Pravedna otpornost

Gradsko područje

Ključne poruke

• Od lokalne do globalne razine najranjivije osobe i zajednice najviše su izložene riziku od učinaka klimatskih promjena, imaju najmanje kapaciteta za prilagodbu i najmanje je vjerojatno da će ih se čuti, prepoznati i imati koristi od mjera prilagodbe. U strategijama za pravednu otpornost uzimaju se u obzir nejednaka raspodjela učinaka klimatskih promjena na ljude i mjesta, nejednaki preduvjeti i sposobnosti (društvene, gospodarske, političke, zdravstvene itd.) za prilagodbu i sudjelovanje u koristima koje pružaju mjere prilagodbe.
• Koncept „nitko ne smije biti zapostavljen” ključan je element nedavnih i budućih politika EU-a povezanih s prilagodbom klimatskim promjenama, uključujući paket politika europskog zelenog plana i misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. U novoj Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama poseban je naglasak stavljen na pravednu otpornost.
• Kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen, potrebno je usredotočiti se na aspekte pravednosti u svim fazama planiranja, provedbe i praćenja prilagodbe, kao i na svim razinama upravljanja. Ključno je i smisleno sudjelovanje ranjivih skupina u tim procesima.

Pravedna otpornost – prevladavanje nejednakosti u pogledu klimatskih rizika i mjera prilagodbe

Najranjivije osobe - zbog njihove dobi, zdravlja, mjesta boravišta ili socioekonomskog statusa - i sustavi najviše su izloženi riziku od utjecaja klimatskih promjena, imaju najmanju sposobnost prilagodbe i najmanje je vjerojatno da će ih se čuti, prepoznati i imati koristi od mjera prilagodbe. Mjerama prilagodbe mogu se ukloniti neke od tih nejednakosti, ali postoji i rizik od pogoršanja postojećih nedostataka.

Koncept „nitko ne smije biti zapostavljen” u području klimatskih promjena, koji se naziva i „pravda u prilagodbi” ili „pravedna otpornost”, stoga treba na odgovarajući način uzeti u obzir pri provedbi pravedne, transformativne i dugoročne prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se izbjegle neprikladne prakse, preraspodjela rizika ili jačanje postojećih nejednakosti te izbjeglo stvaranje „pobjednika” i „gubitnika” (Europskateritorijalna suradnja, 2021.). To osobito uključuje:

• Smanjenje nejednakog opterećenja uzrokovanog klimatskim rizicima – određene skupine i regije nerazmjerno su pogođene klimatskim promjenama zbog neujednačene izloženosti klimatskim promjenama, postojećih ranjivosti, različitih gospodarskih i političkih sposobnosti te različitog pristupa javnim uslugama i infrastrukturi (kao što su odgovarajući stambeni prostori za zaštitu od poplava i ekstremnih temperatura). Izvješće Europske agencije za okoliš pruža dodatne uvide u nejednakosti u ranjivosti i izloženosti klimatskim opasnostima.
• Osiguravanje pravednosti u raspodjeli koristi (i opterećenja) prilagodbe – prilagodljive mjere i politike ne donose nužno jednaku korist svima, a u nekim slučajevima čak mogu dovesti do „loše prilagodbe”. Na primjer, ulaganja u prilagodbu (npr. zelene površine, osiguranje od poplava, lokalne mjere uštede vode ili hlađenja) kojima se ne osigurava cjenovna pristupačnost mogu isključiti kućanstva s niskim prihodima.

Kako bi se osiguralo da nitko ne bude zapostavljen, potrebno je usredotočiti se na aspekte pravosuđa u svim fazama ciklusa politike prilagodbe, kao i smisleno sudjelovanje pogođenih i ranjivih skupina u postupcima donošenja odluka.

Politički okvir

Sve se više prepoznaje potreba da se „nitko ne zapostavi” u svim sektorima politika EU-a, među ostalim u području prilagodbe klimatskim promjenama. Pravedna otpornost ključna je i za Program UN-a do 2030. i za novu strategiju EU-a za prilagodbu, kojom se provodi propis EU-a o klimi. U strategiji se naglašava važnost postizanja otpornosti na pravedan i pošten način te osmišljavanja mjera prilagodbe kako bi se u obzir uzeli socijalni aspekti, uključujući međunarodne dimenzije klimatskih rizika i prilagodbe. Njime se Europska unija obvezuje da će podupirati pravednu tranziciju nizom politika i programa financiranja, kao i provedbom postojećeg zakonodavstva u području zapošljavanja i socijalnog zakonodavstva.

U europskom zelenom planu naglašava se „pravedna tranzicija” prema društvu bez neto emisija stakleničkih plinova do 2050., prepoznajući da je potrebno riješiti problem nerazmjernog opterećenja određenih zemalja i skupina stanovništva. Djelovanje u okviru europskog zelenog plana, kao što je paket poticajnih cijena za 55 %, temeljit će se na europskom stupusocijalnih pravakako bi se gospodarske i okolišne politike uravnotežile sa socijalnim politikama.

Unaprjeđenje baze znanja

Iako je pojam „pravedna otpornost” relativno nov u području klimatske politike, već postoji uspostavljeno područje istraživanja socijalnih posljedica klimatskih promjena, a u posljednje vrijeme raste i baza znanja na globalnoj i europskoj razini.

Nekoliko izvješća posebno se bavi tom temom, i na globalnoj razini i na razini EU-a. U Petom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (AR5)  već je prepoznata nejednaka raspodjela klimatskih rizika u različitim sektorima, a u najnovijem Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (AR6) pravosuđe se ističe kao ključna kvaliteta prilagodbe klimatskim promjenama na svim razinama upravljanja. Konkretno, u doprinosu Radne skupine II. šestom izvješću o procjeni utvrđuju se načela pravde koja bi trebalo uzeti u obzir pri evaluaciji mogućnosti prilagodbe.

U Osmom izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji predstavljene su trenutačne socioekonomske i teritorijalne razlike u Europi i način na koji ih pogoršavaju učinci klimatskih promjena, što upućuje na to da bi se kohezijska politika trebala razvijati kako bi se odgovorilo na te izazove.

U Tehničkom dokumentu ETS-a/CCA-a „Nitko ne smije biti zapostavljen” u politici i praksi otpornosti na klimatske promjene u Europi (2021.)istražuju se praktične posljedice „pravedne tranzicije” u kontekstu prilagodbe i otpornosti na klimatske promjene – „pravedna otpornost”. U njemu se daje uvid u to kako uzeti u obzir aspekte pravosuđa u svim fazama ciklusa politike prilagodbe u skladu s alatom za potporu prilagodbi. U drugim proizvodima EGP-a i ETS-a/CCA-a koji su važni za razumijevanje pravedne otpornosti uzimaju se u obzir zdravstveni i urbani aspekti politika pravedne otpornosti.

Cilj je EEA-e rješavanje pitanja aspekata pravosuđa u politikama ublažavanja i prilagodbe u okviru integriranog pristupa. U brifingu EEA-e Istražujući društvene izazove niskougljičnih energetskih politika u Europi, aspekti prilagodbe razmatraju se u procjeni nepoštenih učinaka poreza na ugljik i energiju te analizi politika kako bi se maksimalno povećale koristi za ciljeve povezane s prilagodbom.

Kratko izvješće EEA-e iz 2022. „Pravedna otpornost”: pri prilagodbi klimatskim promjenama nitko ne smije biti zapostavljen, razmatra se kako klimatske promjene utječu na ranjive skupine i kako se te posljedice mogu spriječiti ili smanjiti pravednim mjerama prilagodbe. U njemu su predstavljeni i primjeri politika i mjera usmjerenih na vlasnički kapital iz cijele Europe.

EU poduzima i nekoliko mjera kako bi oblikovateljima politika i stručnjacima pružio dodatno znanje i metodologije za provedbu pravednih politika i mjera za otpornost. Na primjer, stručna skupina za gospodarski i socijalni učinak istraživanja (ESIR) Komisiji pruža savjete o politikama utemeljene na dokazima o tome kako razviti pravednu, dalekovidnu i transformativnu politiku istraživanja i inovacija.

U suradnji s nekoliko partnera iz EU-a i svijeta Europska komisija i EEA razvijaju Europski opservatorij za klimu i zdravlje. Omogućuje pristup najvažnijim izvorima znanja o ranjivosti društvenih skupina na klimatske učinke i rizike povezane sa zdravljem, kao i o pravdi u odgovorima politika.

Pravda u klimatskim politikama također je ključna tema programa Obzor 2020., posebno za ublažavanje klimatskih promjena. Kad je riječ o prilagodbi, u nekim tekućim projektima proučavaju se distribucijske posljedice klimatskih rizika i povezanih politika. Na primjer, u okviru projekta CASCADE proučava se širenje klimatskih rizika na međunarodnoj razini na europska društva, procjenjujući moguće socioekonomske nedostatke. Politike su u središtu projekta NAVIGATE, u okviru kojeg se razvijaju novi integrirani modeli procjene kojima se mogu modelirati nejednakosti i procijeniti kako politike ublažavanja i prilagodbe utječu na njih. Nadalje, projektom JustNature namjeravaju se aktivirati prirodna rješenja kao alati za osiguravanje prava na zdravlje i dobrobit u sedam pilot-gradova.

Programom LIFE pridonosi se i proširenju baze znanja. Na primjer, projektom „Razvojne regije” pružit će se praktično iskustvo u mapiranju ranjivih skupina za procjene rizika i razmatranju pravosudnih aspekata u izradi općinskih i regionalnih planova prilagodbe.

Potpora financiranju i ulaganjima

EU je predan podupiranju „pravedne tranzicije” s pomoću namjenskih programa financiranja kao što je Fond za pravednu tranziciju.

Sredstva za prilagodbu dostupna su iz različitih izvora financiranja EU-a, a mnogima od njih podupire se i pravedna otpornost. Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021.–2027. osigurava se uključivanje mjera za prilagodbu klimatskim promjenama u sve glavne programe potrošnje EU-a, kako je predviđeno i Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Osim toga, Europska komisija osigurava sredstva i u okviru programa Next Generation EU (750 milijardi EUR) za oporavak od gospodarske krize povezane s epidemijom bolesti COVID-19. Programom se financiraju nacionalni planovi za oporavak i otpornost čiji je cilj radikalna preobrazba europskih gospodarstava pravednom klimatskom i digitalnom tranzicijom.

Program LIFE u potpunosti je posvećen okolišu i ima proračun od 1,9 milijardi EUR za djelovanje u području klime koje uključuje prilagodbu klimatskim promjenama.

Rješavanje problema nejednakosti u zelenoj tranziciji također je u središtu ključnih strateških smjernica programa Obzor Europa (95,5 milijardi EUR). U skladu sa Strateškim planom za razdoblje 2021. 2024. Program će istraživanjem doprinijeti stvaranju otpornijeg, uključivijeg i demokratskijeg europskog društva. U tu svrhu tema pravednosti u mjerama ublažavanja i prilagodbe preklapa programe rada Obzora Europa, a posebno šest novih poziva, pridonijet će provedbi misije za prilagodbu klimatskim promjenama. Iako se u nijednom pozivu izričito ne spominju socijalni aspekti, pri njihovoj provedbi uzet će se u obzir pravosudni aspekti u skladu s ciljevima misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama.

Ostali relevantni europski programi financiranja su:

• Zajedničkom poljoprivrednom politikom (378,5 milijardi EUR) podupire se prilagodba poljoprivrednog sektora, s posebnim naglaskom na ranjive skupine poljoprivrednika.
• Europski socijalni fond plus (ESF+) ključni je financijski instrument za potporu najranjivijim skupinama u Europi. ESF-om se financira provedba načela europskog stupa socijalnih prava: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost.
• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) također može biti posvećen prilagodbi i socijalnoj dimenziji prilagodbe. Prioriteti financiranja EFRR-a uključuju i „zeleniju, otpornu [Europu] s niskom razinom emisija ugljika” i „socijalniju Europu”.

Potpora provedbi

Na europskoj razini pravedna otpornost integrirana je i provodi se mjerama koje proizlaze iz Europske strategije za prilagodbu i drugih inicijativa EU-a.

Sporazum gradonačelnika uključuje temu pravedne otpornosti u provedbu politika prilagodbe na lokalnoj razini. U okviru instrumenta za političku podršku pruža smjernice za provedbu prilagodbe koje izričito obuhvaćaju nejednaku izloženost i osjetljivost na klimatske utjecaje. Pilot-program za 2023. s 40 općina u 12 zemalja pokrenut je kako bi se tim općinama pomoglo da na pravedan način unaprijede mjere prilagodbe.

Misiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama vodi GU CLIMA, a njezina je svrha izravno poduprijeti najmanje 150 europskih regija i zajednica kako bi do 2030. postale otporne na klimatske promjene. Misija je usmjerena na rješenja i pripravnost za učinak klimatskih promjena na pravedan i pošten način, uključivim procesima upravljanja i podupiranjem mjera za zaštitu zdravlja i dobrobiti ranjivih osoba. Uključuje promjenu ponašanja i društvene aspekte obraćanjem novim zajednicama izvan uobičajenih dionika.

Inicijativom novog europskog Bauhausa promiču se održivost, kvaliteta iskustva i uključivanje u oblikovanje europskih životnih prostora.