Politika prilagodbe EU-a

Europska komisija donijela je 24. veljače 2021. Komunikaciju „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama”. U strategiji se iznosi dugoročna vizija EU-a da do 2050. postane društvo otporno na klimatske promjene, u potpunosti prilagođeno neizbježnim učincima klimatskih promjena. Cilj je te strategije ojačati sposobnost prilagodbe EU-a i svijeta te smanjiti osjetljivost na učinke klimatskih promjena, u skladu s Pariškim sporazumom i prijedlogom europskog propisa o klimi.

Strategijom se nastoji izgraditi društvo otporno na klimatske promjene poboljšanjem znanja o učincima klimatskih promjena i rješenjima za prilagodbu; jačanjem planiranja prilagodbe i procjena klimatskih rizika; ubrzavanjem mjera prilagodbe; te pomaganjem u jačanju otpornosti na klimatske promjene na globalnoj razini. Njime se nastoje ostvariti tri cilja i predlaže niz mjera kako bi ih se ostvarilo:

• Pametnija prilagodba: poboljšanje znanja i upravljanje nesigurnošću; uključujući:
  • pomicanje granica znanja o prilagodbi;
  • brojniji i bolji podaci o klimatskim gubicima; i
  • Poboljšanje i širenje platforme Climate-ADAPT kao europske platforme za znanje o prilagodbi.
• Sustavnija prilagodba: podupiranje razvoja politike na svim razinama i u svim relevantnim područjima politike; uključujući tri međusektorska prioriteta za uključivanje prilagodbe u:
  • makrofiskalna politika;
  • prirodna rješenja; i
  • Lokalne mjere prilagodbe.
• Brža prilagodba: Ubrzati provedbu prilagodbe na svim razinama.

Poboljšat će se i proširiti europska platforma znanja o prilagodbi klimatskim promjenama Climate-ADAPT. Kao prvi konkretan rezultat nove strategije pokrenut će se Europski opservatorij za klimu i zdravlje na platformi Climate-ADAPT kako bi se bolje pratili, analizirali i spriječili učinci klimatskih promjena na ljudsko zdravlje.

Strategijom se međunarodno djelovanje za otpornost na klimatske promjene uključuje u njezin okvir.

Nova strategija EU-a za prilagodbu izravno je povezana s nedavnim globalnim sporazumima, kao što su Pariški sporazum, Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa i Program održivog razvoja, kao i s provedbom tih ciljeva u EU-u. Izravno je povezan i s glavnim inicijativama EU-a kao što su Misija za Europu otpornu na klimatske promjene i program Unije za održivo financiranje (predviđeno za obnovu u drugom tromjesečju 2021.).

U europskom zelenom planu (objavljenom u prosincu 2019.) predstavljen je plan Komisije za održivu zelenu tranziciju. Prvim prijedlogom europskog propisa o klimi, koji je u središtu zelenog plana, uspostavlja se okvir za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. U prijedlogu se prilagodba prepoznaje kao ključna sastavnica dugoročnog globalnog odgovora na klimatske promjene te se od država članica i Unije zahtijeva da poboljšaju svoje kapacitete za prilagodbu, ojačaju otpornost i smanje osjetljivost na klimatske promjene. Uvodi se i zahtjev za provedbu nacionalnih strategija.

Ta nova strategija EU-a za prilagodbu bila je dio akcijskog plana za zeleni plan. Razvoj nove strategije EU-a za prilagodbu temeljio se na evaluaciji strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama iz 2013. i prikupljanju širokog raspona stajališta dionika kako bi se i. pružile informacije i osmislile istražene opcije politike te ii. postigla odgovarajuća razina ambicije. U okviru postupka otvorenog savjetovanja 2020. predstavljen je opsežan plan nove strategije EU-a kako bi se potaknula javna rasprava te je provedena procjena učinka.

U evaluaciji Strategije EU-a za prilagodbu (2013.) koju je Komisija provela 2018. utvrđeno je da su tom strategijom ostvareni njezini ciljevi promicanja djelovanja država članica, djelovanja „otpornog na klimatske promjene” na razini EU-a i podupiranja utemeljenijeg donošenja odluka. Evaluacija je uključivala „tablicupokazatelja pripravnosti za prilagodbu”za mjerenje razine spremnosti država članica na temelju kvalitativnih pokazatelja koji se temelje na procesima.