Prilagodba francuskih normi za projektiranje, održavanje i rad prometne infrastrukture

Učinci klimatskih promjena na prometne mreže, neovisno o načinu prijevoza, mogli bi se pogoršati u sljedećem stoljeću. Prometne mreže moraju se prilagoditi zbog njihove važnosti za društvo i gospodarstvo. U francuskom Nacionalnom planu prilagodbe klimatskim promjenama (2015.) navodi se niz predviđanja i tendencija očekivanih klimatskih promjena; oni koji su relevantniji za prometni sektor uključuju sljedeća pitanja:

• Očekuje se da će srednja dnevna temperatura u kontinentalnoj Francuskoj porasti za 2 do 2,5 °C između kraja 20.^stoljeća i kraja 21.^stoljeća, prema scenariju emisija SRES B2. Povećanje će biti oko 2,5 do 3,5 °C prema scenariju SRES A2. Nadalje, očekuje se da će se broj dana s temperaturom nižom od nule smanjiti i da će se dnevna temperaturna varijacija pojačati.
• Očekuje se da će se učestalost razdoblja obilježenog vrlo visokim temperaturama i sušom povećati. Ovi uvjeti će također povećati rizik od požara.
• Projekcije za scenarije emisija SRES B2 i A2 pokazuju tendenciju smanjenja oborina u proljeće i ljeto. To smanjenje, koje u scenariju B2 postaje primjetno tek krajem stoljeća, događa se ranije i s većom amplitudom u scenariju A2 (oko -10 % oko 2050. i -30 % oko 2090. za ljetnu sezonu). Neovisno o scenariju, očekuje se da će to smanjenje najviše utjecati na jugozapadnu Francusku. Oborine od snijega znatno će pasti tijekom stoljeća, počevši od 2030.
• Očekuje se da će se učestalost ekstremnih oborina smanjiti, ali da će se njihov intenzitet povećati.
• Očekuje se da će se riječni tokovi povećati zimi, dok će ljetna sezona doživjeti ozbiljnije niske tokove; ti će se trendovi vjerojatno razlikovati ovisno o slivovima. Prosječne godišnje razine podzemnih voda obično bi se smanjile, iako su sezonske fluktuacije još uvijek nejasne.
• Promjene u režimima vjetra vrlo su neizvjesne jer postoje mnoge razlike u rezultatima koje pružaju modeli.
• Projekcije razine mora su neizvjesne, posebno na lokalnoj razini. Hipoteza porasta razine mora od 1 m do 2100. godine zadržana je za ovaj proces revizije.

Te klimatske promjene predstavljaju posebne izazove za prometnu infrastrukturu, koji će se riješiti ažuriranjem relevantnih standarda. Međutim, postupak ažuriranja zahtjevan je iz različitih razloga:

• Poteškoće u utvrđivanju načina na koji klimatske promjene mogu utjecati na varijable povezane s klimom koje se tradicionalno upotrebljavaju u prometnim standardima i smjernicama.
• Velika potreba za komunikacijom o potrebi predviđanja učinaka klimatskih promjena i prilagodbe infrastrukture dugoročnim promjenama.
• Ogroman broj prometnih standarda i smjernica; postoji potreba za utvrđivanjem dobrog prioriteta u njihovoj reviziji i za pružanjem zajedničkih smjernica za to.
• Potrebno je uspostaviti sinergije s tekućim redovitim tehničkim ažuriranjima prometnih standarda i smjernica te klimatskim projekcijama.

Glavni su ciljevi sustavnog preispitivanja normi sljedeći:

• Prilagoditi tehničke zahtjeve prometne infrastrukture očekivanim klimatskim promjenama.
• Osigurati nepristrano preispitivanje i utvrđivanje potreba i prioriteta revizije.
• Sveobuhvatno rješavanje pitanja otpornosti prometne infrastrukture, uključujući projektiranje, održavanje i rad.
• Ažuriranje klimatskih parametara i pokazatelja koji se obično upotrebljavaju u prometnim standardima kako bi se uzele u obzir moguće promjene u francuskoj klimi.

Reviziju francuskih normi za projektiranje, održavanje i rad prometne infrastrukture provela je tehnička radna skupina koju je osnovao DGITM i u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz različitih prometnih infrastruktura i sustava: ceste, mostovi, zemljani radovi, žičare, željeznički, zrakoplovni, vodni, pomorski i lučki sektor. Nakon što je sažela glavne klimatske trendove u kratkom i dugom roku, radna skupina pregledala je postojeće francuske standarde kako bi utvrdila one koji uključuju upućivanja na ključne klimatske elemente (kao što su "temperatura", "poplava", "kiša", "vjetar"...) koji bi se mogli promijeniti u budućnosti. Pregled, koji se temelji na bazama podataka i stručnim mišljenjima, uglavnom je bio usmjeren na tehničku dokumentaciju; uzeti su u obzir i određeni regulatorni i normativni dokumenti. Odabrani standardi naknadno su razvrstani u tri skupine u skladu s potrebama za njihovom revizijom iz perspektive prilagodbe klimatskim promjenama:

• one koje nije potrebno revidirati: tehničke referentne dokumente i odgovarajuće norme na koje klimatske promjene ne utječu;
• one koje je potrebno revidirati: tehničke referentne dokumente na koje utječu klimatske promjene i koji već moraju proći tehničku reviziju, i
• one kojima su potrebne preciznije informacije o uključenim klimatskim varijablama i pokazateljima kako bi se utvrdilo treba li ih revidirati i kako.

Za treću skupinu normi postojeće informacije nisu dovoljne kako bi se procijenilo postoji li potreba za njihovom prilagodbom budućim klimatskim promjenama te će u budućnosti biti potrebne dodatne studije. Slijedi nekoliko primjera standarda u svakoj kategoriji:

• Norme koje nije potrebno revidirati: buka cestovnog prometa, projektiranje krajobraza cesta, smjernice za odvodnju cesta, preporuke za projektiranje konstrukcija (granična stanja) na vodnim područjima.
• Norme koje je potrebno revidirati: projektiranje cestovnih kolnika, procjena općih djelovanja na vodne strukture (snijeg, vjetar itd.).
• Standardi koje je potrebno dodatno pojasniti u pogledu klimatskih parametara: projektiranje i izgradnja novih cesta, održavanje gradskih cesta, isušivanje cestovnih kolnika, vođenje cestovnih nasipa, načela polaganja dugih zavarenih tračnica.

Revidirane su stotine tehničkih standarda (više od 800 samo za ceste). Za one kojima je potrebno preciznije razumijevanje uključenih klimatskih parametara (prethodno navedena kategorija 3.) stručnjaci za promet dostavili su popis potrebnih preciznosti. Odnose se na vrijeme (kad je vjerojatno da će doći do određenih klimatskih promjena) i pogođena područja ili na točne učinke tih promjena na neke parametre koji se upotrebljavaju za projektiranje infrastrukture (učestalost pojave, intenzitet, broj dana iznad određenih razina itd.).

Iako se revizija normi u okviru kategorije 2. već provodi, revizija normi u okviru kategorije 3. može se nastaviti tek nakon što klimatski i meteorološki stručnjaci dostave potrebna pojašnjenja. Revidirani standardi donijet će se u skladu s općim postupkom, uključujući sudjelovanje svih relevantnih dionika, te će se naknadno provesti.

Različite tehničke službe francuske vlade provele su reviziju prometne norme u suradnji s Glavnom upravom za infrastrukturu, promet i more (DGITM): CEREMA (Centar za et d’Études et d’Expertise sur les Risques, l’Environnement, la Mobilité et l’Aménagement), CETU (Centre d’Études Techniques des Tunnels), STAC (Service Technique de l’Aviation Civile), STRMTG (Service Technique des Remontées Mécaniques et des Transports Guidés) i različiti upravitelji javnog prijevoza: RFF i SNCF (željeznica), VNF (unutarnji plovni putovi) te iz IFRECOR-a (Inicijativa Française pour les Récifs Coralliens). Stručnjaci i istraživači bit će mobilizirani kako bi izračunali klimatske projekcije i prilagodili standarde. Radna skupina trenutačno je uključena i u koordinacijsku skupinu AFNOR-a za klimatske promjene.

Ovom se mjerom osigurava inovativan pristup prilagodbi prometne infrastrukture jer se njome nastoji primijeniti homogena metodologija za preispitivanje standarda koji će se primjenjivati (iz perspektive prilagodbe klimatskim promjenama) na različite načine prijevoza i u različitim fazama, kao što su projektiranje, održavanje i rad. Ostali čimbenici uspjeha su:

• Partnerstvo s klimatskim stručnjacima i meteorološkim službama. Stručnost u području klime i meteorologije ključna je za definiranje budućih klimatskih uvjeta i razumijevanje njihovih posljedica na različite elemente prometne infrastrukture. Učinkovito partnerstvo temelji se na plodnom dijalogu, pri čemu stručnjaci za klimu razumiju informacijske potrebe projektanata i upravitelja prometne infrastrukture, a stručnjaci za promet prilagođavaju svoje prakse stvarno dostupnim klimatskim informacijama i s njima povezanoj nesigurnosti.
• Mobilizacija internog tehničkog znanja unutar državne uprave, prevladavanje tehničkih područja.
• Pragmatičan pristup usmjeren na utvrđivanje jasnih prioriteta u postupku revizije i postizanje brzih rezultata za odabrane prioritete.
• transparentnost, čime se svim zainteresiranim stranama omogućuje pristup informacijama koje je izradila radna skupina i danim preporukama.

Ograničavajući čimbenici uključuju:

• Heterogenost u sadržaju i pristupu postojećih standarda unutar različitih načina prijevoza.
• Nekoliko standardnih baza podataka. Poteškoće u utvrđivanju svih standarda s varijablama povezanima s klimom: apsolutna je potreba za savjetovanjem s velikim brojem stručnjaka za promet kako bi se utvrdili i preispitali standardi.
• Visoka specijalizacija u tehničkoj stručnosti, što otežava poduzimanje zajedničkih pristupa koji prelaze tradicionalne granice među "znanstvenim zajednicama".
• Standardi za projektiranje, održavanje i rad temelje se na specifičnim vrijednostima klimatskih varijabli, dok se klimatske projekcije često navode kao rasponi vrijednosti.
• Prilagodba dugoročnim klimatskim promjenama često se smatra neprioritetnim pitanjem.

informacije o detaljnim troškovima nisu dostupne; međutim, s obzirom na to da su aktivnosti revizije provodile tehničke službe francuske vlade, za taj postupak nisu bili potrebni znatni dodatni resursi.

Očekuje se da će glavne koristi biti povezane s dugoročnim uštedama u operativnim troškovima i troškovima održavanja prometne infrastrukture. Novim normama zamijenit će se postojeće norme za projektiranje, održavanje i rad prometne infrastrukture. Konačna je svrha postupka osigurati da se prometna infrastruktura s dugim vremenskim rasponom (ponekad 100 godina ili više) može na zadovoljavajući način nositi s uvjetima koje nameću buduće klimatske i ekstremne vremenske prilike.

Glavni pravni okvir ove revizije francuski je Nacionalni plan prilagodbe klimatskim promjenama, koji uključuje mandat Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i energetike (Direction Générale des Infrastructures de Transports et de la Mer) za osnivanje radne skupine za tu mjeru.

Radna skupina trebala bi nastaviti s radom do 2016. te pokrenuti izradu nacrta nekih standarda i odlučiti o potrebi za revizijom standarda kategorije 3. na temelju pojašnjenja stručnjaka.

Revidirani standardi primjenjivat će se na izgradnju nove infrastrukture te nadogradnju i održavanje postojeće, s projektnim vijekom od 25 do 100 godina.

Marie Colin
CEREMA
110 rue de Paris - BP 214 - 77487 Provins Cedex
Tel.: +33 (0)1 60523261
E-mail: marie.colin@cerema.fr

Fabien Palhol
CEREMA
110 rue de Paris - BP 214 - 77487 Provins Cedex
Tel.: +33 (0)1 60523121
E-mail: fabien.palhol@cerema.fr 

Centre d’Études et d’Expertise sur les Risques, l’Environnement, la Mobilité et l’Aménagement (CEREMA)