Primjena daljinskog istraživanja u prilagodbi klimatskim promjenama

Daljinsko istraživanje koristi se za proizvodnju znanja ili čak sustava za potporu odlučivanju za ciljane korisnike (npr. praktičare uključene u upravljanje rizicima od katastrofa, urbaniste, planere zemljišta, poljoprivrednike itd.). Sudjelovanje krajnjih korisnika kao dionika u cjelokupnom procesu osmišljavanja i stvaranja znanja i proizvoda ključno je za postizanje rezultata koji se stvarno upotrebljavaju i koji su korisni, u skladu s koprodukcijskom paradigmom.

Tehnike daljinskog istraživanja, a posebno satelitske snimke, već su uspješno primijenjene u širokom rasponu područja klimatskih promjena, kao što su: (i) istraživanje globalnih temperaturnih trendova na površini oceana i u atmosferi, (ii) otkrivanje promjena u sunčevom zračenju koje utječu na globalno zagrijavanje, (iii) praćenje aerosola, koncentracije vodene pare i promjena u režimu oborina, (iv) proučavanje dinamike proširenja snijega i ledenog pokrova, (v) praćenje promjena razine mora i obalnih promjena, (vi) praćenje stanja i promjena vegetacije, (vii) praćenje vodnih resursa i utjecaja zbog suša i sušnih razdoblja, (viii) praćenje požara i emisija požara, (ix) predviđanje rizika od katastrofa, kao što su cikloni, poplave i suše, (x) usmjeravanje postupaka donošenja odluka o prilagodbi klimatskim promjenama. Upotreba podataka dobivenih daljinskim istraživanjem brzo se razvija, kako u pogledu dostupnih tehnika tako i u pogledu razlučivosti, a očekuje se da će se u sljedećoj budućnosti pojaviti i druge upotrebe relevantne za prilagodbu klimatskim promjenama.

Međutim, izražena je zabrinutost zbog upotrebe daljinskog istraživanja. Proučavanje i praćenje klimatskih promjena zahtijeva dugoročne vremenske serije promatranja, dok su satelitski podaci često dostupni za kratkoročno razdoblje. Nadalje, neke nesigurnosti i izobličenja primljenih okvira slike zbog vibracija i turbulencija mogu proizaći iz pristranosti u senzorima i algoritmima za pronalaženje, pa upotreba satelitskih promatranja u studijama klimatskih promjena zahtijeva jasnu identifikaciju takvih ograničenja. Ostala moguća ograničenja uključuju: i. visoki troškovi pribavljanja podataka visoke razlučivosti o zrakoplovima i bespilotnim letjelicama; ii. u nekim slučajevima ograničen pristup potrebnim tehnologijama zbog troškova ili ograničenja u pogledu vještina; iii. vremenski diskontinuitet podataka o zrakoplovima i satelitskih podataka; dok prvi može biti posebno skup i stoga dostupan za ograničen broj istraživanja, drugi se prikupljaju u fiksnim intervalima ovisno o vremenu povratka satelita.

Izravna promatranja zemljišta obično su ograničena u prostornoj pokrivenosti, dok tehnike daljinskog istraživanja omogućuju praćenje većeg opsega. Satelitski podaci imaju široku pokrivenost, viševremensku i višespektralnu sposobnost, pružajući podatke i informacije povezane s klimatskim promjenama za opsežna područja. To omogućuje poboljšanja u razumijevanju klimatskog sustava, proučavanju i predviđanju učinka klimatskih promjena na ekosustave te praćenju učinkovitosti provedenih mjera prilagodbe.

Daljinsko istraživanje također omogućuje prikupljanje podataka u opasnim ili nepristupačnim područjima, bez ometanja lokacije, te pruža česta ažuriranja. Prikupljanje podataka često je jeftinije i brže od izravnog prikupljanja podataka sa zemlje. Osim toga, upotreba bespilotnih letjelica povećava fleksibilnost u praćenju vremena i prostora te prednost bez ljudskih rizika.

Cijena satelitskih snimaka varira ovisno o prostornoj rezoluciji. Arhivske slike niske razlučivosti (> 10 m) obično su besplatne, dok se cijena povećava s 1 na 8 $ po km² prolazeći s razlučivosti od 5-10 m na razlučivost od 0,3-1 m (cijene iz 2019.; vidjeti, na primjer, Geocento). Troškovi su nešto veći za slike koje su snimili zrakoplovi i bespilotne letjelice; ovo potonje može doći do rezolucije < 0,05 m. Naravno, cijene se povećavaju ako su potrebne prilagođene slike. Potrebni su i resursi za obradu podataka i razvoj aplikacija. Naposljetku, potrebno je dovoljno vještina i kapaciteta za upotrebu podataka dobivenih daljinskim istraživanjem.

Vrijeme provedbe odnosi se na obradu podataka i isporuku konačnog znanja ili proizvoda. To uvelike ovisi o specifičnom području primjene i upotrebi tehnika daljinskog istraživanja, razini dostupnih vještina, dostupnosti potrebnih alata i suradnji među različitim uključenim dionicima.

Upotreba tehnika daljinskog istraživanja za proučavanje klimatskih promjena i podupiranje definiranja mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima može se provesti i u kratkoročnom i u dugoročnom razdoblju.