske, gotovo cijelo državno područje Italije te cijelo proširenje na Sloveniju, Hrvatsku, Grčku, Maltu, Cipar, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru). S još dvije zemlje (Bugarskom i Republikom Sjevernom Makedonijom), prvi put nakon dva prethodna programska razdoblja, doseže i crnomorsko obalno područje. Dodatne regije iz Španjolske (Estremadura, Kastilja-La Mancha i Comunidad de Madrid) također su uključene. Zbog Brexita Gibraltar (UK)*, koji je sudjelovao u prethodna dva programska razdoblja, više nije dio transnacionalnog programskog područja. Karta koja uspoređuje stare i nove granice dostupna je ovdje.

* Od stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine 1. veljače 2020. sadržaj iz Ujedinjene Kraljevine više se neće ažurirati na ovim internetskim stranicama.

Politički okvir

1. Program transnacionalne suradnje

Glavni je cilj programa Interreg Euro-Med za razdoblje 2021.–2027., koji je Europska komisija donijela 22. lipnja 2022., pridonijeti „prijelazu na klimatski neutralno i otporno društvo: borba protiv globalnih promjena utječe na sredozemne resurse, uz istodobno osiguravanje održivog rasta i dobrobiti njezinih građana”. Donesen je strateški pristup koji se temelji na četiri operativne misije.

Misija br. 1: jačanje inovativnog i održivog gospodarstva
Službeno putovanje br. 2: zaštita, obnova i poboljšanje našeg okoliša i prirodne baštine
Misija br. 3: promicanje zelenih životnih površina
Službeno putovanje br. 4: jačanje održivog turizma

Programom su utvrđena tri prioriteta:

Prioritet br. 1: Pametnije Sredozemlje
Prioritet br. 2: Zelenije Sredozemlje
Prioritet br. 3: Bolje upravljanje Sredozemljem

Klimatske promjene prepoznate su kao jedan od glavnih izazova u regiji. To se pitanje posebno razmatra u okviru prioriteta 2., Zelenije Sredozemlje, kojim se promiče zeleniji životni prostor poboljšanjem upravljanja prirodnim resursima te sprečavanjem i ublažavanjem rizika. Očekuje se da će djelovanja za prilagodbu klimatskim promjenama, koja se podupiru Programom, doprinijeti operativnim misijama 2, 3 i 4.

Sinergije i suradnja s postojećim programima transnacionalnog umrežavanja, kao što su makroregionalne strategije relevantne za regiju (EUSAIR, EUSALP), promiču se u okviru programa Interreg Euro-Med. Stoga se programom potiču koordinacija dionika i transnacionalna razmjena dobrih praksi.

Prethodni program INTERREG V B MED 2014. – 2020. bio je usmjeren na promicanje održivog rasta na mediteranskom području poticanjem inovativnih koncepata i praksi (tehnologije, upravljanje, inovativne usluge). Također je poticao održivu uporabu prirodnih i kulturnih resursa i podupirao socijalnu integraciju s pomoću integriranog i teritorijalno utemeljenog pristupa suradnji. Prilagodba klimatskim promjenama bila je više ili manje izravno obuhvaćena projektima financiranima u okviru prioritetne osi 2 (poticanje niskougljičnih strategija i energetske učinkovitosti) i prioritetne osi 3 (zaštita i promicanje prirodnih i kulturnih resursa Sredozemlja).

2. Makroregionalne strategije

Dijelovi mediteranske regije preklapaju se sa zemljopisnim područjem primjene dviju makroregionalnih strategija EU-a: najrelevantniji za Sredozemlje je EUSAIR za jadransko-jonsku regiju; te, u manjoj mjeri, EUSALP koji uključuje francuske Alpe, sjeverne regije Italije i Slovenije.

3. Međunarodne konvencije i druge inicijative za suradnju

Regija INTERREG MED obuhvaća europske dijelove cijelog mediteranskog područja obuhvaćenog Barcelonskom konvencijom i Akcijskim planom UNEP-a za Sredozemlje (UNEP-MAP). Konvencija je regionalna platforma za suradnju koja koordinira aktivnosti usmjerene na zaštitu morskog okoliša putem regionalnog pristupa. Putem UNEP-MAP-a ugovorne stranke Barcelonske konvencije nastoje odgovoriti na izazove zaštite morskog i obalnog okoliša uz istodobno poticanje regionalnih i nacionalnih planova za postizanje održivog razvoja.

Strategija UNEP-a i MAP-a za Sredozemlje za održivi razvoj (MSSD2016. – 2025.)donesena je 2016. Ta strategija pruža strateški politički okvir za osiguravanje održive budućnosti za sredozemnu regiju u skladu s ciljevima održivog razvoja. Strategija je usmjerena na međusektorske ciljeve koji su povezani s okolišem i razvojem. „Rješavanje pitanja klimatskih promjena kao prioritetnog pitanja za Sredozemlje” jedan je od ciljeva MSSD-a za razdoblje 2016. 2025. Prilagodba klimatskim promjenama uključena je u velik broj mjera koje su dio četiriju strateških smjerova povezanih s tim ciljem. MedECC (Mediteranski stručnjaci za klimu i promjene okoliša) vodeća je inicijativa razvijena u okviru MSSD-a. Riječ je o otvorenoj i neovisnoj međunarodnoj znanstvenoj stručnoj mreži koja pruža potporu donositeljima odluka i javnosti na temelju najnovijih pouzdanih znanstvenih informacija. Cilj je MedECC-a premostiti jaz između znanstvenika i oblikovatelja politika. Cilj mu je i doprinijeti poboljšanju politika na svim razinama podupiranjem donošenja odluka točnim i dostupnim informacijama o trenutačnim i budućim učincima klimatskih i okolišnih promjena na Sredozemlju. Mreža je pripremila Prvo izvješće o procjeni stanja u Sredozemlju (MAR 1) o klimatskim i okolišnim promjenama u sredozemnom bazenu, u kojem se analizira trenutačno stanje i rizici za budućnost.

Integrirano upravljanje obalnim područjem priznato je sredstvo za suočavanje s trenutačnim i dugoročnim obalnim izazovima, uključujući klimatske promjene i njihove učinke. Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem (Protokol ICZM) uz Barcelonsku konvenciju izrađen je 2008., Europsko vijeće ratificiralo ga je 2010., a na snagu je stupio 2011. Njime se ugovornim strankama pruža zajednički okvir za promicanje i provedbu integriranog upravljanja obalnim područjem. Ugovorne stranke donijele su 2019. Zajednički regionalni okvir za integrirano upravljanje obalnim područjem (CRF). CRF je među svojim ciljevima usmjeren na „rješavanje prirodnih opasnosti i učinaka prirodnih katastrofa, posebno erozije obale i klimatskih promjena”.

Centar za regionalne aktivnosti UNEP-a/MAP-a Programa prioritetnih mjera (PAP/RAC) pruža potporu provedbi Protokola ICZM-a za Sredozemlje i MSSD-a. U obzir se uzima i prilagodba klimatskim promjenama. ICZM platforma je interaktivni online prostor. Osmišljena je kao multidisciplinarna „banka” informacija, dokumentacije i dobrih praksi povezanih s ICZM-om na Sredozemlju (i drugdje), kao i mjesto za umrežavanje i razmjenu. U njemu se nalazi radni prostor prostor prostornog planiranja morskog područja kojim se podupiru regionalni planeri u razvoju prostornog planiranja morskog područja, uzimajući u obzir i izazove povezane s klimatskim promjenama (alatza planiranje djelovanja u području klime).

Transnacionalna suradnja u području prilagodbe klimatskim promjenama u regiji promiče se i sljedećim inicijativama:

Unija za Mediteran (UzM) multilateralnoje partnerstvo osnovano 2008. Sastoji se od svih mediteranskih zemalja Europske unije i 15 drugih mediteranskih partnerskih zemalja. Unija za Mediteran nastoji djelovati kao jedinstvena platforma za olakšavanje i promicanje regionalnog dijaloga i suradnje, kao i konkretnih projekata i inicijativa u području energetike i klimatske politike. Unija za Mediteran osnovala je 2014. „Stručnu skupinu za klimatske promjene” kako bi potaknula razmjenu informacija i najboljih praksi u cijeloj mediteranskoj regiji te promicala razvoj konkretnih projekata i inicijativa.

Pomorska inicijativa WESTMED uključuje 10 zemalja sa sjeverne i južne strane bazena zapadnog Sredozemlja (Alžir, Francuska, Italija, Libija, Malta, Mauritanija, Maroko, Portugal, Španjolska i Tunis). Inicijativom, koju je donijela Europska komisija, a podržalo Vijeće EU-a, utvrđena su tri glavna cilja: (1) sigurniji i zaštićeniji pomorski prostor; (2) pametno i otporno plavo gospodarstvo; (3) bolje upravljanje morem. Prilagodba klimatskim promjenama spominje se u okviru drugog cilja. Odnosi se na razvoj prilagođenih rješenja i novih tehnologija za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora na moru, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima te promicanje energetske učinkovitosti i prilagodbe klimatskim promjenama u obalnim gradovima. Potpisnici Inicijative dogovorili su 2018. plan za razvoj održivog plavoga gospodarstva u podslivu zapadnog Sredozemlja. Tim bi se planom trebalo osigurati očuvanje usluga koje pruža sredozemni ekosustav. U okviru prioriteta plana „Očuvanje i obnova bioraznolikosti i morskih staništa” države članice Inicijative dogovorile su se da će poduzeti mjere za suočavanje s obalnom erozijom i degradacijom staništa. Tim se mjerama nastoji postići „dobro ekološko stanje” morskog okoliša u Sredozemlju i poboljšati otpornost obalnih područja na klimatske promjene. Bolonjska povelja politička je inicijativa usmjerena na jačanje uloge obalnih regionalnih uprava u kontekstu europskih politika i inicijativa na mediteranskoj razini koje se odnose na: zaštita obale, integrirano upravljanje i prilagodba klimatskim promjenama. Poveljom se promiče i inicijativa za makroprojekte koja je detaljno opisana u Zajedničkom akcijskom planu.

Centar za mediteransku integraciju (CMI) višepartnerska je inicijativa koja se pridružuje zemljama sa sjeverne i južne strane regije. Razvojne agencije, vlade, lokalne vlasti i civilno društvo iz cijelog Sredozemlja sastaju se kako bi razmijenili ideje, raspravljali o javnim politikama i utvrdili regionalna rješenja za rješavanje regionalnih izazova na Sredozemlju. U okviru drugog tematskog stupa za razdoblje 2019.–2021. (Otpornost: ublažavanje vanjskih šokova i prilagodba na njih, uglavnom klimatskih promjena i odgovor na učinke sukoba), CMI je pokrenuo „Aktivni program za teritorijalnu otpornost na klimatske promjene” s višeprostornim i višesektorskim pristupom

4. Strategije i planovi prilagodbe

u okviru INTERREG-ove transnacionalne suradnje ili drugih oblika suradnje nisu razvijene strategije i planovi prilagodbe za mediteransko područje. Međutim, na 19.^sastanku ugovornih stranaka (COP19) Barcelonske konvencije 2016. potvrđen je „Regionalniokvir za prilagodbu klimatskim promjenama za morska i obalna područja Sredozemlja”. Cilj je dokumenta izgradnja zajedničkog regionalnog strateškog pristupa za povećanje otpornosti na klimatske promjene i sposobnosti prilagodbe.

Primjeri projekata financiranih u razdoblju 2014. 2020.

Primjeri projekata koji se financiraju iz programa MED za razdoblje 2014. – 2020. navedeni su u nastavku.

S obzirom na to da zaštićena morska područja mogu imati važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, dvama projektima podržana su zaštićena morska područja Sredozemlja kako bi se prilagodila trenutačnim učincima klimatskih promjena u Sredozemnom moru i ublažila ih: MPA-ADAPT (Vođenje sredozemnih zaštićenih morskih područja kroz doba klimatskih promjena: izgradnja prilagodbe otpornosti, 2016.–2019.) i sljedećih projekata MPA-ENGAGE (Uključivanje ključnih sredozemnih aktera u pristup ekosustava upravljanju zaštićenim morskim područjima radi suočavanja s klimatskim promjenama, 2019.–2022.). U okviru projekata MPA-Engage i MPA-ADAPT razvijeni su protokoli za praćenje i poticala se njihova upotreba u svakom mediteranskom zaštićenom području. U okviru tih dvaju projekata prvi su put izrađeni planovi prilagodbe klimatskim promjenama u odabranim zaštićenim morskim područjima Sredozemlja.

U okviru projekta POSBEMED (2016.–2018.) prepoznata je uloga ostataka biljke Posidonia Oceanica (usahli listovi, vlakna i rizomi koji se redovito nasukavaju i nasukavaju na kopnu) u povećanju ukupne otpornosti obale na prirodne učinke i učinke klimatskih promjena. Projektom je postignut važan napredak prema održivijem pristupu upravljanju sustavima obalnih duna posidonije. Konačni rezultat bila je sveobuhvatna strategija za sredozemnu regiju „Upravljanje sustavima obalnih duna posidonije i upravljanje njima”, usmjerena na sve relevantne dionike za postupke donošenja odluka u obalnom okolišu posidonije.

Znanje i prakse povezane s procjenom učinka klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama u mediteranskoj regiji (a posebno prema zemljama koje nisu članice EU-a) promiče i UNEP-MAP. Obuhvaćaju različite projekte u okviru MedPrograma koji se financira iz GEF-a i nekoliko aktivnosti prilagodbe koje provode različiti centri regionalnih aktivnosti UNEP-a/MAP-a. Dobar primjer aktivnosti UNEP-MAP-a za stvaranje i razmjenu znanja predstavlja projekt ClimVar & ICZM (Integracija klimatske varijabilnosti i promjena u nacionalne strategije za provedbu Protokola ICZM-a na Sredozemlju) (2012. – 2015.).

Ostali projekti financirani su u okviru programa BalkanMed 2014. – 2020. Obuhvaćalo je veliko zemljopisno područje koje djelomično obuhvaća sredozemna transnacionalna regija za razdoblje 2021. 2027. Neki primjeri navedeni su u nastavku.

BeRTISS (BalkanMed, služba za teške vremenske uvjete u stvarnom vremenu) (2017.–2019.) uključivao je partnere iz triju zemalja (Grčke, Cipra i Bugarske). Cilj mu je bio razviti pilot-projekt transnacionalne službe za teške vremenske uvjete kako bi se poboljšala sigurnost, kvaliteta života i zaštita okoliša u balkansko-mediteranskoj regiji. Rano upozoravanje također je u središtu projekta DISARM (Drought and fire ObServatory i eArly waRning systeM) (2017. – 2019.), u kojem su sudjelovali partneri iz istih zemalja. Doprinosi BeRTISS-u, ali je usmjeren na različite učinke povezane s klimom (suša i šumski požari).

Događaji povezani sa šumskim požarima prepoznati su kao jedan od najvažnijih rizika u regiji. Njihovo rano otkrivanje također je u središtu projekta SFEDA (Sustav praćenja šuma za rano otkrivanje i procjenu požara na području Balkana i Sredozemlja) (2017. – 2019.).

Partneri iz svih četiriju obalnih balkansko-mediteranskih zemalja (Grčka, Cipar, Albanija i Republika Sjeverna Makedonija) pridonijeli su projektu HERMES (Harmonized fRamework to Mitigate Coast EroSion promoting ICZM Protocol implementation) (2017. – 2019.). HERMES je iskorištavanjem prethodnih projekata razvio zajednički okvir za ublažavanje erozije obale i obnovu plaža. To je postignuto provedbom koherentnog skupa studija, razmjenom već razvijenih tehničkih alata i osmišljavanjem zajedničkih instrumenata politike.