Potpora mentalnom zdravlju poplavljenog stanovništva u regiji Emilia-Romagna, Italija

Klimatske promjene ne utječu samo na fizičko, već i na mentalno zdravlje. Budući da se intenzitet i učestalost ekstremnih oborina, poplava i drugih klimatskih nepogoda i utjecaja povećavaju, potrebno je utvrditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se zaštitila psihološka dobrobit i odgovorilo na sve veće potrebe za mentalnim zdravljem. Istraživanja pokazuju da je stanje okoliša, uključujući pitanje klimatskih promjena, jedna od odrednica mentalnog zdravlja (vidjeti Učinci na mentalno zdravlje).

U svibnju 2023. zbog posljedica poplava na živote i infrastrukturu u regiji Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji proglašeno je izvanredno stanje. Oko 100 općina poplavljeno je, a 60000 odrona zemlje uzrokovalo je 17 smrtnih slučajeva, raselilo oko 36 600 ljudi, zatvorilo više od 600 cesta i oštetilo željezničke pruge, proizvelo 100 000 tona otpada, oštetilo integrirani sustav upravljanja komunalnim vodama, uključujući infrastrukturu za distribuciju pitke vode i kolektore otpadnih voda, što je dovelo do potencijalne prijetnje zdravlju ljudi. Ukupna šteta koju je regija procijenila u sljedećim mjesecima iznosila je 8,6 milijardi EUR (ecoscienza, studeni 2023.). Prijavljena je znatna šteta za poljoprivredni sektor: Poplavljeno je 42 % obrađenog zemljišta (procjena štete iznosi oko 1,5 milijardi EUR), a pogođeno je 41 000 radnika, tj. 55 % ukupnih poljoprivrednih radnika u regiji (izvješćeregije Emilia-Romagna).

Poplave u regiji Emilia-Romagna uzrokovane su nizom kratkih, ali ekstremnih kiša koje su se dogodile u razdoblju od tri tjedna. Tome su prethodile dvije vrlo suhe zime s ispodprosječnim snježnim padalinama. Predviđa se povećanje sličnih događaja – duga sušna razdoblja zbog kojih tlo postaje vrlo suho, nakon čega slijede ekstremne oborine i bujične poplave – za sredozemnu regiju zbog klimatskih promjena.

Učinci poplava na ljudsko zdravlje, osim smrtnosti, uključivali su ozljede, povećanu učestalost zaraznih bolesti koje se prenose vektorima i vodom te smanjenu dobrobit, uključujući učinke na mentalno zdravlje. Poplavne vode kontaminirane industrijskim opasnim i neopasnim otpadom i mrtvim životinjama (stoke, divlje životinje, ribe i kućni ljubimci) dovele su do poremećaja kože i očiju uzrokovanih kontaktom s kontaminiranom vodom i blatom.

Potpora je pružena osobama pogođenima poplavama tijekom i nakon poplava u regiji Emilia-Romagna kako bi se učinci poplava na mentalno zdravlje sveli na najmanju moguću mjeru. Mentalno zdravlje i psihološka potpora usmjereni su na rješavanje psiholoških poteškoća, upravljanje simptomima problema s mentalnim zdravljem, izbjegavanje ponovne razrade traume i sprečavanje nastanka psihopatoloških stresnih poremećaja.

Slijedeći smjernice nacionalne direktive o psihosocijalnim intervencijama u katastrofama (DPCM iz 2006.), psiholozi su nastojali smanjiti krizno stanje, potaknuti spontanu remisiju i omogućiti korištenje individualnih i kolektivnih resursa.

S organizacijskog stajališta, postojale su dvije glavne faze: prijem i trijaža, čiji je cilj bio utvrditi osobe koje treba liječiti, i prijelazna faza, u kojoj su ponuđeni posebno liječenje u području mentalnog zdravlja i psihološko liječenje i/ili upućivanje lokalnim službama.

Società Italiana Psicologia dell'Emergenza Emilia-Romagna, Psicologi per i popoli Emilia-Romagna i Crveni križ registrirane su volonterske udruge Agencije za civilnu zaštitu. Njihovi članovi volonteri posebno su osposobljeni za hitne intervencije, opremljeni osobnom zaštitnom opremom (OZO) i ovlašteni za intervenciju na terenu.

Ta su se udruženja uglavnom bavila djelatnostima u blizini: psiholozi su djelovali u pogođenim četvrtima i pružali potporu policiji u evakuaciji građana. Predložili su intervencije u skloništima, četvrtima, župama, kantinama i školama koristeći alate specifične za hitnu psihologiju kao što su psihološka prva pomoć, upravljanje stresom kritičnih incidenata (CISM) s homogenim skupinama i proaktivni psihoedukacijski sastanci. Prema modelu PIES (Proximity, Immediacy, Expectancy, Simplicity) psiholog/operater je taj koji mora napustiti studio/šator i raditi u blizini mjesta događaja ili gdje su smještene žrtve i doći do njih što je prije moguće, koristeći nekoliko osnovnih tehnika. Psiholozi su također odgovorili na zahtjeve Regionalnog zdravstvenog centra pružajući profesionalne usluge kada je to bilo potrebno. Potpora je pružena tijekom poplava, a praćenje je osigurano za sljedećih šest mjeseci.

Hitni psiholozi pružaju hitnu pomoć pogođenim ljudima pomažući im da se nose sa stresom i emocijama tijekom kriza i kriznih situacija kao što su poplave, potresi, automobilske nesreće, prisilne migracije i ratovi. Razmještena psihološka skrb temelji se na smjernicama Comitato permanente interagenzia (Stalni odbor Međuagencije) iz 2007., IASC-ovim Smjernicama za mentalno zdravlje i psihosocijalnu potporu u kriznim situacijama Svjetske zdravstvene organizacije i talijanskoj Direktivi DPCM/2006. Temeljna ideja na kojoj se temelje ove smjernice jest da su u ranoj fazi izvanrednog stanja psihološke i socijalne potpore ključne za zaštitu i potporu mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj dobrobiti.

Većina aktivnosti provedena je na mjestu katastrofe u suradnji sa žrtvama, skupinama i organizacijama, s naglaskom na slušanje i emocionalnu stabilizaciju. Potpora je pružena na razini zajednice: Psiholog je objasnio u grupnim postavkama koje su normalne reakcije nakon katastrofalnog događaja, raspravljajući o tipičnom simptomu neposredno nakon događaja. Alati hitnog psihologa su intervjui sa žrtvama i psihoedukacijski sastanci sa skupinama građana koji pripadaju uključenoj zajednici. Individualna potpora pružena je i u okviru usluga u blizini i sa svima kojima je bila potrebna, također s obzirom na to da ti katastrofalni događaji mogu vratiti traumu iz prošlosti.

Djelovanje psihologa za hitne slučajeve prošireno je i na institucije, kao što su gradonačelnici pogođenih općina. Kao načelnik općinske civilne zaštite, gradonačelnik upravlja spasilačkim naporima tijekom izvanrednog stanja i primarni je izvor informacija za svakog građanina-žrtvu. Stoga je važno da hitni psiholog podrži djelovanje gradonačelnika, kako bi se omogućila učinkovita i adekvatna komunikacija do svih građana. Ova komunikacija također ima svrhu smanjenja anksioznosti i percepcije napuštanja.

Dnevni sastanci odbora održavali su se na internetu kako bi se poboljšala koordinacija među institucijama, raspravljalo o pravnom okviru, planirale aktivnosti i učilo iz iskustva. Osim udruga prisutnih na terenu, na tim sastancima sudjelovali su i psiholozi iz Radne skupine za hitnu psihologiju Reda psihologa Emilia-Romagna. (Vidjeti i odjeljke u nastavku). Svaki je slučaj bio uključen u dnevno izvješće i poslan relevantnim lokalnim zdravstvenim tijelima i regiji, kao i udrugama, što je jamčilo kontinuitet psihologa u tom području.

Služba za potporu mentalnom zdravlju organizirana je stvaranjem mreže ustanova: Agencija za civilnu zaštitu i njezina udruženja psihologa za hitne slučajeve (kao što su Società Italiana Psicologia dell'Emergenza Emilia-Romagna, Talijanski Crveni križ i Psicologi per i popoli Emilia-Romagna) zajedno s Regionalnim zdravstvenim centrom (AUSL) i drugim organizacijama koje nisu dio civilne zaštite (kao što je EMDR Italia).

Svi gore navedeni akteri sudjelovali su na online sastancima odbora koji su se organizirali svaki dan, a kroz informacije svojih članova na terenu, bili su informirani u stvarnom vremenu o potrebama, stanju mentalnog zdravlja stanovništva, kritičnim pitanjima i slučajevima na koje treba obratiti pozornost. Pristup blizine koji primjenjuju hitni psiholozi omogućuje utvrđivanje potreba građana jer se informiranje provodi proaktivno putem nestrukturiranih i strukturiranih aktivnosti, a odvija se u okviru psihoedukativnih i grupnih sastanaka. Psiholozi za hitne slučajeve osposobljeni su za intervenciju u katastrofama u blizini i na mjestima gdje su raseljene osobe primljene i zaštićene.

Provedene mjere odgovorile su na psihosocijalne potrebe stručnjaka, preživjelih osoba i civilnog društva u cjelini. Obuka i vještine psihologa hitne pomoći koji su putovali na mjesto katastrofe usmjerene su na ograničavanje posljedica posttraumatskih stresnih poremećaja kod pogođenog stanovništva i omogućuju lokalnim zdravstvenim vlastima da nastave svoj rad u lokalnim službama, koje nakon događaja mogu zabilježiti fiziološki porast korisnika.

Radna skupina za hitnu psihologiju Reda psihologa Emilia-Romagna osnovana je 2021. radi širenja kulture hitne psihologije kao doprinosa poboljšanju pomoći pojedincima i stanovništvu pogođenima kritičnim događajima. Druga je svrha radne skupine opisati uvjete psihološke intervencije u izvanrednim situacijama.

U svibnju 2023. prvi je put u Italiji pokrenut strukturirani regionalni sustav za koordinaciju psihosocijalne pomoći stanovništvu tijekom katastrofe. Koordinacija i dobrovoljni napori bili su ključni za uspjeh potpore za mentalno zdravlje. Psiholozi su odmah bili na raspolaganju za napuštanje svojih domova i bili su raspoređeni u poplavljena područja u danima nakon poplava. Isprva su dolazili iz obližnjih područja, ali su kasnije dolazili iz cijele Italije kako bi omogućili kontinuiranu potporu (od 17. svibnja do 22. lipnja 2023. Società Italiana Psicologia dell'Emergenza Emilia-Romagna poslala je sedam volontera dnevno). Psiholozi su pružali potporu ne samo pogođenom stanovništvu, već i hitnim radnicima i volonterima. Održani su dnevni brifingi kako bi se organizirao napor, održani su brifingi za skupine ljudi i humanitarne radnike.

Ograničavajući čimbenik bio je razmjer poplava i njihov učinak na stanovništvo, okoliš i gospodarstvo, što je potaknulo odgovor.

Intervencija je otežana zbog nekoliko čimbenika:

• Nacionalno zakonodavstvo potječe iz Direktive Criteri di massima sugli interventi psicosociali da attuare nelle catastrofi (Opći kriteriji za psihosocijalne intervencije koje treba provesti u slučaju katastrofa) iz 2006., koju regije nikada nisu u potpunosti usvojile. Neke faze još uvijek nisu razvijene: nisu utvrđeni zapovjedni lanac i sastav timova, nisu navedene vještine i minimalna priprema koje psiholozi koji interveniraju moraju posjedovati te nisu razvijene metodologije i ciljevi koje regionalni zdravstveni sustav treba usvojiti.
• Nepostojanje strukturiranog hitnog sustava za psihološku potporu, koji bi trebao biti dostupan usporedno s medicinskom potporom, otežava integraciju i poboljšanje vještina koje donose psiholozi za hitne slučajeve s onima koje donosi Regionalni zdravstveni centar.
• Vještine koje su donijele udruge za hitnu psihologiju civilne zaštite, koje sada imaju konsolidirano iskustvo, nisu u potpunosti iskorištene.
• Odsutnost tima za psihološku potporu u regionalnim volonterskim konvojima civilne zaštite regije Emilia-Romagna.

Psihološka potpora pružala se na dobrovoljnoj osnovi, što je stvaralo male troškove. Koristi potpore za mentalno zdravlje nisu gospodarski kvantificirane.

Hitni psiholog intervenirao je besplatno, a na zahtjev su pokriveni samo putni troškovi. Zaposlenicima je dostupno upućivanje na rad, a mali simbolični povrat novca za vanjske stručnjake koji rade na terenu bio je dostupan, ali rijetko zatražen. Psiholozi Regionalnog zdravstvenog centra bili su u službi kada su intervenirali u regiji Emilia-Romagna. Pozivni centri volonterskih udruga koje su pružale potporu nemaju cijenu jer volonteri rade besplatno.

Posebno upućivanje na potrebu za psihološkom potporom tijekom i nakon poplava utvrđeno je u Regionalnoj strategiji ublažavanja i prilagodbe regije Emilia-Romagna donesenoj 2018. U Strategiji se mjerama upravljanja u izvanrednim situacijama kako bi se omogućio povratak na prethodna stanja predviđa medicinska i psihološka potpora usmjerena na povećanje otpornosti stanovništva.

Civilna zaštita koja koordinira odgovor na hitne situacije uvijek treba dati odobrenje udrugama i volonterima koji pružaju njihovu dostupnost kako bi se osiguralo najučinkovitije djelovanje.

U talijanskoj Direktivi o općim kriterijima za psihosocijalne intervencije koje treba provesti u katastrofama iz 2006. utvrđuju se organizacijska mreža, referentne strukture i namjenski ljudski resursi, primatelji intervencija i izvedivi scenariji. Regije osiguravaju da se, u vezi s geosocijalnim značajkama i opsegom rizika prisutnih na njihovu državnom području, osnuju timovi za pružanje psihosocijalne potpore stanovništvu pogođenom katastrofama. Ti se timovi obično identificiraju s pomoću postojećih resursa u službama koje ovise o regionalnom zdravstvenom centru.

Prethodno obučeni timovi djeluju unutar sustava za hitne slučajeve, jamčeći njihovu intervenciju kako u katastrofalnim događajima s ograničenim učinkom, tako i u katastrofalnim događajima koji nadilaze potencijal odgovora lokalnih struktura. Regija svojom organizacijom utvrđuje članove tima među osobljem u svojoj službi. Odabrano osoblje, koje se može integrirati s dodatnim resursima utvrđenima u npr. volonterskim udrugama, lokalnim tijelima i strukovnim udrugama, mora biti odgovarajuće osposobljeno za zadaće koje će se obavljati u situacijama kolektivne katastrofe i osposobljeno posebnim vježbama.

Kako bi mogli odmah reagirati u hitnim situacijama, timovi moraju biti dio zdravstvene organizacije za hitne slučajeve i biti u mogućnosti iskoristiti logističku potporu i radijsku komunikaciju. Svaki vođa tima u području katastrofe djelovat će u skladu s hijerarhijskom strukturom, u skladu s zapovjednim i kontrolnim lancem koji su uspostavila nadležna tijela.

Psiholozi udruga civilne zaštite obučeni su i u hitnoj psihologiji i u postupcima civilne zaštite. Za potonje moraju proći osnovni tečaj civilne zaštite, koji uključuje mnoge teme (od logistike, do radiokomunikacije u hitnim slučajevima, kartografije itd.). Svaki volonter koji položi ispit dodaje se u Regionalni registar civilne zaštite i tek tada može pomoći u intervenciji u civilnoj zaštiti. Svaki volonter civilne zaštite mora nositi osobnu zaštitnu opremu (OZO) i posebne uniforme koje ga identificiraju, a za štetu sebi i drugima mora biti osiguran od strane udruge kojoj pripada. Udruge također pružaju kontinuirano osposobljavanje i izgradnju kapaciteta.

Potpora mentalnom zdravlju pružena je ubrzo nakon što je poplava pogodila regiju Emilia-Romagna. Potpora je bila dostupna šest mjeseci nakon što se situacija vratila na prethodne uvjete. Aktivnosti su diversificirane u skladu s vremenskim okvirom za postizanje cilja: Pobijedila je kolektivnu traumu.

Potpora za mentalno zdravlje bila je privremena usluga. Ipak, nakon što su održane rasprave nakon tog iskustva, mentalna potpora ponovno će se organizirati ako bude potrebe, uzimajući u obzir i druge vrste hitnih situacija: Regija je, zapravo, sklona potresima.

Ordine degli Psicologi dell’Emilia-Romagna

Strada Maggiore, 24 - 40125 Bologna, Italy

tel. +39.051263788

https://www.ordinepsicologier.it/it

info@ordinepsicologier.it

gdlemergenza@ordinepsicologier.it

Izvješće Emilia-Romagna

Obavijest CEMS-a br. 166

ecoscienza studeni 2023.

nacionalna direktiva o psihosocijalnim intervencijama u katastrofama

Smjernice IASC-a za mentalno zdravlje i psihosocijalnu potporu u kriznim situacijama koje je izradila Svjetska zdravstvena organizacija

Sipem Emilia-Romagna

Psicologi per i Popoli Emilia-Romagna Hrvatski