Planinska područja

Moutain područja

Ključne poruke

• Do kraja stoljeća predviđa se da će se europske planine fizički promijeniti. Veliki ledenjaci će doživjeti značajan gubitak mase, ali promjene će također utjecati na niže, srednje brda i poplavna područja.

• Prilagodba u sektorima kao što su gospodarenje vodama, poljoprivreda, šumarstvo i turizam ključna je za prilagodbu planinskih područja.

• EU ima nekoliko programa financiranja kojima se mogu podupirati projekti u planinskim regijama, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ta se sredstva mogu upotrijebiti za potporu širokom rasponu inicijativa, uključujući infrastrukturne projekte, otvaranje radnih mjesta i očuvanje okoliša.

Učinci i slabe točke

Klimatske promjene već utječu na europske planinske regije. Do kraja stoljeća predviđa se da će se europske planine fizički promijeniti. Veliki ledenjaci doživjet će značajan gubitak mase, ali promjene također utječu na okoliš nižih, srednjih brežuljaka i poplavnih područja, čime utječu na dostupnost vode, poljoprivrednu proizvodnju, turizam i zdravstveni sektor. Planinski sustavi imaju složenu topografiju koja se znatno mijenja na kratkim udaljenostima, što rezultira raznolikim klimatskim utjecajima na različitim visinama. Na primjer, s povećanjem temperature zraka i većim padalinama, sezonske snježne linije će se naći na višim visinama, a snježne sezone će postati kraće. Linije drveća će se pomicati prema gore, a šumski obrasci će se mijenjati na nižim nadmorskim visinama. U zemljama s visokim planinskim lancima kao što su Alpe klimatske promjene utjecat će na ravnotežu vode, što će imati posljedice na hidroenergiju, gradsku odvodnju, plovidbu i povećanje intenziteta prirodnih opasnosti povezanih s vodom.

Politički okvir

EU ima nekoliko politika i inicijativa usmjerenih na podupiranje održivog razvoja u planinskim područjima. Ove politike prepoznaju jedinstvene ekološke, gospodarske i društvene izazove s kojima se suočavaju planinske zajednice i imaju za cilj promicanje njihove otpornosti i dugoročne održivosti.

Strategijom EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, donesenom 2021., nastoji se učiniti prilagodbu pametnijom (pomicanje granica znanja o prilagodbi), bržom (ubrzati uvođenje rješenja za prilagodbu) i sustavnijom (integrirana rješenja i planovi). Poticanje lokalne prilagodbe, prirodnih rješenja, održive upotrebe i otpornosti slatkovodnih resursa posebno su važni za planinske regije.

Prilagodba u sektorima kao što su gospodarenje vodama, poljoprivreda, šumarstvo i turizam ključna je za prilagodbu planinskih područja.

Revizijom Uredbeo prilagodbi korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) nastoji se povećati hvatanje ugljika u poljoprivredi i šumarstvu, uz važne posljedice promjene pokrova zemljišta. Mjere za postizanje tog cilja, kao što su održavanje travnjaka, sekvestracija ugljika u poljoprivredi i obnova tresetišta, pridonijet će i sprečavanju erozije tla i smanjenju rizika od poplava.

U skladu sa zelenim planom EU-a, novom zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) za razdoblje 2023. 2027. i Strategijom za bioraznolikost za 2023.0 veći se naglasak stavlja na pitanja okoliša i djelovanje u području klime.

Posebne politike za planinske regije EU-a

Jedna od ključnih politika jest Europska strategija za alpsku regiju (EUSALP), makroregionalna strategija koja okuplja regionalne i nacionalne dionike iz sedam alpskih zemalja. Cilj je strategije promicati održivi razvoj u regiji koordiniranim djelovanjem u područjima kao što su inovacije, mobilnost i biološka raznolikost.

Alpska konvencija, donesena 1991., međunarodni je ugovor između alpskih zemalja i EU-a o održivom razvoju i zaštiti Alpa. Krajnji je cilj Alpske konvencije razviti zajedničku baštinu Alpa i očuvati je za buduće generacije transnacionalnom suradnjom u kojoj sudjeluju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti.

Karpatska konvencija je multilateralni sporazum između sedam zemalja čiji je cilj promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša u karpatskoj regiji. Konvencija je usmjerena na nekoliko ključnih područja, uključujući očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, održivo korištenje zemljišta i šumarstvo, prilagodbu klimatskim promjenama, održivi turizam i održivi promet. Podupire i suradnju i razmjenu informacija među zemljama regije te uključuje odredbe o sudjelovanju javnosti i uključivanju dionika u donošenje odluka. Karpatsku konvenciju podupire Europska unija, koja osigurava financijska sredstva i tehničku pomoć za njezinu provedbu.

Konvencija o zaštiti Pireneja međunarodni je sporazum čiji je cilj zaštita prirodne i kulturne baštine Pirenejskog planinskog lanca i promicanje održivog razvoja u regiji. Njome se uspostavlja okvir za suradnju među zemljama potpisnicama u područjima kao što su očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje zemljišta i održivi turizam. Pirenejsku konvenciju podupiru razni programi i inicijative EU-a za financiranje kojima se pruža financijska potpora projektima kojima se promiče održivi razvoj u Pirenejskoj regiji.

Inicijativa za okoliš i sigurnost i Dinarska alpska konvencija: Ove dvije odvojene inicijative su međunarodni sporazumi potpisani od strane međunarodnih organizacija i nekoliko zemalja na Balkanu i Dinarida regije koje imaju za cilj promicanje održivog razvoja i zaštite okoliša u tim područjima.

Unaprjeđenje baze znanja

Cilj je istraživačkog projekta MOVING (Vrednovanje fontana putem povezanosti i zelenog rasta) izgraditi kapacitete i zajednički razviti, participativnim postupkom odozdo prema gore koji uključuje aktere u lancu vrijednosti, dionike i oblikovatelje politika, relevantne okvire politika diljem Europe za uspostavu novih ili poboljšanih/poboljšanih lanaca vrijednosti koji doprinose otpornosti i održivosti planinskih područja na klimatske promjene.

PHUSICOS, što na grčkom znači "prema prirodi", pokazuje kako prirodna rješenja pružaju snažne, održive i troškovno učinkovite mjere za smanjenje rizika od ekstremnih vremenskih uvjeta u ruralnim planinskim krajolicima. Projektom će se premostiti jaz u znanju koji se posebno odnosi na prirodna rješenja za hidrometeorološke opasnosti (poplave, erozije, klizišta i suše) provedbom prirodnih rješenja na nekoliko europskih lokacija za studije slučaja.

Planina Otpornost podupirat će europske regije i zajednice smještene u planinskim područjima kako bi se povećala njihova sposobnost prilagodbe klimatskim promjenama i prijelaza na društvo otporno na klimatske promjene. Projektom će se konceptualizirati, ispitati i proširiti višerazinska, višedimenzionalna i ponovno primjenjiva rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i prirodna rješenja kojima se rješavaju političke i društvene potrebe, kao i ponašanje građana, kako bi se odgovorilo na specifične klimatske učinke u planinskim regijama.

Potpora ulaganjima i financiranju

EU ima nekoliko programa financiranja kojima se mogu podupirati projekti u planinskim regijama, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Ta se sredstva mogu upotrijebiti za potporu širokom rasponu inicijativa, uključujući infrastrukturne projekte, otvaranje radnih mjesta i očuvanje okoliša.

Cilj je kohezijske politike EU-a smanjiti razlike u stupnju razvijenosti različitih regija i usredotočiti se na regije koje zaostaju. U njemu se navodi da se „posebna pozornost posvećuje (...) planinskim regijama”. Stoga kohezijska politika ima ključnu ulogu u rješavanju posebnih izazova planinskih područja, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, jer se njome može poboljšati prilagodba u okviru operativnih programa.

Interreg VI B definira 14 programa transnacionalne suradnje za razdoblje 2021. 2027. na velikim područjima u Europi i izvan nje s proračunom od 1,5 bilijuna EUR. Osim toga, postoje posebne dogovorene strategije EU-a za četiri makronacionalne regije: Baltičko more, Dunav, Alpe te jadranska i jonska regija. Planinske regije također su obuhvaćene tim programima, profitirajući od jačanja aktivnosti strateške suradnje na velikim područjima.

U okviru mandata Europske komisije započetog 2014. Komisija i Europski odbor za normizaciju te Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CEN-CENELEC) nastojali su riješiti pitanje prilagodbe europskih normi i normizacije klimatskim promjenama, s posebnim naglaskom na otpornost ključnih sektora.