Zeleni krovovi u Baselu, Švicarska: kombiniranje mjera ublažavanja i prilagodbe

Prema klimatskim scenarijima CH2018 za Švicarsku, u Baselu će se broj dana s maksimalnom temperaturom od 30 °C ili višom povećati s referentne vrijednosti od 10,5 za razdoblje 1981. – 2010. na 24,7 za 2035., 28 za 2060. i 68,5 za 2085. prema klimatskom scenariju RCP8.5. Broj tropskih noći (minimalna temperatura jednaka ili viša od 20 °C) povećat će se s 0,6 na 5,9, 15,8 i 40,3 za 2035., 2060. i 2085. godinu prema RCP8.5. U švicarskoj regiji Plateau prosječna godišnja količina oborina može se povećati za do 10 % u 2035., 8,4 % u 2060. i 10,5 % u 2085. u okviru RCP-a8.5 (iako se za niske procjene u okviru istog RCP-a može dogoditi smanjenje količine oborina u rasponu od –2 % do –5,4 %).

S obzirom na te predviđene promjene klimatskih uvjeta, otkriveno je da zeleni krovovi nude mogućnosti za kombiniranje uštede energije, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te ciljeva bioraznolikosti.

Glavni je cilj inicijative za zeleni krov povećati pokrivenost zelenim krovovima u gradu Baselu kombinacijom financijskih poticaja i propisa o gradnji. Smanjenje potrošnje energije u zgradama i zaštita biološke raznolikosti bili su početni ključni motivatori. Grad Basel u početku je financirao zelene krovove, kao mjeru uštede energije, na dvogodišnje razdoblje sredinom 1990-ih kako bi povećao interes i svijest. Ohrabrena uspjehom tog projekta, sredstva su dodijeljena studiji u kojoj su dokumentirane koristi zelenih krovova od bioraznolikosti. Program je ponovno financiran od 2005. do 2007. godine. Novi program specificirao je smjernice (uglavnom vezane uz ekološka obilježja i protupožarnu sigurnost krovova) kojih su se projekti zelenih krovova morali pridržavati kako bi bili prihvatljivi za sredstva. Sada se priznaje da zeleni krovovi također pružaju funkciju prilagodbe klimatskim promjenama ograničavanjem otjecanja površinskih voda i smanjenjem temperature u urbanim područjima.

U mnogim švicarskim gradovima osamdesetih godina prošlog stoljeća stvoreni su brojni zeleni krovovi, uglavnom kao pilot-projekti, koji su pružili temelj znanja i iskustva za kasnije inicijative. Osim toga, 1995. bila je godina EU-a za očuvanje prirode. To je bio poticaj prvoj Baselovoj kampanji za zeleni krov, koja je započela 1996. Početkom 1990-ih Grad Basel proveo je zakon kojim se podupiru mjere za uštedu energije. U skladu s tim zakonom, jedinim takve vrste u Švicarskoj, 5 % računa za energiju svih kupaca uplaćuje se u fond za uštedu energije, koji se zatim upotrebljava za financiranje kampanja i mjera za uštedu energije. Nacionalni Odjel za okoliš i energiju odlučio je nastaviti i promicati zelene krovove koristeći ovaj izvor sredstava za program 1996-1997. Drugi program financiranja proveden je u razdoblju od 2005. do 2007.

Nakon toga nije se smatralo da je potrebna daljnja inicijativa za financiranje. Kampanja se smatrala dovoljno uspješnom, a obveza prenamjene u zeleni krov svih ravnih krovova u novoj i nadograđenoj zgradi koja je stupila na snagu 2010. (jačanje one iz 2002.) smatrala se dovoljnom da se osigura zamah potreban za proširenje zelenih krovova u općini.

U gusto naseljenim područjima u kojima je nemoguće osigurati opsežne parkove i saditi drveće, vegetirani krovovi izvediva su opcija ekologizacije. Ovi krovovi ne samo da ublažavaju učinak urbanog toplinskog otoka, već djeluju i kao izolatori. Smanjenjem toplinskih dobitaka u zgradama zeleni krovovi mogu sniziti unutarnju temperaturu za čak 5 °C i posljedično smanjiti potrebu za hlađenjem i povezanom potrošnjom energije, čime se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama. Studije modeliranja provedene u Manchesteru u Ujedinjenoj Kraljevini pokazuju da bi ozelenjivanje svih prikladnih krovova u gusto naseljenim područjima moglo smanjiti otjecanje oborinskih voda za 17–20 % (Speak et al., 2013.). Zeleni krovovi mogu biti i „odskočna daska” za migratorne vrste u promjenjivim klimatskim uvjetima.

Istraživanje ukupnog broja zelenih krovova u 2006. godini pokazalo je prisutnost 1.711 ekstenzivnih zelenih krovova (krovovi s plitkim tlom u kojima se uglavnom nalaze sukulenti i trave) i 218 intenzivnih zelenih krovova (krovovi s dubljim tlom za smještaj većih biljaka i drveća) u gradu Baselu. Stoga je 2006. oko 23 % površine ravnog krova u Baselu bilo zeleno. Otada je svake godine postavljeno oko 100 zelenih krovova površine 80.000 m2. Iako nema dostupnih novih službenih procjena, to bi trebalo činiti oko 40% krovne površine u Baselu koja je sada pokrivena zelenim krovovima, prema općini Basel.

Za programere, ugradnja zelenih krovova sada se smatra rutinskom, a programeri se ne protive njihovoj instalaciji. U Baselu je propisima o zelenom krovu (tj. izmjenom Zakona o gradnji i gradnji grada Basela iz 2002.) propisano sljedeće:

• Uzgojni supstrat trebao bi biti autohtona regionalna tla – u Uredbi se preporučuje savjetovanje s hortikulturistom;
• Uzgojni supstrat mora biti dubok najmanje 10 cm;
• Kao stanište za beskralježnjake trebalo bi osigurati humke visine 30 cm i širine 3 m;
• Vegetacija bi trebala biti mješavina autohtonih biljnih vrsta karakterističnih za Basel;
• Zeleni krovovi na ravnim krovovima višima od 1 000 m2 moraju uključivati savjetovanje sa stručnjakom za zelene krovove u gradu tijekom projektiranja i izgradnje.

Daljnjom izmjenom iz 2015. minimalna debljina tla utvrđena je na 12 cm.

Prije prvog programa poticaja (1996-1997), Ministarstvo okoliša i energetike provelo je anketu sa švicarskom javnošću kako bi utvrdilo razinu potpore za porez na električnu energiju za plaćanje mjera uštede energije. Fokus na zelene krovove promovirali su istraživači sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Zürichu (ZHAW) u Wädenswilu (Švicarska), koji su imali za cilj utjecati na donositelje odluka u Baselu kako bi izmijenili građevinske propise i ponudili financijske poticaje za povećanje pokrivenosti zelenim krovom. Pri razvoju koncepta zelenog krova i uspostavi prvog programa poticaja provedeno je savjetovanje s različitim dionicima: lokalna poslovna udruga, hortikulturna udruga, udruga za zeleni krov, ekološka organizacija Pro Natura Basel, Odjel za parkove i groblja u gradu Baselu te Nacionalni odjel za okoliš, šume i krajolike.

Baselski propisi o zelenom krovu nisu naišli na znatan otpor jer su svi dionici bili uključeni u postupak od samog početka i zbog uspjeha poticajnih programa. Za programere se ugradnja zelenih krovova sada smatra rutinskom praksom, a programeri se ne protive njihovoj instalaciji. Programi poticaja bili su usmjereni na poduzeća i stanovnike Basela. Tijekom programa poticaja u razdoblju od 1996. do 1997. interes medija bio je velik, a novine i plakati korišteni su za informiranje stanovnika Basela o subvencijama. To je imalo važnu ulogu u njegovu uspjehu jer je povećalo svijest o zelenim krovovima među nizom dionika. Redovito se organiziraju natjecanja na najljepšem zelenom krovu.

Sveobuhvatan niz mehanizama, od poticaja do zakonskih propisa, osigurao je široku primjenu zelenih krovova u Baselu. Uspjehu inicijative pridonijelo je prvenstvo projekta koje je organizirao predani istraživač sa Sveučilišta primijenjenih znanosti u Zürichu (Stefan Brenneisen). Uključenost svih dionika od početka inicijative doprinijela je rješavanju pitanja i zabrinutosti te osigurala ispunjavanje ciljeva svih dionika.

Važna je pouka da u urbanom kontekstu prilagodba klimatskim promjenama može biti kompatibilna s ublažavanjem; primjer Basela pokazuje da se prilagodba može temeljiti na mjerama usmjerenima na uštedu energije i ublažavanje klimatskih promjena. Takve mogućnosti iskorištavanja postojećih i tekućih urbanih i infrastrukturnih razvoja potaknutih drugim ciljevima za potrebe prilagodbe trebalo bi tražiti i maksimalno povećati kako bi se izbjegla neprilagođenost. Zeleni krovovi su odličan primjer za to.

Dvama tekućim projektima, koje financira Švicarski savezni ured za okoliš, mjere se koristi na zelenim krovovima u pogledu bioraznolikosti (kukci kao što su leptiri i kornjaši te mekušci kao što su puževi), ali dosad nisu objavljeni rezultati. Tim se dvama projektima također nastoji izmjeriti učinak klimatskih promjena, na primjer pojava sušnih razdoblja u razdobljima koja nisu tradicionalno suha (kao što su jesen i proljeće), na sastav vrsta ekosustava zelenog krova. Rezultati i ukupni napredak sustava zelenih krovova u Baselu bit će predstavljeni 2023. na Kongresu o zelenom krovu.

Troškovi i subvencije znatno su se razlikovali od pokretanja programa. Početni troškovi ozelenjivanja krova procijenjeni su na 100 CHF po m2. Korisnici fonda primili su od 1996. do 1997. 20 CHF po m2 zelenog krova za nove projekte i za naknadnu ugradnju zelenih krovova postojeće zgrade. U okviru programa za razdoblje 2005.–2007. korisnici su primili 30–40 CHF po m2 samo za naknadnu ugradnju u postojeće zgrade.

Cijena je sada smanjena na oko 23 CHF po m2. Subvencije više nisu na snazi i više se ne smatraju potrebnima. Danas se tehnologija zelenog krova primijenjena u Baselu približila najjednostavnijoj konfiguraciji, s jednoslojnom izolacijskom membranom, zaštitnim slojem, a zatim slojem tla debljine 12 - 15 cm. Ta konfiguracija jamči vodonepropusnost i konstrukcijsku čvrstoću zgrade, a dopuštena je građevinskim propisima i propisima, koji su manje strogi nego u susjednim zemljama kao što je Austrija.

Zeleni krovovi imaju višestruke koristi, uključujući apsorpciju kišnice i odgađanje otjecanja (čime se smanjuje rizik od poplava u slučaju oborina visokog intenziteta); osiguravanje izolacije zgrada; pomoć pri snižavanju temperature zraka u gradovima i ublažavanju učinka gradskog toplinskog otoka; stvaranje staništa za biljke i divlje životinje; i pružanje estetski ugodnijeg urbanog krajolika.

Basel je donio Zakon o gradnji i gradnji koji zahtijeva zelene krovove na svim novim projektima s ravnim krovovima. Zakon o gradnji i gradnji od tada je dao veliki poticaj za više zelenih krovova u Baselu. Amandman, usvojen 2002. godine, glasi da svi novi i obnovljeni ravni krovovi moraju biti ozelenjeni i propisuje njihov dizajn kako bi se povećala biološka raznolikost. Taj je zahtjev postrožen 2010. uredbom kojom je propisan zeleni krov za sve ravne krovove ako su uključeni u naknadnu ugradnju u zgrade i u sve nove zgrade s ravnim krovovima.

Trenutačno je pravno pitanje kako postupati sa zelenim krovovima u kombinaciji s fotonaponskom (PV) instalacijom. Gradski zeleni odjel općine Basel uključen je u neformalne rasprave s arhitektima i programerima kako bi se prilagodio suživotu 100 % površinskih zelenih krovova i podignutih fotonaponskih ploča na način koji ne ometa ni rast biljaka ni proizvodnju električne energije. Ako potpuna zajednička instalacija nije moguća, sporazumom među različitim gradskim odjelima, koji je na snazi od 2018., predviđa se kompromis od 60 % fotonaponskih i 40 % zelenih krovova, s šljunkom ispod ploča. Upotreba šljunka nadoknađuje se zahtjevom da se na preostalih 40 % površine zelenog krova poveća ekološka vrijednost (osigurana upotrebom mrtvih šuma ili posebno ekološki vrijednih tala i pijeska). U posljednje vrijeme kombiniranje tih dviju tehnologija s poboljšanom fotonaponskom tehnologijom postaje tehnološki izvedivije i posljedično se sve više provodi u praksi.

Zeleni krovovi su privatne inicijative koje može potaknuti vlada. U Baselu su se dva programa poticaja za zeleni krov provodila tijekom određenih dvogodišnjih razdoblja (1996. – 1997. i 2005. – 2007.).

Zeleni krovovi imaju očekivani životni vijek od oko 50 godina.

Stephan Brenneisen and Nathalie Baumann
Zurich University of Applied Sciences Wädenswil
Grüental, Postfach 335, CH 8820 Wädenswil, Switzerland
E-mail: stephan.brenneisen@zhaw.ch; nathalie.baumann@zhaw.ch

Stadtgärtnerei Basel
Switzerland, Basel
http://www.stadtgaertnerei.bs.ch/ 

Sveučilište primijenjenih znanosti u Zürichu Wädenswil (ZHAW) i projekt Green and Blue Space Adaptation for Urban Areas and Eco Towns (GRaBS)