Zdravstvena politika EU-a

Okvir politike

Sprečavanje učinaka klimatskih promjena na zdravlje ljudi potrebno je rješavati na mnogim razinama i u nekoliko područja politika. Prema Ugovoru iz Lisabona glavnu odgovornost za organiziranje i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite imaju države članice. Zdravstvena politika EU-a stoga služi kao nadopuna nacionalnim politikama i osigurava zdravstvenu zaštitu u svim politikama EU-a.

Europska unija donijela je 2013. Odluku o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju (Odluka 1082/2013/EU). Tom se odlukom jača pripravnost u EU-u i koordinacija odgovora na prijetnje zdravlju. Pomaže državama članicama da se pripreme za moguće buduće pandemije i ozbiljne prekogranične prijetnje uzrokovane zaraznim bolestima, kemijskim, biološkim ili okolišnim događajima, uključujući one povezane s klimatskim promjenama, te da ih zaštite od njih. U okviru nove strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama EU će se u novom tijelu EU-a za odgovor na zdravstvene krize i pripravnost (HERA) baviti prekograničnim prijetnjama zdravlju, među ostalim onima koje proizlaze iz klimatskih promjena.

U vezi s ekstremnim vremenskim uvjetima, kao što su poplave ili šumski požari, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu (UCPM) uspostavljen je 2013. kako bi se ojačala suradnja među državama članicama EU-a (uz Island, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Norvešku, Srbiju i Tursku) u području civilne zaštite. Cilj je sustava rescEU, koji je 2019. dodan Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu, poboljšati zaštitu građana od katastrofa i upravljanje novim rizicima. Osim toga, rescEU-om se uspostavlja nova europska pričuva resursa kao što su zrakoplovi, helikopteri i medicinska oprema. Kada razmjeri izvanredne situacije preopterete kapacitete zemlje za odgovor, ona može zatražiti pomoć putem Mehanizma. Na primjer, osoblje i oprema za gašenje požara iz sedam država članica EU-a mobilizirani su 2018. kako bi se Švedskoj pomoglo u borbi protiv nezapamćenih šumskih požara.

Europskim zelenim planom utvrđuje se predanost Europske komisije rješavanju izazova povezanih s klimom i okolišem. Osim toga, u prijedlogu Osmog programa djelovanja za^okolišpoziva se na jačanje veza između okolišnih (uključujući klimatske) i zdravstvenih politika, među ostalim „praćenjemljudskog zdravlja te učinaka klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama”.

Europska komisija predložila je novu viziju programa „EU za zdravlje” (2021. – 2027.) kako bi se ojačala zdravstvena sigurnost i pripremilo za buduće zdravstvene krize. Prijedlogom uredbe „EU za zdravlje” namjerava se, među ostalim, „doprinijetisuzbijanju negativnog učinka klimatskih promjena i uništavanja okoliša na zdravlje ljudi”. Nadalje, prijedlogom Europske komisije o europskoj zdravstvenoj uniji dodatno će se poboljšati koordinacija ozbiljnih prekograničnih prijetnji, uključujući one povezane s okolišem i klimatskim uvjetima.

Unaprjeđenje baze znanja

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) zadužen je za znanstvene dokaze i procjene rizika od zaraznih bolesti, uključujući one povezane s klimatskim promjenama. ECDC je razvio Europsku mrežu za okoliš i epidemiologiju (E3) koja pruža alate za praćenje meteoroloških uvjeta u stvarnom vremenu kako bi se procijenio rizik od bolesti koje se prenose vodom i vektorskih bolesti, kao i druge alate za procjenu rizika. Osim toga, ECDC i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) domaćini su VectorNeta, platforme za razmjenu podataka o geografskoj rasprostranjenosti vektora bolesti člankonožaca u Europi, te su izradili širok raspon studija usmjerenih na procjenu europskih učinaka i osjetljivosti na klimatske promjene.

Europska unija financirala je razvoj relevantnih informacija i stručnog znanja u području klime i zdravlja putem programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor 2020. i razvoj usluga praćenja klimatskih promjena programa Copernicus (C3S). Dodatne informacije o najvažnijim istraživačkim projektima i projektima znanja dostupne su u Katalogu resursa ovog Opservatorija.

Program za financiranje istraživanja Obzor Europa (2021.–2027.) iznosit će 94 milijarde EUR za povećanje europske potpore istraživačkim i inovacijskim aktivnostima povezanima sa zdravljem i klimom. Sastavni su dio istraživačkog okvira Obzora Europa misije EU-a, odnosno obveze rješavanja velikih društvenih izazova, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama. Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući društvenu preobrazbu, djelovat će kao portfelj djelovanja (istraživačkih projekata, mjera politike ili čak zakonodavnih inicijativa) za prilagodbu klimatskim promjenama. U sažetku predložene misije naglašava se potreba za zaštitom zdravlja i dobrobiti ljudi od klimatskih utjecaja (uključujući visoke temperature, ekstremne vremenske uvjete i zarazne bolesti), s posebnim naglaskom na ranjive skupine stanovništva. Osim toga, misija za klimatski neutralne i pametne gradove uključuje poticanje pravedne tranzicije radi poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi, uz dodatne koristi, kao što su bolja kvaliteta zraka ili zdraviji način života, naglašavajući važnu povezanost prilagodbe klimatskim promjenama, njihova ublažavanja i zdravlja.

Potpora ulaganjima i financiranju

Treći zdravstveni program EU-a (2014. – 2020.), instrument financiranja za potporu suradnji među državama članicama EU-a te potporu i razvoj zdravstvenih aktivnosti EU-a, u svoje je ciljeve uključio potrebu za zaštitom građana Unije od ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju, uključujući one uzrokovane klimatskim promjenama.

Niz novih aktualnih politika, na primjer o energetskoj učinkovitosti zgrada ili održivom financiranju, nudi mogućnosti za promicanje mjera usmjerenih na učinke klimatskih promjena na zdravlje. Val obnove ima za cilj povećati energetsku učinkovitost zgrada, prepoznajući da su ljudi u energetski neučinkovitim zgradama izloženiji ekstremnim temperaturama koje uzrokuju hipotermiju zimi i toplinski stres ljeti među ranjivim stanovništvom. Naposljetku, taksonomijom EU-a za održivo financiranje nastoji se ostvariti zdravije životno okruženje otpornije na klimatske promjene usmjeravanjem više ulaganja u okolišno održive djelatnosti, među ostalim u prilagodbu klimatskim promjenama.