Europske politike za prilagodbu klimatskim promjenama i zdravlje

Klima i zdravlje u ključnim dokumentima o politikama EU-a

U EU-u je niz politika usmjeren na sprečavanje učinaka klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Glavni je opći okvir politike ⁇ europski zeleni plan ⁇ . Njome se utvrđuje nova strategija rasta za preobrazbu Unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Europskim zelenim planom nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te ⁇ „zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem”. Istodobno, ta tranzicija mora biti pravedna i uključiva te nitko ne smije biti zapostavljen.

U prijedlogu Osmog programa djelovanja za okolišod ⁇ do 2030. ⁇ poziva se na jačanje veza između politika u području okoliša (uključujući klimu) i zdravstvenih politika,među ostalim „praćenjem ljudskog zdravlja i učinaka klimatskih promjena teprilagodbom tim promjenama ⁇ ”.

Politike EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama

Člankom 5. Europskog zakona o klimi, koji je stupio na snagu u lipnju 2021., prilagodba klimatskim promjenama postaje pravna obveza institucija EU-a i država članica, kojima se od njih zahtijeva da „osiguraju stalan napredak u jačanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene u skladu s člankom 7. Pariškog sporazuma”. Osim toga, politike prilagodbe država članica „ ⁇uzimaju u obzir posebnu ranjivost relevantnih sektora” ⁇ , uključuju ⁇ „prilagodbu klimatskim promjenama na dosljedan način u svim područjima politika” ⁇, i ⁇ „posebno se usredotočuju na najranjivije i najpogođenije stanovništvo i sektore” ⁇ .

Europska komisija donijela je u veljači 2021. Komunikaciju „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”. U njemu se iznosi dugoročna vizija da EU postane društvo otporno na klimatske promjene, u potpunosti prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena do 2050., te se također navodi potreba za dubljim razumijevanjem klimatskih rizika za zdravlje. Ključna mjera u okviru ove strategije jest Europski opservatorij za klimu i zdravlje.

Europska komisija i Europska agencija za okoliš pripremaju prvu europsku procjenu klimatskih rizika (EUCRA). Planira se da će se objaviti u proljeće 2024., a njime će se procijeniti veliki učinci i rizici povezani s klimatskim promjenama u Europi, uključujući one za javno zdravlje.

Koordinacijske aktivnosti EU-a u području zdravlja

U skladu s člankom 168. Ugovora o funkcioniranju EU-a primarnu odgovornost za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi snose države članice. Zdravstvena politika EU-a stoga služi kao dopuna nacionalnim politikama i osigurava zaštitu zdravlja u svim politikama EU-a. Na primjer, kako bi se ojačala pripravnost i koordinacija odgovora na prijetnje zdravlju, EU je 2022. donio Uredbu 2022/2371 o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju ⁇ , kojom se stavlja izvan snage Odluka 1082/2013/EU. Njime se EU-u daje snažan i sveobuhvatan mandat za koordinaciju i suradnju radi učinkovitijeg odgovora na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju, i na razini Europske unije (EU) i na razini država članica EU-a. Cilj mu je ojačati planiranje prevencije, pripravnosti i odgovora; jačanje epidemiološkog nadzora i praćenja; poboljšati izvješćivanje o podacima; te jačanje koordinacije na razini EU-a.

Europska komisija gradi snažnu europsku zdravstvenu uniju kako bi dodatno poboljšala koordinaciju ozbiljnih prekograničnih prijetnji, uključujući one povezane s okolišem i klimatskim uvjetima. Prema ⁇ Komunikacija: Izgradnja europske zdravstvene unije – pripravnost i otpornost ⁇Europska zdravstvena unija temelji se na zajedničkim naporima EU-a da pomiri odnos s prirodnim okolišem uključivanjem u različite i održivije obrasce gospodarskog rasta. Borba protiv klimatskih promjena i pronalaženje načina za prilagodbu tim promjenama, očuvanje i obnova bioraznolikosti, poboljšanje prehrane i načina života, smanjenje i uklanjanje onečišćenja iz okoliša imat će pozitivne učinke na zdravlje građana.

Program „EU za zdravlje” ⁇⁇ (Program) ⁇ dosad je najveći zdravstveni program EU-a u okviru kojeg će se uložiti 5,3 milijarde eura u mjere s dodanom vrijednošću EU-a, čime će se dopuniti politike država članica EU-a i ostvariti jedan ili više ciljeva programa „EU za zdravlje”.

Cilj je programa poboljšati i poticati zdravlje u Uniji, zaštititi ljude u Uniji od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, poboljšati lijekove, medicinske proizvode i proizvode relevantne u slučaju krize te ojačati zdravstvene sustave. Programom „EU za zdravlje” namjerava se, među ostalim, „doprinijetirješavanju negativnog učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na ljudsko zdravlje”osiguravanjem financijskih sredstava prihvatljivim subjektima, odnosno zdravstvu. Ciljevi Programa ostvarit će se osiguravanjem visoke razine zaštite zdravlja ljudi u svim politikama i aktivnostima Unije u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”, ako je primjenjivo.

Naposljetku, u Komunikaciji Komisije o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju iz lipnja 2023. klimatske promjene nazivaju se jednim od sastojaka „trostruke planetarne krize” klimatskih promjena, gubitka bioraznolikosti i onečišćenja. Također se ističe da su mladi snažno zaokupljeni klimatskim promjenama i da mnogi od njih svoju budućnost vide kao zastrašujuću.

Europske agencije i tijela u području klimatskih promjena i zdravlja

Kako bi se ojačala europska obrana od zaraznih bolesti, 2005. osnovan je Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). ECDC je zadužen za znanstvene dokaze i procjene rizika od zaraznih bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. Europske zemlje izvješćuju ECDC o podacima iz svojih sustava nadzora. U skladu s Uredbom 2022/2371 popis bolesti koje se na razini EU-a prijavljuju ECDC-u ažurirat će se kako bi se omogućilo pravodobno otkrivanje bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama.  ECDC je razvio mrežu ⁇ „Europski okoliš i epidemiologija” (E3) ⁇ , koja pruža alate za praćenje meteoroloških uvjeta u stvarnom vremenu kako bi se procijenio rizik od bolesti koje se prenose vodom i bolesti koje se prenose vektorima, kao i druge alate za procjenu rizika. Osim toga, sredstva ECDC-a i ⁇ Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) ⁇ . ⁇ VectorNet ⁇ , sada u drugoj iteraciji (2019.–2023.), platformi koja podupire prikupljanje podataka o vektorima i patogenima u vektorima povezanima sa zdravljem životinja i ljudi. Olakšava razmjenu podataka o geografskoj rasprostranjenosti vektora bolesti člankonožaca u Europi.

⁇ Europsko tijelo za odgovor na zdravstvene krize i pripravnost (HERA) ⁇ preuzima kapacitet EU-a za pripravnost i odgovor na ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju na novu razinu i bit će ključan element za uspostavu snažnije europske zdravstvene unije. Opremljena proračunom od 6 milijardi eura za razdoblje 2022. 2027., HERA radi na sprečavanju, otkrivanju i brzom odgovoru na zdravstvene krize, među ostalim zbog klimatskih promjena. Djeluje u dva načina: Prije zdravstvene krize – u „fazi pripravnosti” – HERA će blisko surađivati s drugim zdravstvenim agencijama EU-a i nacionalnim zdravstvenim agencijama, industrijom i međunarodnim partnerima kako bi se poboljšala spremnost EU-a za zdravstvene krize. U slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini EU-a HERA brzo prelazi na hitne operacije, donoseći brze odluke i aktivirajući hitne mjere.

⁇ Europska agencija za okoliš ⁇ zajedno s Europskom komisijom upravlja Europskim opservatorijem za klimu i zdravlje. Oblikovateljima politika pruža pouzdane i neovisne informacije o okolišu, uključujući trendove i predviđanja klimatskih nepogoda i njihovih učinaka na zdravlje ljudi.

Područja politika EU-a s dodatnim koristima za učinke klimatskih promjena na zdravlje

Mnoge druge politike EU-a omogućuju i rješavanje posljedica klimatskih promjena na zdravlje. Na primjer, ⁇ val obnove ⁇ ima za cilj povećati energetsku učinkovitost zgrada, prepoznajući da su ljudi u slabo izoliranim i opremljenim zgradama izloženiji hipotermiji zimi i toplinskom stresu ljeti, posebno kada pripadaju ranjivim skupinama. Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030., pokrenutom u svibnju 2020., promiče se sadnja stabala i obnova prirode, što može pomoći u ohlađivanju urbanih područja i smanjenju poplava i drugih prirodnih katastrofa. Strategija, čiji je cilj usmjeriti bioraznolikost Europe na put oporavka do 2030., sadržava i druge mjere i obveze, kao što je pozivanje većih europskih gradova na izradu planova za ekologizaciju gradova. Naposljetku, taksonomijom EU-a o održivom financiranju nastoji se osigurati zdravije životno okruženje otpornije na klimatske promjene usmjeravanjem više privatnih ulaganja u okolišno održive djelatnosti, među ostalim u prilagodbu klimatskim promjenama.

Ulaganje u razvoj i provedbu znanja

⁇ Obzor Europa ⁇ ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija do 2027. Opremljen proračunom od 95,5 milijardi eura, bavi se klimatskim promjenama, pomaže u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja te potiče konkurentnost i rast EU-a. Nudi brojne mogućnosti financiranja istraživanja i inovacija u području učinaka klimatskih promjena na zdravlje, posebno u okviru takozvanog klastera „Zdravlje” ⁇ , ali možda i u drugim posebnim programima.

Još jedan važan dio programa Obzor Europa su takozvane misije EU-a – obveze rješavanja velikih društvenih izazova – koje uključuju:

• misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući društvenu preobrazbu⁇ ⁇ ⁇ ⁇ . Opremljen je proračunom od ⁇ 673 milijuna eura ⁇ , a usmjeren je na potporu regijama, gradovima i lokalnim vlastima EU-a u njihovim nastojanjima da izgrade otpornost na učinke klimatskih promjena. Do danas je više od 300 regionalnih i lokalnih vlasti potpisalo Povelju o misiji.
• ⁇ Misija o klimatski neutralnim i pametnim gradovima ⁇ , čiji je cilj poticati pravednu tranziciju radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi, uz dodatne koristi, kao što su bolja kvaliteta zraka ili zdraviji način života, naglašavajući važnu vezu između prilagodbe klimatskim promjenama, njihova ublažavanja i zdravlja.

Informacije o istraživačkim projektima i rezultatima financiranima iz prethodnog okvirnog programa EU-a ⁇ Obzor 2020.⁇⁇ , ⁇ dostupne su u katalogu resursa ⁇ Opservatorija.