Berlinski faktor područja biotopa – provedba smjernica koje pomažu u kontroli temperature i otjecanja

Berlinska klima je umjerena, sa značajnim efektom urbanog toplinskog otoka, koji može podići temperaturu do 4oC u odnosu na okolna područja. Iako postoji velika nesigurnost u pogledu točnih učinaka klimatskih promjena na grad, scenariji ukazuju na to da će temperature biti više, ekstremni vremenski događaji kao što su toplinski valovi i intenzivne kiše i oluje s tučom bit će češći, onečišćenje zraka će se povećati, a bit će i nestašica vode (potonji unatoč velikim izvorima slatke vode u gradu, zbog duljih, sušnih razdoblja bez oborina, povećane potrošnje vode i preusmjeravanja vode dalje uzvodno). Očekuje se da će se učestalost toplinskih valova osobito povećati zbog klimatskih promjena, do dva događaja svake 33 godine 2050. i do 12 događaja svake 33 godine do kraja stoljeća u skladu s RCP-om 8.5 (Prilagodbaklimatskim promjenama, Preglednik karata prilagodbe gradova). Očekuje se da će klimatske promjene negativno utjecati na stanovništvo, posebno s obzirom na to da je središte Berlina obilježeno visokom gustoćom gradnje. Na urbana područja koja se intenzivno koriste utječu:

• visok stupanj brtvljenja tla, što je posljedica povećanja izgrađenih područja i nepropusnih površina;
• neodgovarajuća nadopuna podzemnih voda zbog brzog otjecanja padalina u kanalizacijski sustav;
• prekomjerno zagrijavanje i nedostatak vlage;
• Stalno smanjenje biološke raznolikosti zbog ograničenog proširenja zelenih površina.

BAF pridonosi sljedećim ciljevima prilagodbe i kvalitete okoliša:

• zaštita i poboljšanje mikroklime i kvalitete zraka, smanjenje učinka urbanog toplinskog otoka, a time i smanjenje osjetljivosti na toplinske valove;
• Očuvanje i poboljšanje funkcija tla i ravnoteže vode, smanjenje osjetljivosti na ekstremne oborine i povezano otjecanje.
• stvaranje i poboljšanje kvalitete staništa za biljke i životinje;
• Poboljšanje stambenog okruženja.

Faktorom površine biotopa utvrđuje se da je za razvoj novih zgrada potreban dio površine koji se ostavlja kao zelena površina. BAF pruža programerima, arhitektima i projektantima jasne, ali fleksibilne smjernice o dijelu zemljišne čestice koji se mora posaditi ili pružiti druge funkcije zelene površine u smislu: poboljšanje mikroklime, urbano hlađenje, održiva odvodnja, poboljšanje prirodnih staništa i poboljšanje kvalitete stambenog okoliša. Posebna rješenja koja se primjenjuju u okviru BAF-a uključuju: i. ozelenjivanje funkcionalnih prostora (npr. spremišta za bicikle ili kante za smeće); ii. sadnju drveća i grmlja ili, u manjim područjima, biljaka za penjanje radi stvaranja zelenih zidova; iii. uvođenje zelenih krovova; iv. popločavanje ograničeno na glavne pravce i upotrebu propusnih površina na drugim mjestima.

Tim se mjerama smanjuju tokovi zračenja, osigurava sjena, osigurava učinak hlađenja unutar zgrada i izvan njih, poboljšava kvaliteta zraka i vode te poboljšava pravilno upravljanje otjecanjem oborinskih voda. nositelj projekta može odlučiti koje se mjere za zelenu površinu primjenjuju i gdje, sve dok je postignut potreban omjer zelene površine.

Formula BAF-a izračunava udio površine koja mora biti zelena površina: BAF = ekološki učinkovite površine/ukupna površina zemljišta. Ciljevi BAF-a ovise o posebnim namjenama određenog područja. Ekološki učinkovite površine ponderirani su zbroj površina koje pripadaju različitim kategorijama predviđenima u mjeri, pri čemu faktori ponderiranja obuhvaćaju različite „ekološke vrijednosti” tih kategorija. Različite vrste zelenih površina različito se ponderiraju prema toj „ekološkoj vrijednosti”, koja se temelji na kapacitetu evapotranspiracije, propusnosti, mogućnosti skladištenja kišnice, odnosu s funkcioniranjem tla i osiguravanju staništa za biljke i životinje. Na primjer, faktor ponderiranja zapečaćene asfaltne površine je 0; broj prostranih zelenih krovova iznosi 0,5; površina s vegetacijom povezanom s tlom u nastavku iznosi 1. Stambena i javna područja moraju postići cilj BAF-a od 0,6, dok se od komercijalnih, poslovnih i administrativnih područja traži da postignu niži cilj od 0,3.

Od prosinca 2019. propisani faktori ponderiranja za vertikalno zelenilo i ozelenjivanje krova poboljšani su na sljedeći način: okomito zelenilo bez priključka na tlo: 0,7 po m²; ekstenzivno ozelenjivanje krova: 0,5 po m²; poluintenzivno ozelenjivanje krova: 0,7 po m²; intenzivno ozelenjivanje krova: 0,8 po m2. Programeri stoga mogu koristiti širok raspon opcija kombinirajući različita područja s različitim vrstama površina za postizanje potrebnog standarda.

Biotope Area Factor formuliran je za gradske četvrti Berlina od strane velikog broja stručnjaka koji su se složili oko potrebnog udjela zelenih površina za različite vrste razvoja, na temelju rasporeda zgrada. Javno savjetovanje oduvijek se smatralo vrlo važnim za planiranje krajobraza u Njemačkoj. Krajobrazni program bio je predmet opsežnog postupka javnog savjetovanja 1986. u okviru ciljanog savjetovanja „Berlinski šešir Pläne (Berlin ima planove)”. Drugo javno savjetovanje za Program održano je 1993., nekoliko godina nakon pada Berlinskog zida, a Plan je konačno odobren 1994. BAF je uspostavljen u krajobraznim planovima kao pravilnik. U okviru navedenih postupaka javne agencije i agencije za zaštitu okoliša mogle bi sudjelovati u njihovu razvoju. Osim toga, postupak je bio obvezan, ne samo za stanovnike određenog područja, nego i za stanovnike cijelog Berlina. Iako je postojala mogućnost da dionici sudjeluju, nije im se izravno pristupilo te se stoga sudjelovanje dionika razlikovalo ovisno o slučaju. Dionici koji su sudjelovali uključivali su lokalnu zajednicu, javnu upravu i nevladine organizacije za zaštitu okoliša.

Primjena propisa pokazala se učinkovitim sredstvom za povećanje zelenog pokrova u središtu Berlina jer svaki novi razvoj mora biti u skladu s ciljevima BAF-a. Fleksibilnost pristupa pruža znatne prednosti. Razvojni programeri mogu birati između niza različitih opcija za ozelenjivanje ili stvaranje propusnih površina i odabrati one koje su najkorisnije i najučinkovitije za njih i korisnike razvoja. Suradnja između berlinskih odjela za krajobrazno planiranje i planiranje uporabe zemljišta osigurala je koordiniran rad dvaju instrumenata planiranja koji su ključni za provedbu BAF-a. Još jedan čimbenik koji jasno doprinosi njegovom uspjehu je da mjere vidljivo doprinose razvoju boljeg okruženja u unutarnjem gradu.

BAF je obvezan samo u područjima u kojima postoje pravno obvezujući krajobrazni planovi (16 % Berlina u 21 zasebnom području). Izvan tih područja BAF je dobrovoljan i može se koristiti kao smjernica za poticanje mjera zaštite okoliša koje treba uključiti pri predlaganju izmjena postojećih građevinskih konstrukcija. Zbog svoje jednostavnosti i sve veće svijesti o ekološkim pitanjima, arhitekti, graditelji i vlasnici nekretnina imaju tendenciju koristiti BAF, što je znak njegovog uspjeha. Međutim, zbog činjenice da je BAF dobrovoljan izvan područja obuhvaćenih krajobraznim planovima teško je nagađati o njegovu stvarnom potencijalu za provedbu. U raspravi s jednom od lokalnih osoba za kontakt istaknuto je da „u nekim okruzima očuvanje prirode ima veću vrijednost nego u drugima te su stoga neki lokalni upravitelji uspješniji u uvjeravanju graditelja da ga primijene. Ponekad je u interesu samih graditelja da svoj projekt učine „zelenijim” i održivijim. U nekim okruzima graditelji moraju dobiti prihvaćanje stanovnika, a BAF može pomoći. Dakle, realizacija BAF-a ovisi o mnogim čimbenicima, uglavnom aktivnoj komunikaciji agencija u okruzima i ekološkoj svijesti stanovnika.

Troškovi mjera odabranih na temelju BAF-a apsorbiraju se u troškove izgradnje. Ako su vlasnici zgrada suočeni s nerazmjerno visokim troškovima, obično traže ublažavanje BAF-a koji se općenito odobrava. Ukupna procjena troškova nije provedena zbog nedostatka osoblja.

Dosad zabilježene koristi uključuju poboljšano stambeno okruženje i kvalitetu života te povećanje djelotvornog područja za održavanje bioraznolikosti obnovom zelenih unutarnjih dvorišta i prednjih vrtova. Ostale koristi, kao što su smanjena osjetljivost na toplinske valove i ekstremne pojave povezane s vodom, očekuju se, ali još nisu kvantificirane.

U Berlinu se BAF može uspostaviti prvenstveno u krajobraznim planovima kao parametar planiranja okoliša. BAF se primjenjuje na područja na kojima postoje pravno obvezujući krajobrazni planovi. Urođeni pravno obvezujući aranžmani mogu se pronaći u berlinskom "Handbuch der Berliner Landschaftspläne" (Priručnik berlinskih krajobraznih planova). Izvan tih područja BAF je dobrovoljan; može se koristiti kao smjernica za poticanje mjera zaštite okoliša koje treba uključiti pri predlaganju izmjena postojećih građevinskih konstrukcija.

Proširenje obveznog BAF-a, iako se o njemu raspravlja na političkoj razini, možda zasad neće biti izvedivo zbog pravnih i tehničkih prepreka. U praksi ne postoji pravna osnova za pravno nametanje BAF-a. Točnije, nametanje BAF-a mora biti uključeno u prostorni plan i u tom okviru nametanje podliježe zahtjevu nenanošenja komercijalne štete, što podrazumijeva da prevladavaju gospodarski razlozi. Štoviše, BAF se ne može postaviti za cijelo područje grada, jer svaka četvrt u Berlinu ima svoje tijelo za planiranje. Stoga se stvarna provedba okvira BAF razlikuje među okruzima, ovisno o osjetljivosti relevantnih aktera na pitanja okoliša i aktivnoj komunikaciji agencija u okruzima.

Provedba BAF-a započela je 1994. i još je u tijeku.

Više od 50 godina, ovisno o konkretnim aktivnostima i upravljačkim aktivnostima.

Sabine Kopetzki
Senatsverwaltung für Umwelt, Verkehr und Klimaschutz
Stadt und Freiraumplanung
Am Köllnischen Park 3, 10179 Berlin
E-mail: sabine.kopetzki@senuvk.berlin.de 

Sebastian Hausmann
Senatsverwaltung für Umwelt, Verkehr und Klimaschutz
Abteilung III - Klimaschutz, Naturschutz und Stadtgrün
Stellenzeichen III B 1-4, Raum 222
Am Köllnischen Park 3 / 10179 Berlin
E-mail: sebastian.hausmann@senuvk.berlin.de 

Prilagodba zelenog i plavog prostora za urbana područja i ekološke gradove (GRaBS) i Senatsverwaltung für Umwelt, Verkehr und Klimaschutz (Berlin)