European Union flag

Globalna smrtnost povezana s vrućinom za populacije starije od 65 godina. Izvor: Watts i dr., 2020.

Zdravstvena pitanja

Predviđeno povećanje prosječne temperature te učestalosti, intenziteta i trajanja toplinskih valova vjerojatno će imati ozbiljne učinke na javno zdravlje u europskoj regiji SZO-a, posebno među starijim osobama i u gradovima zbog učinka urbanog toplinskog otoka. Globalno, tijekom posljednjih 20 godina smrtnost povezana s vrućinom kod osoba starijih od 65 godina gotovo se udvostručila te je 2018. dosegnula oko 300 000 smrtnih slučajeva. Smrtni slučajevi u europskoj regiji SZO-a povećali su se za više od 30 % u istom razdoblju (Watts i dr., 2020.).

Dob, postojeća zdravstvena stanja i socijalna oskudica ključni su čimbenici zbog kojih je vjerojatno da će ljudi doživjeti nepovoljnije zdravstvene ishode povezane s vrućinom i ekstremnim temperaturama (Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, 2018.). Druge ranjive skupine izložene većem riziku uključuju osobe s kroničnim stanjima (kao što su kardiorespiratorne bolesti, poremećaji endokrinog sustava, poremećaji mentalnog zdravlja, metabolički poremećaji i poremećaji bubrega), trudnice, malu djecu, radnike na otvorenom, osobe koje žive u urbanim okruženjima u socijalno i ekonomski ugroženim okruženjima, migrante i putnike. Osim klimatskih promjena, starenje stanovništva i urbanizacija snažno utječu na odnos između temperatura i zdravlja u europskoj regiji SZO-a (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.).

Uočeni učinci

Potencijal za opasnu izloženost ekstremnoj toplini posljednjih se desetljeća povećava (EEA, 2017.). Izloženost toplini može imati izravne učinke kao što su toplinski stres ili dehidracija ili neizravne učinke kao što su pogoršanje kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, bolesti bubrega ili poremećaji elektrolita. Izravni učinci topline uglavnom se javljaju istog dana i u sljedeća tri dana (Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, 2018.). Na globalnoj razini, ranjive populacije doživjele su 2019. 475 milijuna dodatnih izloženosti događajima toplinskih valova, što se pak odrazilo na prekomjerni morbiditet i smrtnost (Watts i dr., 2020.). U 2018. monetizirani trošak smrtnosti povezane s toplinom u europskoj regiji SZO-a bio je jednak prosječnom dohotku 11 milijuna Europljana (Watts i dr., 2020.). Studije specifične za gradove pokazale su smanjenje smrtnosti od vrućine u sredozemnim gradovima, ali ne i u gradovima na sjeveru regije (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.).

Predviđeni učinci

Projekcije za Europu pokazuju da će se broj dana s visokim razinama toplinskog stresa povećavati svugdje u regiji (EEA, 2017.), dok bi se učinci povezani s toplinom mogli znatno povećati kombiniranim učincima klimatskih promjena, urbanizacije i starenja. U posljednjem desetljeću niz znanstvenih studija pružio je predviđanja učinaka na zdravlje povezanih s toplinom za europsku regiju SZO-a na lokalnoj, podnacionalnoj i nacionalnoj razini. U skladu s tim, vjerojatnost toplinskih valova povećala se za 31 europski glavni grad, dok će sva europska velegradska područja u narednim desetljećima biti osjetljivija na ekstremnu toplinu (Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije za Europu, 2021.). Razmjer toplinskih učinaka na ljudsko zdravlje ovisi o budućim emisijama stakleničkih plinova, kao i o opsegu preventivnih mjera uvedenih diljem svijeta. Europska unija mogla bi do kraja stoljeća doživjeti više od 100 000 dodatnih smrtnih slučajeva zbog vrućine godišnje u scenariju visokog zagrijavanja. Broj smrtnih slučajeva bio bi mnogo manji kad bi porast globalne temperature bio ograničen na 2 °C. Stoga bi ograničavanje zagrijavanja na manje od 2 °C moglo spriječiti smrtnost i pobol povezan s toplinom (EASAC, 2019.). Bez visokih razina prilagodbe klimatske promjene vjerojatno će znatno povećati teret bolesti povezanih s toplinom.

Odgovori Policy

Prevencija vrućine zahtijeva niz mjera na različitim razinama, uključujući meteorološke sustave ranog upozoravanja, pravodobne javne i medicinske savjete, poboljšanja stanovanja i urbanističkog planiranja te osiguravanje spremnosti zdravstvenih i socijalnih sustava na djelovanje. Te se mjere mogu integrirati u sustavni javnozdravstveni odgovor – akcijski plan za toplinsko zdravlje. Zemlje su u različitim fazama pripreme, razvoja i provedbe HHAP-ova. Regionalni ured SZO-a za Europu proveo je 2019. istraživanje o upravljanju i institucijskim mehanizmima za zdravstvene akcijske planove. Od ukupno 35 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju njih 16 navelo je postojanje nacionalnog HHAP-a, pri čemu je još nekoliko zemalja uspostavilo HHAP-e na podnacionalnoj ili gradskoj razini (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.).

Na stranici Opservatorija o nacionalnim akcijskim planovima i sustavima upozoravanja za toplinsko zdravlje nalazi se pregled nacionalnih (i nekih podnacionalnih) akcijskih planova i sustava upozoravanja za toplinsko zdravlje. Daljnja sredstva za poboljšanje kapaciteta za zaštitu stanovništva od zdravstvenih rizika ekstremne topline koji se mogu izbjeći u našoj promjenjivoj klimi osigurava Globalna informacijska mreža za toplinsko zdravlje, koju koordinira Zajednički ured SZO-a i Svjetske meteorološke organizacije za klimu i zdravlje.

Upućivanja

Poveznice na dodatne informacije

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.