All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodies
© Sigma Plan
PlanSigma, pokrenut 1977. godine, štiti 20000 hektara duž belgijske rijeke Scheldt od olujnih udara i poplava kombinirajući pojačanje nasipa i kontrolirana poplavna područja (CFA). Od Plana iz 2005. zaštita od poplava integrirana je s očuvanjem prirode, čime se stvaraju i nove mogućnosti za rekreaciju.
Sigma Plan je integrirani plan zaštite od poplava koji je prvi put uspostavljen 1977. godine, kao odgovor na velike olujne poplave 1976. godine. Sigma Plan nudi zaštitu od olujnih udara, kao i riječnih poplava uzrokovanih prekomjernim padalinama. Njegovi ciljevi uključuju i zaštitu prirode.
Planom se štiti oko 20.000 hektara zemljišta u Belgiji koje graniči s rijekom Scheldt i njezinim pritocima kao što su Rupel, Nete i Durme. Kako bi se postigla odgovarajuća zaštita, u planu se kombiniraju „sive” infrastrukturne mjere, uglavnom pojačana zaštita nasipa, i „zelene” mjere u obliku mreže kontroliranih poplavnih područja.
Referentne informacije
Opis studije slučaja
Izazovi
Izvorni Sigma plan osmišljen je 1977. godine kako bi zaštitio obale Scheldta i njegovih pritoka od olujnih poplava. Međutim, kako je provedba plana napredovala, pojavili su se novi zahtjevi, uključujući potrebu za daljnjom prilagodbom klimatskim promjenama. Kada je Plan Sigma ažuriran 2005., zaključeno je da postojeći plan nije dovoljan za pružanje odgovarajuće zaštite i u trenutačnim uvjetima i u vjerojatnim uvjetima predviđenima modelima klimatskih promjena. Ažuriranje iz 2005. odnosilo se na predviđeni raspon porasta razine mora od 9 do 88 cm do 2100., uzimajući u obzir različite procjene širenja morske vode, topljenja ledenjaka i ledenjaka te klimatske osjetljivosti; To se temeljilo na Trećem izvješću o procjeni IPPC-a, objavljenom 2001. Konkretno, u planu Sigma kao polazna vrijednost za mjere zaštite upotrijebljen je porast razine mora do 25 cm do 2050. i 60 cm do 2100.
Plan je usmjeren na zaštitu do 2050. Belgija je odlučila primjenjivati diferencirane razine zaštite od poplava duž Scheldta na temelju vjerojatnosti smrti i mogućeg opsega gospodarske štete. Minimalna razina zaštite je poplava koja se događa jednom u 1000 godina (inače izražena kao vjerojatnost pojave 0,1 % u godini). Pripremljen je niz mogućih dodatnih mjera za razdoblje nakon 2050. ako budu potrebne za rješavanje problema više razine mora. One će se provoditi ovisno o naprednim projekcijama koje su tada dostupne.
Također treba napomenuti da se prosječna plimna amplituda rijeke značajno povećala tijekom prošlog stoljeća. Te su promjene uglavnom posljedica ljudskih intervencija koje utječu na protok vode kroz Scheldt. Promjene uključuju preusmjeravanje vode za napajanje kanala, uklanjanje riječnih meandara ravnanjem rijeke i povećanjem dubine plovnih kanala. Te promjene pogoršavaju učinke klimatskih promjena.
Politički kontekst mjere prilagodbe
Case partially developed, implemented and funded as a climate change adaptation measure.
Ciljevi mjere prilagodbe
Glavni su ciljevi plana Sigma zaštita kopna koje graniči s rijekom Scheldt i njezinim pritocima kao što su rijeke Rupel, Nete i Durme od olujnih udara i riječnih poplava. Drugi je cilj obnoviti ekosustave Scheldta i pomoći Belgiji da ispuni svoje obveze EU-a u pogledu zaštite prirode i ostvari ciljeve očuvanja u okviru mreže Natura 2000. Štoviše, plan Sigma ima za cilj učiniti Scheldt i njegove pritoke privlačnijima biciklistima, planinarima i drugim posjetiteljima, poboljšavajući različite rekreacijske namjene područja.
Mogućnosti prilagodbe implementirane u ovom slučaju
Rješenja
Iako je glavna svrha plana Sigma kontrola poplava, plan se temelji na integrativnoj perspektivi upravljanja rijekama u kojoj se priznaju različite funkcije rijeka i njihova važnost za društvo. Među njima su: brodarstvo, zaštita prirode, očuvanje krajobraznih vrijednosti, funkcije čišćenja, uzgajališta ribe i još mnogo toga. Sigma Plan je izvorno zamišljen 1977. godine s kontrolom poplava kao glavnom svrhom. Od tada su se promijenili pogledi na upravljanje vodama. Ažurirani Sigma plan usvojen je 2005. godine. Temeljila se na tri glavna stupa: zaštita od poplava, pristup lukama Scheldt i prirodno funkcioniranje fizičkog i ekološkog sustava.
Izvorni Sigma plan pozivao je na podizanje i jačanje nasipa ukupne duljine 512 kilometara, uspostavu 13 kontroliranih poplavnih područja koja pokrivaju ukupno oko 1100 hektara, kao i izgradnju barijere za olujne udare. Planovi za barijeru od olujnog udara kasnije su obustavljeni nakon što je analiza pokazala da koristi nisu veće od troškova. Smatranje da je barijera od olujnih udara bila preskupa, zajedno s povećanom potražnjom za zdravijim riječnim ekosustavom, dovelo je do veće primjene koncepta pod nazivom „prostor za rijeku”. U reviziji iz 2005. u obzir su uzeti i predviđeni učinci klimatskih promjena.
Planom iz 2005. daje se veća uloga kontroliranim poplavnim područjima i depolderiranim područjima koja suzbijaju olujne udare privremenim skladištenjem viška vode. Kontrolirana poplavna područja imaju niske nasipe, nazvane preljevni nasipi, uz rijeku i više nasipe na kopnenoj strani kako bi se održala zaštita od poplava. Nasipi za prelijevanje omogućuju poplavu vode tijekom olujnih udara. Nakon što se visoki vodostaji povuku, odvodni kanali omogućuju izlaz vode. CFA-ovi pomažu ublažiti učinke poplava povećanjem područja riječnog sliva, čime se smanjuju razine vode uzvodno. Volumen mnogih CFA-a povećava se jer su njihove razine tla ispod prosječne razine vode zbog povijesnog zbijanja tla i gubitka prirodnih procesa sedimentacije. Međutim, zbog tih niskih razina tla potrebni su preljevni nasipi i umjetna regulacija vode. Prevladavajuća uporaba zemljišta unutar područja za očuvanje voda prirodna je područja koja doprinose postizanju ciljeva očuvanja i poboljšanju kvalitete vode. U skladu sa zakonodavstvom EU-a o prirodi, posebno zahtjevima za nadoknadu gubitka prirodnih područja uzrokovanog proširenjem luke Antwerpen, ukupna površina izdvojena kao poplavna područja povećana je u svrhu razvoja prirode: do 2030. ukupno će se stvoriti oko 2450 hektara. Dodatnih 650 hektara navedeno je kao moguće buduće poplavne zone koje će se izgraditi nakon 2030. ako to bude potrebno kako bi se zajamčila sigurnost od poplava nakon 2050.
Neki CFA također uključuju kontrolirana plimna područja, gdje se redovita, smanjena plima proizvodi kroz podesivi sustav brana u preljevnom nasipu. Tijekom visoke plime, voda iz Scheldta teče u područje kroz branu, a tijekom niske plime teče kroz nisku branu. Kontrolirana plimna područja omogućuju stvaranje plimnih staništa uz istodobno održavanje funkcija CFA-a.
Područja depolderiranja zone su u kojima se zaštita od nasipa premješta u unutrašnjost izlažući nekadašnji polder (zemlja koja je oporavljena iz vode) još jednom utjecajima plime i oseke. Depoldered područja pružaju prostor za riječne vode tijekom visokog vodostaja. Tako oni, poput CFA-a, ublažavaju razine olujnih valova. Oni također pružaju prostor za staništa estuarija.
Plan Sigma uključuje i projekte usmjerene na podizanje i jačanje riječnih nasipa u ukupnoj duljini od 645 km. Potrebna debljina i visina nasipa rijeke Scheldt izračunata je s obzirom na pritisak vode na nasipe, simulacijom olujnih plima pomoću računalnih modela. Levees su podignuti na 8 metara TAW (Tweede Algemene Waterpassing, referentna visina za mjerenje razine vode u Belgiji) u onim područjima koja su više uzvodno uz rijeku Scheldt. Levees su podignuti na 11 metara TAW u dijelu između Antwerpena i zapadnog Scheldta.
Plan Sigma već je dokazao svoju učinkovitost posljednjih godina tijekom nekoliko olujnih udara koji su se dogodili između 2013. i 2018., uspješno obuzdavajući višak vode i sprečavajući opasne poplave. Konkretno, tijekom događaja 3.siječnja 2018. jaka olujna plima uzrokovala je vrlo visoke razine vode u Scheldtu i njegovim pritocima. Petnaest područja kontrole poplava, od ukupno šesnaest već dovršenih, počelo je s radom, štiteći višak vode.
Dodatni detalji
Sudjelovanje dionika
Regija Flandrija slijedila je strategiju otvorene komunikacije kako bi provela plan Sigma na način kojim se maksimalno povećava prihvaćanje i potpora javnosti. Komunikacijsku strategiju koordinira Waterwegen en Zeekanaal NV (W&Z) (Voda i morski kanali), odjel regionalne vlade, uz savjetovanje na ministarskoj razini i pod nadzorom upravljačke skupine. Upravljačka skupina uključuje predstavnike različitih javnih institucija, uključujući Odjel za vodne putove i morske kanale, Agenciju za prirodu i šume, Odjel za planiranje uporabe zemljišta, Odjel za stambenu politiku i zgrade povezane s baštinom, Odjel za okoliš, prirodu i energiju, Odjel za poljoprivredu i ribarstvo, Flamansku agenciju za zemljište, Izvršno tajništvo Flamansko-nizozemske komisije Scheldt i radnu skupinu OS2010.
Komunikacija se provodi s pomoću različitih alata, uključujući brošure, biltene i obrazovne materijale za djecu, kao i sastanke za širenje informacija i raspravu o ključnim pitanjima s dionicima. Posebne vrste dionika aktivno su uključene u planiranje, uključujući poljoprivredne organizacije, nevladine organizacije za zaštitu okoliša, lovce, ribare te turizam i ugostiteljstvo. Važni dionici za Sigma planove su poljoprivrednici jer je planirano nekoliko projekata u područjima koja se koriste za poljoprivredu. Učinci plana Sigma na poljoprivredna gospodarstva analizirani su s Flamanskom agencijom za zemljište i o njima se raspravljalo s poljoprivrednicima, što je dovelo do studije učinka na poljoprivredu i definiranja mjera za ublažavanje ili nadoknadu gubitka zemljišta.
Komunikacijska strategija usmjerena je na tri ishoda iz plana Sigma. Prvi i primarni stup je povećanje sigurnosti od poplava; druga dva stupa su rekreacija i zaštita prirode. Svaki projektni dio plana opsežno se priopćava javnosti, a fokusne skupine organiziraju se i na regionalnoj i na lokalnoj razini. U Belgiji je projekt Kruibeke bio jedini u kojem je došlo do znatnog protivljenja, što je odgodilo konačni dovršetak projekta. Prekogranični projekt depolderiranja Hedwige Poldera, koji se nalazi u Nizozemskoj, također je doveo do protivljenja dionika i javnosti.
Uspjeh i ograničavajući faktori
Glavni čimbenici uspjeha uključuju:
- Koordinirano utvrđivanje prikladnih područja za razvoj kontroliranih poplavnih zona, čime se osigurava veća sigurnost uz ograničenu štetu nanesenu poljoprivredi, korištenju zemljišta i gospodarstvu.
- Integracija klimatskih promjena i projekcija porasta razine mora.
- Uključivanje naknade za područja izgubljena zbog širenja luka i jaružanja Scheldta u opće ciljeve plana, čime se jača njegova vidljivost u pregovorima s lokalnim vlastima i dionicima.
- Dostupnost područja za nadoknadu prirodnih staništa izgubljenih zbog infrastrukturnih radova u estuariju Scheldt.
- Sposobnost izvlaštenja zemljišta potrebnog za kontrolirana poplavna područja. Vlasnicima zemljišta nadoknađuje se postojeća cijena zemljišta uvećana za 20 %. Ako je izvedivo, izvlaštenje se može odgoditi do trenutka kada poljoprivrednik ode u mirovinu ili je blizu umirovljenja.
- Stalna suradnja voditelja planova s dionicima tijekom faza svakog projekta i u cjelokupnom postupku donošenja odluka bila je odgovor na početno protivljenje (vidjeti ograničavajuće čimbenike).
- Primjena analize troškova i koristi (CBA) i procjene utjecaja na okoliš (EIA) radi jačanja izrade plana i projekta.
Ograničavajući čimbenici uključuju:
- Protivljenje dionika bilo je problem za izgradnju Kruibeke CFA-a, a također i u Nizozemskoj za projekt Hedwige Polder.
- Proračunska ograničenja usporila su provedbu plana, što bi moglo potaknuti njegovo dovršenje nakon planiranog datuma 2030.
Troškovi i koristi
U 2005. ukupni troškovi za ostvarenje ažuriranog plana Sigma procijenjeni su na 882 milijuna EUR: 830 milijuna EUR za građevinske radove i 52 milijuna EUR za popratne mjere. Ažuriranje procjena 2010. dovelo je do procjene troškova od 994 milijuna EUR za radove i 62 milijuna EUR za popratne mjere, uglavnom zbog ukupnog povećanja cijena.
Plan društva Sigma iz 2005. uključivao je detaljnu analizu troškova i koristi kako bi se pomoglo u određivanju optimalnog plana. Ukupno je razmotreno 180 potencijalnih područja za uporabu kao kontrolirana poplavna područja, ukupne površine 15.000 ha. U analizi troškova i koristi uzet je u obzir prosječni godišnji rizik od poplava tijekom 100-godišnjeg trajanja projekta, što je omogućilo porast razine mora od 60 cm i uzelo u obzir klimatske promjene. Ekonomski rizik samo s radovima originalnog (1997) Sigma plana bez olujnog udara barijera završena je procijenjena na 942 milijuna eura. Na temelju analize troškova i koristi utvrđeno je da je optimalni scenarij uključivao podizanje nasipa i upotrebu CFA-ova. Sigurnosne koristi optimalnog scenarija procijenjene su na 736 milijuna eura.
Provedena je i analiza troškova i koristi za ekosustav. U toj su analizi upotrijebljene različite dostupne tržišne cijene za robu, kao što su proizvodnja drvne sirovine, proizvodnja trske, hvatanje ugljikova dioksida, proizvodnja ribe (škampi) i sprečavanje erozije riječnog korita koja dovodi do smanjenja aktivnosti jaružanja. Upotrijebila je i studije za određivanje cijene robe i usluga bez dostupnih tržišnih vrijednosti. Roba i usluge za koje nisu bile dostupne informacije o cijenama proučavane su primjenom metoda procjene kontingenta i hedonističkog određivanja cijena, na primjer uvidom u to kako bi se cijene stambenih nekretnina u blizini projektnih područja mogle promijeniti. Hedonistička promjena cijena procijenjena je na temelju podataka iz drugih studija, dok su za studiju procjene kontingenta prikupljena ukupno 1704 upitnika. Zaključak opsežne analize troškova i koristi kako bi se utvrdile koristi za ekosustav pokazao je da se koristi kreću između 143 i 984 milijuna EUR, pri čemu je najviša razina koristi ostvarena maksimalnim iskorištavanjem kontroliranih područja s plimom i osekom. Vrijednost nekorištenja koju su ljudi pripisali bila je najveća izmjerena korist, ali i najspornija. Na temelju analize troškova i koristi zaključeno je da koristi nadmašuju troškove.
Iz perspektive zaštite okoliša može se utvrditi nekoliko koristi i gubitaka. Prednosti uključuju:
- Obnova estuarinskih procesa s popratnim poboljšanjima kvalitete vode;
- razvoj snažnijih prirodnih područja visoke kvalitete koja su zaštićena na europskoj razini;
- Poželjne promjene u režimu taloženja, s povećanom taloženjem u inundacijskim zonama, što dovodi do niže mutnoće u rijeci;
- Smanjenje energije plime i oseke.
Gubici uključuju:
- Gubitak nekadašnjih kulturnih krajobraza (uglavnom poljoprivrednih krajobraza);
- Učinci na poljoprivredu i druge funkcije korištenja zemljišta u poplavnim područjima (poljoprivrednicima je osigurana novčana naknada, a u nekim slučajevima i naknada u obliku alternativnog poljoprivrednog zemljišta)
- utjecaji na vrijedne prirodne zone podzemnih voda i ekotipove dolina;
- Sedimentacija utječe na kvalitetu tla u poplavnim područjima.
Neke koristi od provedbe plana Sigma već su ostvarene, uz ukupno povećanje zaštite područja tijekom olujnih udara, kako je navedeno u odjeljku o rješenjima.
Pravni aspekti
Sigma Plan je dio Scheldt Estuary Development Outline 2010. Riječ je o kombiniranom paketu mjera i projekata u Flandriji i Nizozemskoj čiji je cilj stvaranje sigurnije, pristupačnije i prirodnije rijeke Scheldt s obzirom na sve njezine funkcije.
Ključno zakonodavstvo EU-a relevantno za plan uključivalo je: Direktive o pticama i staništima, Direktive o procjeni utjecaja na okoliš i Direktive o strateškoj procjeni okoliša te Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama.
Aspekt zaštite prirode dodan je u plan Sigma velikim dijelom zbog obveza iz Direktive EU-a o pticama i Direktive EU-a o staništima. Proširenje luke Antwerpen, posebno izgradnja doka Deurganck, dovelo je do potrebe za naknadom štete izgubljenim prirodnim područjima. Izgradnja lučkog područja zaustavljena je 2001. sudskim nalogom zbog utjecaja na područja posebne zaštite u skladu s Direktivom o pticama. Kako bi nastavila projekt, flamanska vlada odobrila je hitan dekret kojim je deblokirana izgradnja doka Deurganck i pozvala na naknadu za prirodu unutar poplavnog područja pod kontrolom Kruibekea. Taj je događaj, zajedno s aktualnom potrebom za poštovanjem obveza EU-a u području okoliša, pridonio odluci flamanske vlade da zaštitu prirode učini drugim stupom ažuriranog plana Sigma. Plan je usvojen 2005. godine.
Pojedinačni projekti Sigma Plana slijede postupni plan koji slijedi pravne postupke za dobivanje relevantnih dozvola. Prvi je korak izrada razvojnog plana u kojem se navode načini korištenja zone, točni obrisi kontroliranog poplavnog područja, vrste prirode koje treba razviti i način na koji će poljoprivredna zemljišta ostati dostupna. Nadalje, potrebno je provesti studiju procjene utjecaja na okoliš (EIA) u kojoj će se detaljno opisati utjecaji na okolne ljude, utjecaji na tlo i plovne putove te drugi utjecaji. Nakon postupka procjene utjecaja na okoliš i svih potrebnih promjena, potrebno je prilagoditi regionalni plan korištenja zemljišta. Naposljetku, potrebne su dozvole za planiranje. Nakon što su ishođene sve dozvole, gradnja se može pokrenuti.
Vrijeme provedbe
Sigma Plan pokrenut je 1977. godine, a ažuriran je 2005. godine. Sigma Plans obuhvaća različite projekte koji se pokreću svakih pet godina. Radovi u okviru plana iz 2005. bit će dovršeni 2030. Dodatni radovi planiraju se za razdoblje nakon 2030., ovisno o stupnju porasta razine mora i/ili klimatskim promjenama.
Životni vijek
Plan bi trebao pružiti zaštitu barem do 2100.
Referentne informacije
Kontakt
Wim Dauwe
Head of unit
Waterwegen en Zeekanaal NV – Department Sea Scheldt
Anna Bijnsgebouw - Lange Kievitstraat 111-113 bus 44 - 2018 Antwerp
E-mail: wim.dauwe@wenz.be
Stefaan Nollet
Project Engineer
Waterwegen en Zeekanaal NV – Department Sea Scheldt
Anna Bijnsgebouw - Lange Kievitstraat 111-113 bus 44 - 2018 Antwerp
E-mail: Stefaan.nollet@wenz.bel
General contact: https://www.sigmaplan.be/en/contact-us
web stranice
Reference
Plan tvrtke SIGMA
Objavljeno u Climate-ADAPT: Apr 11, 2025
Please contact us for any other enquiry on this Case Study or to share a new Case Study (email climate.adapt@eea.europa.eu)

Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?