Uključivanje rizika od klimatskih promjena u planiranje modernizacije željezničkog koridora u Slovačkoj

Prirodni uvjeti u Slovačkoj vrlo su raznoliki u pogledu topografije, klime, vegetacije i gospodarskih aktivnosti. Južni dio zemlje uglavnom je nizinski, tj. topliji i suši, dok planinski sjever ima hladniju i vlažniju klimu. Ta je raznolikost jedan od razloga za širok raspon prirodnih rizika uzrokovanih klimatskim prilikama koje utječu na željeznički promet, a koje će klimatske promjene vjerojatno pogoršati.

Prema Strategiji Slovačke Republike za prilagodbu klimatskim promjenama prosječna godišnja temperatura povećala se za 1,73 °C u razdoblju od 1881. do 2017. Promjenjivost klime također se mijenja, posebno u pogledu oborina: u istom je razdoblju zabilježeno znatno povećanje pojave ekstremnih kratkotrajnih oborina, što je dovelo do povećanog rizika od lokalnih poplava.

Očekuje se da će klimatske promjene dodatno povećati prosječnu godišnju temperaturu u Slovačkoj za 2 °C (scenarij RCP 4.5) i 4 °C (scenarij RCP 8.5) u usporedbi s razdobljem 1951. – 1980. Uz globalno zagrijavanje, pojava klimatskih ekstrema, uključujući obilne oluje, obilne kiše, jake vjetrove i toplinske valove, vjerojatno će se povećati. Ekstremni vremenski uvjeti potencijalno su najopasnija manifestacija klimatskih promjena za prometni sektor, a posebno za željeznički promet, koja uzrokuje štetu željezničkoj infrastrukturi i poremećaje u prometu. Glavni učinci uključuju poplave (zbog riječnih ili bujičnih poplava), odrone tla (u kombinaciji s poplavama) ili jak vjetar koji uzrokuje štetu samoj infrastrukturi ili srušenim stablima na stazi. Čak i zimi, očekuje se da će opasne pojave koje prijete željezničkom prometu, kao što su ledena kiša ili snježne lavine, postati češće zbog češćih temperaturnih fluktuacija.

Opći su ciljevi projekta modernizacije željeznice u Slovačkoj sljedeći: i. povećanje kvalitete i konkurentnosti željezničkog prijevoza, ii. povećanje koristi tog načina prijevoza za gospodarstvo i integraciju Slovačke u međunarodne prometne mreže te iii. doprinos zaštiti okoliša razvojem ekološki prihvatljivog prometnog rješenja kojim se zamjenjuju drugi načini prijevoza (posebno cestovni prijevoz). Jedan od temeljnih preduvjeta za postizanje ciljeva projekta, a time i njegovih funkcija za gospodarstvo i zaštitu okoliša, jest osiguravanje otpornosti željezničke infrastrukture i rada na klimatske promjene.

S obzirom na širok raspon izazova povezanih s klimatskim promjenama s kojima bi se željeznički prijevoz trebao nositi u budućnosti i zbog vrlo dugog životnog vijeka željezničke infrastrukture, potrebno je pravilno planirati i pripremiti postupak izrade infrastrukture otporne na klimatske promjene. To znači da utvrđivanje rizika od klimatskih promjena i osjetljivosti na imovinu i rad željezničkog prijevoza mora biti sastavni dio projekta modernizacije. Preporučenim odgovorima na prilagodbu nastoji se osigurati neometan željeznički promet čak i u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta te izbjeći smetnje u željezničkom prijevozu zbog dugoročnih klimatskih trendova, kao što je porast temperature.

Utvrđeni su rizici od klimatskih promjena i osjetljivost na njih u pogledu imovine i rada željezničkog prijevoza te su u okviru studije izvedivosti projekta modernizacije željeznice predložene posljedične mjere prilagodbe. Takva je analiza razrađena u skladu sa smjernicom „Metodološkipriručnik za procjenu utjecaja klimatskih promjena na velike prometne projekte”(na slovačkom), koju su 2018. izradili Centar za istraživanje prometa Slovačke i savjetnici Ministarstva prometa i graditeljstva.

Konkretno, izrađena je procjena rizika i osjetljivosti za pojedine dionice razmatrane željeznice, integrirajući aspekt izlaganja (očekivane pojave klimatskih promjena koje utječu na željeznički prijevoz) i osjetljivosti (čiji je opseg podložan utjecaju utjecaja klimatskih promjena). Rizici su pripisani željezničkim dionicama i željezničkim komponentama (npr. mostovima, tunelima) prema sljedećoj kategorizaciji:

• beznačajna (plava); rizik se može riješiti standardnim tehničkim projektiranjem željezničkih sredstava ili u okviru uobičajenog rada.
• mala (zelena); rizik zahtijeva djelomičnu promjenu tehničkog projekta ili rada.
• Srednja (žuta); rizik zahtijeva znatnu promjenu tehničkog projekta ili upravljanja operacijama rizika.
• Značajno (crveno); rizik zahtijeva temeljitu promjenu tehničkog dizajna ili upravljanja u izvanrednim situacijama;
• Katastrofalna (crna); rizik može dovesti do dugoročnog prekida rada ili oštećenja željezničke imovine. Alternativno usmjeravanje je vrlo preporučljivo.

Na temelju vrste i veličine utvrđenih rizika predloženi su odgovori na prilagodbu za relevantne dionice koridora i uključeni u projektnu dokumentaciju u okviru pripremne faze i faze projektiranja. Predložene mjere prilagodbe mogu se svrstati u tri kategorije:

• Tehničke opcije, povećanje otpornosti osnovne željezničke infrastrukture na ekstremne vremenske uvjete i trendove klimatskih promjena. Te mjere, čiji je cilj spriječiti poremećaje u dostupnosti infrastrukture, uključuju: i. otpornost sustava kontaktnog voda na vjetar (npr. može izdržati brzinu vjetra veću od 30 m/s); ii. povećani kapacitet sustava odvodnje, kao što su propusti koji se mogu nositi s većom količinom vode i poboljšana odvodnja željezničkih pruga, tunela i mostova; iii. povećano trasiranje željeznice iznad granice potencijalne poplave (između_100. i_1000. pitanja, ovisno o situaciji na lokaciji); smanjenje nagiba nagiba kao prevencija od klizišta; iv. otporne konstrukcije mostova i duboki stupovi mostova; v. uporaba visoko vodootpornih građevinskih materijala za željezničke podloge i druge sastavne dijelove; vi. fleksibilan način postavljanja tračnica, čime se znatno smanjuje deformacija tračnica zbog ekstremnih temperatura; vii. ugradnja strukturnih zaštitnih sustava (npr. vjetrobrana, potpornih zidova, nasipa).
• mogućnosti upravljanja kojima se pružaju rješenja u slučaju ekstremnih vremenskih uvjeta i poremećaja u infrastrukturi. Ove opcije pomažu minimizirati negativne utjecaje ekstremnih događaja i uključuju: (i) povećano održavanje i nadzor rizičnih dionica, npr. opremanje skretnica, tračnica i vodova detektorima koji prate temperaturu (za pregrijavanje i zamrzavanje), zaleđivanje, padaline u snijegu ili brzinu vjetra; ii. pružanje usluge zamjenskog autobusnog prijevoza u slučaju privremenog prekida željezničkog prijevoza; iii. osiguravanje alternativnih željezničkih pravaca i učinkovito upravljanje hitnim prijevozom; iv. mjere koje se odnose na upravljanje okolišem (npr. ponovno pošumljavanje riječnih slivova).
• Sustav ranog upozoravanja, praćenje i predviđanje, čiji je cilj povećati pripravnost i omogućiti poduzimanje mjera upravljanja prometom unaprijed. Ta tipologija mjera temelji se na provedenom i operativnom sustavu praćenja, predviđanja i uzbunjivanja Slovačkog hidrometeorološkog instituta (SHMI); bavi se sustavom praćenja i predviđanja prilagođenim željeznici koji je usmjeren na događaje koji su posebno štetni za željeznicu, kao što su jak vjetar, zaleđivanje, poplave ili obilne snježne padaline. Osiguravanjem sustava ranog upozoravanja negativan utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na željeznički promet i cjelokupno gospodarstvo svest će se na najmanju moguću mjeru.

Dio predloženih mjera proveden je na onim dionicama željezničkog koridora koje su već modernizirane. Na primjer, u tijeku su građevinski radovi na dionici koridora između gradova Puchov i Povazka Tepla (15,9 km), uključujući dva tunela (1,1 odnosno 1,8 km) i tri glavna mosta preko rijeke Váh i vodospreme Nosice. Očekuje se da će cijela dionica koridora Puchov-Zilina (duga 44 km) biti dovršena do kraja 2021. To je preostala dionica koridora koju treba modernizirati između Bratislave i Ziline (duga oko 200 km), čiji je dio moderniziran tijekom prethodnog programskog razdoblja (2007. – 2013.). Mjere prilagodbe u tim odjeljcima uključuju: mjere za osiguravanje zaštite od poplava do razine poplave Q_500, odvodnje željezničke podloge i potpornih zidova koji jačaju padine s visokim rizikom od nestabilnosti. Svi mostovi i tuneli projektirani su tako da mogu izdržati poplave i obilne padaline (npr. kroz izolirane palube mostova, otporne stupove mostova) te se moraju ispitati na statičko i dinamičko opterećenje prije početka redovnog rada.

Glavni akteri uključeni u modernizaciju željezničkog koridora u Slovačkoj, koji su također odgovorni za nabavu i dodjelu financijskih sredstava i upravljanje projektima, su Ministarstvo prometa i graditeljstva Slovačke Republike i Željeznice Slovačke Republike (ŽSR). U pripremnu fazu projekta bio je uključen širok raspon drugih aktera, uključujući poduzeća zadužena za studije izvedivosti, postupak procjene utjecaja na okoliš i poduzeća koja pružaju procjenu ranjivosti i provjeru projekta u pogledu klimatskih promjena. Provedbu mjera na pojedinim dionicama koridora osiguravaju projektantska građevinska poduzeća, koja su odabrana postupkom javnog natječaja.

Istraživački centar za promet Slovačke Republike i Europsko udruženje savjetnika uključeni su kao glavni akteri koji osiguravaju pripremu za klimatske promjene ili cijeli projekt. Proveli su procjene i preporuke u skladu s „Metodološkim priručnikom za procjenu utjecaja klimatskih promjena na velike prometne projekte” koji je pripremilo konzultantsko društvo Integra Consulting.

Jedan od glavnih pokretača projekta modernizacije željeznice je potpora koju može pružiti gospodarskom razvoju i blagostanju, posebno udaljenijih regija Slovačke. Dostatna dostupnost financijskih sredstava iz europskih i nacionalnih resursa, uključivanje modernizacije željeznice u nacionalne i regionalne prometne strategije te potpora općina u planiranju i provedbi projekta također su odigrali važnu pokretačku ulogu za projekt modernizacije željeznice.

Mogu se utvrditi i neki ograničavajući čimbenici koji mogu ometati taj proces, odnosno sukobi s ciljevima zaštite okoliša koji su uglavnom povezani s fragmentacijom krajolika ili sukobi s lokalnim zajednicama zabrinutima zbog povećanog onečišćenja bukom i potrošnje zemljišta koji mogu ograničiti urbani razvoj. Kako se nastavlja izgradnja željeznice, tim se problemima pristupa savjetovanjem s predstavnicima općina i raspravom s prometnim stručnjacima uključenima u projekt s ciljem pronalaženja uzajamno korisnih rješenja.

Glavni instrument financiranja svih faza projekta modernizacije željeznice (pripremni, projektni i provedbeni) je Operativni program Integrirana infrastruktura 2014.-2020. (OPII), kojem prethodi OPII za razdoblje 2007.-2013. Ukupna dodijeljena sredstva za prioritetnu os 1 OPII 2014. – 2020. usmjerenu na željezničku infrastrukturu u okviru osnovne mreže TEN-T iznose 853,9 milijuna EUR, od čega je 725,8 milijuna EUR osigurala Europska komisija iz Kohezijskog fonda, a preostalih 128,1 EUR čini nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna. Daljnji gospodarski resursi osigurat će se i u okviru OPII-ja predviđenog za sljedeće programsko razdoblje 2021. 2027.

S obzirom na taj ukupni iznos, ukupni financijski troškovi modernizacije cijelog koridora još se ne mogu kvantificirati jer je većina njegove ukupne duljine još u pripremnoj fazi. Financijski podaci dostupni su samo za dionice koridora koje su već modernizirane ili su u izgradnji. Na primjer, ukupni proračun građevinskih radova na dionici Půchov – Považská Teplá koji su trenutačno u izgradnji iznosi 365 milijuna EUR. U tom slučaju doprinos iz OPII 2014. – 2020. iznosi 361 milijun EUR. Međutim, trošak tehničkih mjera kojima se povećava otpornost željeznice na klimatske promjene nije dostupan zasebno jer su one sastavni dio ukupnih građevinskih radova.

Glavne ukupne očekivane koristi projekta modernizacije željeznice uključuju: atraktivan, brži i udobniji željeznički prijevoz; manje emisija iz prometa u usporedbi s cestovnim prometom; bolja konkurentnost MSP-ova; koristi za zdravlje zbog manjeg onečišćenja zraka i manjeg onečišćenja bukom i dalje su prisutne u usporedbi s cestovnim prometom. Kad je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama, očekuje se da će se projektom povećati otpornost sustava željezničkog prometa i osigurati njegov rad i tijekom ekstremnih meteoroloških pojava.

Razvoj prometne infrastrukture u Slovačkoj temelji se na Strateškom planu razvoja prometa Slovačke Republike do 2030., koji se odnosi i na željezničku infrastrukturu. U Strategiji Slovačke Republike za prilagodbu klimatskim promjenama, donesenoj 2014. i ažuriranoj 2018., navode se upućivanja na mjere prilagodbe koje treba provesti za različite sektore, uključujući promet.

Studije koje se provode u okviru pripremne faze projekta modernizacije (studija izvedivosti, analiza utjecaja, analiza ranjivosti, prijedlog mjera prilagodbe) trenutačno su spremne gotovo za cijelu duljinu željezničkog koridora. Njihova je priprema trajala od nekoliko mjeseci do otprilike dvije godine u skladu s opsegom i složenošću određene razmatrane željezničke dionice. Provedba je započela i u tijeku je na nekim dionicama koridora. Radovi na modernizaciji dionice Bratislava - Žilina duljine cca 200 km gotovo su završeni; otpornost željeznice na klimatske promjene sastavni je dio građevinskih radova. Zbog velikog broja utjecajnih čimbenika, datum završetka cijelog koridora još se ne može odrediti.

Tehničke mjere kojima se povećava otpornost željeznice na klimatske promjene traju nekoliko desetljeća, ovisno o razini održavanja. Životni vijek željezničke infrastrukture također je vrlo dug u rasponu od nekoliko desetaka godina do 100 godina ili čak i više, ako se dobro održava i kontinuirano prati.

Michal Lukac
Railways of the Slovak Republic
Tel.: +421 903244460; +421 0220297059
E-mail: hovorca@zsr.sk

Ministry of Transport and Construction of the Slovak Republic
Phone: +421 259494702
E-mail: info@mindop.sk