European Union flag

Gradsko stanovništvo izloženo koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad odabranih standarda EU-a za kvalitetu zraka, EU-27 i Ujedinjena Kraljevina. Izvor: EEA, Prekoračenje standarda kvalitete zraka u Europi

Zdravstvena pitanja

Emisije onečišćenja zraka općenito se smanjuju u Europi. Međutim, izloženost onečišćenju zraka smatra se najvažnijim okolišnim rizikom za ljudsko zdravlje europskog stanovništva (WHO, 2016.). Najozbiljnije onečišćujuće tvari u Europi, u smislu štete za zdravlje ljudi, lebdeće su čestice (PM), dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3).

Izloženost onečišćujućim tvarima u zraku dovodi do širokog raspona bolesti, uključujući moždani udar, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, dušnik, rak bronha i pluća, tešku astmu i infekcije donjeg dišnog sustava. Postoje i dokazi o povezanosti između izloženosti onečišćenju zraka i dijabetesa tipa 2, pretilosti, sustavne upale, Alzheimerove bolesti i demencije. Za više informacija vidjeti: Onečišćenjezraka: kako utječe na naše zdravlje.

Iako onečišćenje zraka utječe na cijelo stanovništvo, određene skupine imaju veću vjerojatnost da će biti izložene onečišćenju. To uključuje djecu, starije osobe, trudnice i osobe s već postojećim zdravstvenim problemima. U velikim dijelovima Europe vjerojatnije je da će se skupine s nižim dohotkom suočiti s većom izloženošću onečišćenju zraka u blizini prometnih cesta ili industrijskih područja (EEA, 2018.).

Uočeni učinci

Približno 307 000 slučajeva preuranjene smrti u EU-27 2019. moglo se pripisati dugotrajnoj izloženosti lebdećim česticama promjera 2,5 μm ili manjeg (PM2,5). Dušikov dioksid (NO2) povezan je s 40 400 slučajeva preuranjene smrti, a prizemni ozon (O3) s 16 800 slučajeva preuranjene smrti (EEA, 2021.).

Posljednjih godina udio gradskog stanovništva izložen koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku iznad graničnih vrijednosti EU-a i posljedični učinak na zdravlje smanjuju se za PM2,5 i NO2 (vidjeti prethodnu sliku). Kad je riječ o prizemnom ozonu, pozadinska koncentracija sjeverne hemisfere povećava se u Europi, dok se globalne vršne vrijednosti smanjuju (Andersson i dr., 2017.; Orru i dr., 2019.; Paoletti i dr., 2014.).

Sve je više dokaza da se negativni učinci onečišćenja zraka na zdravlje javljaju i ispod razina iz Direktive EU-a o kvaliteti zraka, što se odražava u novim globalnim smjernicama SZO-a za kvalitetu zraka (SZO, 2021.). Budući da su ažurirane smjernice SZO-a strože za većinu onečišćujućih tvari, udio gradskog stanovništva izložen nezdravim koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku i povezani učinak na zdravlje bit će veći od prethodnih procjena.

Predviđeni učinci

Promjene temperature, oborina, vjetra, vlage ili sunčevog zračenja povezane s klimatskim promjenama utječu na kvalitetu zraka i potencijalno je pogoršavaju (Fu i Tian, 2019.). To se događa zbog promijenjenih emisija iz prirodnih izvora (kao što su šumski požari, mineralna prašina, morska sol, biogeni hlapivi organski spojevi (BHOS)); emisije iz ljudskih izvora (kao što je amonijak iz poljoprivrede); brzina kemijskih reakcija u atmosferi; te postupci prijevoza, disperzije i taloženja onečišćujućih tvari u zraku (Fortems-Cheiney et al., 2017.; Geels i dr., 2015.).

Kad je riječ o ljudskom zdravlju, kombinacija toplinskog stresa i onečišćenja zraka posebno je štetna. Istodobna izloženost stanovništva visokim temperaturama i onečišćenju zraka (PM, NO2 ili O3) povezana je s povećanim stopama smrtnosti zbog kardiovaskularnih i respiratornih uzroka (EEA, 2020.). Aktualne i predviđene demografske promjene, kao što je starenje stanovništva sa sve većom prevalencijom temeljnih zdravstvenih problema, također će doprinijeti povećanju tereta bolesti povezanih s onečišćenjem zraka.

Lebdeće čestice

Predviđa se da će se koncentracije čestica u zraku u budućnosti blago povećati, iako uz određenu nesigurnost (Doherty i dr., 2017.; Park i dr., 2020.). To je zato što klimatske promjene utječu na emisije prekursora lebdećih čestica: očekuje se da će se broj i ozbiljnost prirodnih šumskih požara povećati, kao i emisije morske soli. Nadalje, više temperature povećavaju emisije biogenih i poljoprivrednih amonijaka (Geels i dr., 2015.). Također, kemijske reakcije koje dovode do proizvodnje sekundarnih PM-a pojačane su promjenama temperature i vlažnosti (Megaritis et al., 2014.). Naposljetku, smanjenjem brzine vjetra, koja se primjerice predviđa za dijelove mediteranske regije (Ranasinghe i dr., 2021.), i smanjenjem oborina smanjit će se razrjeđivanje i taloženje PM-a, što će dovesti do viših razina koncentracije u zraku (Doherty i dr., 2017.).

prizemni ozon

U kontekstu klimatskih promjena tijekom ljeta predviđaju se više koncentracije O3 na tlu, pri čemu se najveće povećanje predviđa za najtoplije scenarije te za južnu i srednju Europu (Fortems-Cheiney i dr., 2017.; Colette i dr., 2015.). Predviđa se povećanje vršnih koncentracija, što je relevantno za učinke na zdravlje, jer je kratkotrajna izloženost visokim vršnim koncentracijama prizemnog ozona povezana s respiratornim i kardiovaskularnim zdravstvenim problemima (Doherty i dr., 2017.). Prema scenariju RCP4.5 (Orru et al., 2019.) u nekim se zemljama srednje i južne Europe očekuje povećanje smrtnosti povezane s prizemnim ozonom do 11 % 2050.

Ozon na razini tla nastaje u atmosferi fotokemijskim reakcijama hlapivih organskih spojeva (HOS) i dušikovih oksida (NOx) u prisutnosti sunčeve svjetlosti. U kontekstu klimatskih promjena emisije BHOS-eva vjerojatno će se povećati zbog većeg broja vrućih dana; povećanje atmosferskih razina CO2 također može utjecati na proizvodnju BHOS-a (Fu i Tian, 2019.). Povećane globalne koncentracije metana i više temperature također ubrzavaju proizvodnju O3 na razini tla. Nadalje, predviđa se da će očekivani veći priljev stratosferskog ozona u troposferu dodatno povećati razine prizemnog ozona diljem Europe (Fortems-Cheiney i dr., 2017.).

Dušikov dioksid

Ne očekuje se da će klimatske promjene utjecati na razine koncentracije NO2.

Druge onečišćujuće tvari u zraku

Visoke razine vlažnosti i poplave zgrada mogu poduprijeti rast plijesni i povećati prevalenciju bolesti dišnog sustava (D’Amato et al., 2020.). Nadalje, u urbanim područjima onečišćenje zraka (posebno dugoročne visoke razine NO2) može povećati alergenost peludi (Gisler, 2021.; Plaza et al., 2020.), na čiju koncentraciju i sezonalnost utječu klimatske promjene.

Odgovori politika

Revidirane globalne smjernice SZO-a za kvalitetu zraka čine čvrstu znanstvenu bazu dokaza za donošenje odluka o politici za čisti zrak diljem svijeta.  U okviru europskog zelenog plana Europska unija revidira svoje direktive o zraku kako bi ih bolje uskladila s novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Mjere ublažavanja za smanjenje emisija CO2 često imaju pozitivan učinak na emisije onečišćivača zraka iz prometa, proizvodnje energije, grijanja kućanstava itd., stvarajući situaciju od koje svi imaju koristi.

Procjene kvalitete zraka, uključujući učinak na zdravlje, na godišnjoj osnovi provode različita tijela. Sustavi predviđanja i ranog upozoravanja na onečišćenje zraka, zajedno s medicinskim savjetima, mogu smanjiti zdravstvene rizike. Također ih mogu koristiti zdravstveni sustavi kako bi se pripremili za veći broj pacijenata u hitnim službama. Sustavi predviđanja i ranog upozoravanja operativni su na lokalnoj i regionalnoj razini, kao što je npr. indeks kvalitete zraka u Europi Europske agencije za okoliš. U nekoliko europskih zemalja razine koncentracije ozona uključene su u akcijske planove za zdravlje toplinom.

Građanski znanstveni projekti o kvaliteti zraka pružaju informacije utemeljene na dokazima i stvaraju svijest među građanima.

Upućivanja

Poveznice na dodatne informacije

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.