Salmoneloza

Salmoneloza je bolest koja se prenosi hranom uzrokovana bakterijom Salmonella i jedna od najčešćih bolesti koje uzrokuju proljev u Europi. Kontaminirana jaja ili proizvodi od jaja nose najveći rizik od infekcije. Iako velike epidemije salmoneloze često privlače pozornost medija, većina slučajeva je sporadična i nije dio velike epidemije. Od 2014. zabilježena je godišnja pojava infekcija salmonelom u 30 europskih zemalja, a ukupna stopa prijavljenih slučajeva u Europi 2022. iznosila je 15,5 na 100 000 osoba (ECDC, 2016.–2024.). Globalno zagrijavanje i porast ekstremnih vremenskih uvjeta vjerojatno će povećati prevalenciju i širenje bolesti koje se prenose hranom kao što je Salmonellosis.

Ukupna i domaća stopa prijavljenih slučajeva salmonele (karta) i ukupni prijavljeni slučajevi (grafikon) u Europi

_Napomene:_{Karta i grafikon prikazuju podatke za države članice EGP-a. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije. Granice i nazivi prikazani na ovoj karti ne podrazumijevaju službeno odobrenje ili prihvaćanje od strane Europske unije.}_{Bolest se mora prijaviti na razini EU-a}_,_{ali razdoblje izvješćivanja razlikuje se među zemljama}_._{Kada zemlje prijave nula slučajeva, stopa prijavljenih slučajeva na karti prikazuje se kao „0”. Ako zemlje nisu izvijestile o toj bolesti u određenoj godini, ta stopa nije vidljiva na karti i označena je kao „neprijavljena”}_{(posljednji put ažurirana u kolovozu 2024.).}

Izvor & prijenos

Bakterijesalmonele široko su prisutne u životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane i divljim životinjama. Nekoliko serotipova podvrste Salmonella e. enterica zbog kojih se ljudi mogu razboljeti može se prenijeti sa životinja na ljude (Rabsch et al., 2002.). Bakterije su otporne i mogu preživjeti nekoliko tjedana u suhom okruženju ili čak nekoliko mjeseci u vodi. Infekcije su ponekad invazivne i mogu biti opasne po život.

Uglavnom ljudi dobivaju salmonelozu konzumiranjem kontaminirane hrane životinjskog podrijetla (uglavnom jaja, ali i mlijeko, meso i perad). Međutim, i sirovo povrće može biti izvor infekcije kada je kontaminirano životinjskim izmetom ili unakrsno kontaminirano tijekom pripreme hrane. Prijenos s osobe na osobu također se događa nakon gutanja fekalne kontaminacije. Ljudi se također mogu zaraziti kontaktom sa živim zaraženim životinjama, uključujući kućne ljubimce, koji možda ne pokazuju znakove bolesti (Silva et al., 2013.).

Učinci na zdravlje

Većina ljudi s infekcijom salmonelom pate od samo blagih simptoma i oporavljaju se u roku od nekoliko dana do tjedana bez liječenja. Obično je to tipična gastrointestinalna bolest povezana s proljevom, grčevima u trbuhu, bolovima u zglobovima, glavoboljom, povraćanjem i iznenadnim nastupom vrućice. Učinci na zdravlje počinju nekoliko sati do dana nakon uzimanja bakterije Salmonella i traju nekoliko dana do tjedan dana. U rijetkim, teškim slučajevima bolest može napredovati do trovanja krvi ili trajnih gastrointestinalnih simptoma ili čak smrtonosnog ishoda ako bakterije prodru u crijevnu stijenku i uzrokuju upalu i izlučivanje tekućine (Lönnermark et al., 2015.; WHO, 2022.).

Morbiditet & smrtnost

U državama članicama EGP-a (osim Švicarske i Turske zbog nedostatka podataka) u razdoblju 2007.–2022.:

1334 344 infekcija
Umjerena vjerojatnost hospitalizacije^[1]
U 2022. prijavljen je 81 smrtni slučaj, što čini stopu smrtnosti od 0,22 %.
U slučajevima teške salmoneloze stopa smrtnosti može porasti na 17 % (Marchello i dr., 2022.).
Stabilan broj predmeta u razdoblju 2011.–2019. Broj slučajeva drastično se smanjio 2020., ali to bi moglo biti zbunjujuće zbog regulatornih mjera povezanih s bolešću COVID-19 i mogućeg nedovoljnog prijavljivanja. Ukupna stopa prijavljenih slučajeva 2022. iznosila je 15,5 slučajeva na 100 000 stanovnika.

(ECDC, 2016.–2024.; ECDC, 2024.)

Raspodjela među stanovništvom

Dobna skupina s najvećom incidencijom bolesti u Europi: 0 – 4 godine (ECDC, 2016. 2024.)
Skupine izložene riziku od teškog tijeka bolesti: mala djeca (mlađa od 4 godine), starije osobe ili osobe s oslabljenim imunološkim sustavom

Osjetljivost na klimatske promjene

Klimatska prikladnost

Bakterijesalmonele dobro rastu u širokom pH rasponu (4 do 9) i širokom temperaturnom rasponu (5 do 45 °C), iako je rast optimalan između 35 i 37 °C. Bakterije ne rastu u stajaćoj vodi, već im je za preživljavanje potrebna minimalna brzina protoka od 0,8 ml/min, dok je optimalna brzina protoka između 0,96 i 0,99 ml/min (Tajkarimi, 2007.).

Sezonski uvjeti

U Europi se zaraze javljaju tijekom cijele godine, ali najviše u kolovozu i rujnu (ECDC, 2016.–2024.).

Utjecaj klimatskih promjena

Globalno zagrijavanje i porast ekstremnih vremenskih uvjeta povezani su sa sve većom pojavom bolesti koje se prenose hranom. Više temperature zraka rezultiraju bržim rastom bakterija Salmonella i povećanim koncentracijama Salmonella u lancu opskrbe hranom. Konkretno, porast temperature od jednog stupnja iznad 5 °C uzrokuje 5 – 10 % više infekcija salmonelom (Semenza i Menne, 2009.; Kovats et al., 2004.). U Engleskoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Češkoj i Španjolskoj više od 30 % povećanog opterećenja bolešću moglo bi se povezati s učincima temperature (Semenza i Menne, 2009.). Poplavne vode mogu prenositi bakterije Salmonella iz različitih izvora kao što su kanalizacija, životinjski otpad i tlo te kontaminirati obrađena područja. Ako kontaminirani usjevi nisu pravilno oprani ili kuhani prije konzumacije, to može povećati rizik od infekcija salmonelom. Do kraja 21.^stoljeća zbog klimatskih promjena broj slučajeva salmonele povezanih s temperaturom u Europi mogao bi se povećati za do 40 000 (uz svako očekivano povećanje samo zbog promjena broja stanovnika) (Watkiss i Hunt, 2012.).

Prevencija & Liječenje

Prevencija

Dobra sanitarna higijena na poljoprivrednim gospodarstvima i u klaonicama kako bi se smanjila fekalna kontaminacija
Učinkovite sanitarne prakse u mesnoj industriji i domaćim kuhinjama
Kuhanje i/ili pasteriziranje sirove hrane s rizikom od infekcije
Ograničavanje ili pažljivo nadziranje kontakta između dojenčadi, male djece i kućnih ljubimaca
Sprječavanje prijenosa iz okoliša, npr. sprečavanjem otjecanja s onečišćenog zemljišta do voda koje se upotrebljavaju za navodnjavanje ili rekreaciju
Nadzor bolesti koje se prenose hranom kako bi se omogućilo otkrivanje bolesti i naknadne mjere odgovora za sprečavanje širenja bolesti
Podizanje svijesti o prijenosu bolesti

Liječenje

Zamjena elektrolita u teškim slučajevima
Antibiotici za dojenčad, starije osobe ili pacijente lošeg zdravlja ili za teške slučajeve; za blage ili umjerene slučajeve u inače zdravih bolesnika antibiotici se ne preporučuju kako bi se izbjegla antimikrobna otpornost na lijekove

Further informacije

Upućivanja

ECDC, 2016.–2024., Godišnja epidemiološka izvješća za razdoblje 2014.–2022. – Salmoneloza. Dostupno na https://www.ecdc.europa.eu/en/infectious-diseases-and-public-health/salmonellosis/surveillance-and. Posljednji pristup u kolovozu 2024.

ECDC, 2024., Atlas nadzora zaraznih bolesti. Dostupno na https://atlas.ecdc.europa.eu/public/index.aspx. Posljednji pristup u kolovozu 2024.

Kovats, R. S., et al., 2004., Utjecaj temperature na trovanje hranom: a time-series analysis of salmonellosis in ten European countries (Analiza salmoneloze u deset europskih zemalja), Epidemiology & Infection 132(3), 443-453. https://doi.org/10.1017/S0950268804001992

Lönnermark, E. i dr., 2015., Effects of Probiotic Intake and Gender on Nontyphoid Salmonella Infection, Journal of Clinical Gastroenterology 49(2), 116–123. https://doi.org/10.1097/MCG.0000000000000120

Marchello, C. S., et al., 2022., Komplikacije i smrtnost od netifoidne invazivne bolesti salmonele: globalni sustavni pregled i metaanaliza, The Lancet Infectious Diseases 22(5), 692-705. https://doi.org/10.1016/S1473-3099(21)00615-0

Rabsch, W., et al., 2002., Salmonella enterica Serotype Typhimurium and Its Host-Adapted Variants, Infection and Immunity 70(5), 2249–2255. https://doi.org/10.1128/IAI.70.5.2249-2255.2002

Semenza, J. C. i Menne, B.,2009., Climate change and infectious diseases in Europe (Klimatske promjene i zarazne bolesti u Europi), The Lancet Infectious Diseases 9(6), 365–375. https://doi.org/10.1016/S1473-3099(09)70104-5

Silva, C., et al., 2013., One Health and Food-Borne Disease: Prijenossalmonele između ljudi, životinja i biljaka, mikrobiološki spektar - Američko društvo za mikrobiologiju Press 2.1, 1-9. https://doi.org/10.1128/microbiolspec.OH-0020-2013

Tajkarimi, M., 2007., Salmonella spp. Izvješće Kalifornijskog odjela za hranu i poljoprivreduPHR 250, B6, 1–8. Dostupno na https://www.cdfa.ca.gov/ahfss/Animal_Health/PHR250/2007/25007Sal.pdf

Watkiss, P. i Hunt, A., 2012., Projekcija gospodarskih učinaka klimatskih promjena u sektorima Europe na temelju analize odozdo prema gore: zdravlje ljudi, Klimatske promjene 112(1), 101-126. https://doi.org/10.1007/s10584-011-0342-z

SZO (2022.). Svjetska zdravstvena organizacija, https://www.who.int/. Zadnji pristup u kolovozu 2022.

[1] Vjerojatnost hospitalizacije označena je kao niska, umjerena ili visoka kada je & lt; 25%, 25-75% ili > 75% slučajeva hospitalizirano.