Aktivnosti SZO-a za Europu u području klimatskih promjena i zdravlja

Vizija i politička predanost

Regionalni ured SZO-a za Europu (WHO/Europe) jedan je od šest regionalnih ureda SZO-a i služi europskoj regiji SZO-a, koja obuhvaća 53 zemlje. SZO/Europa, među ostalim, radi na utvrđivanju opcija politike za pomoć u sprečavanju učinaka klimatskih promjena na zdravlje, pripremi za njih i odgovoru na njih te podupire države članice EU-a u odabiru i provedbi najprikladnijih politika, mjera i strategija. SZO/Europa surađuje s nizom dionika u području javnog zdravlja u europskoj regiji SZO-a kako bi se osiguralo poduzimanje koordiniranih mjera za razvoj i provedbu učinkovitih zdravstvenih politika i jačanje zdravstvenih sustava u različitim zemljama.

Regionalni ured SZO-a za Europu od 1990-ih zagovara djelovanje u pogledu zdravstvenih rizika povezanih s klimom, među ostalim putem europskog procesa zaštite okoliša i zdravlja. Europskim programom rada (2020.–2025.) „Ujedinjeno djelovanje za bolje zdravlje” utvrđuje se vizija načina na koji Regionalni ured SZO-a za Europu može poduprijeti zdravstvena tijela zemalja u ispunjavanju očekivanja građana da mogu napredovati u zdravim zajednicama, u kojima javnozdravstvene mjere i odgovarajuće javne politike, među ostalim u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, osiguravaju bolji život i dobrobit. Klimatske promjene i zdravlje jedno je od sedam prioritetnih područja Deklaracije o okolišu i zdravlju iz Ostrave iz 2017., u kojoj su se 53 države članice europske regije SZO-a obvezale na razvoj nacionalnih portfelja mjera u području okoliša i zdravlja.

Cilj je inicijative „Nulta stopa žaljenja” pojačati djelovanje u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe na njih radi zdravlja. Odnosi se na oblikovatelje politika, posebno iz zdravstvenog sektora, kako bi se podigla svijest o vezama između zdravlja i klimatskih promjena. Inicijativom se pružaju relevantni dokazi, nude područja djelovanja politike kojima se mogu maksimalno povećati koristi za zdravlje i promiče suradnja među sektorima i akterima. Sve to predstavlja pozornicu za oblikovanje obveza u pogledu klimatskih promjena i zdravlja na 7.^ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju održanoj u Mađarskoj u srpnju 2023.

Zdravstveni program COP26 globalna je vodeća inicijativa koja je uspostavljena kako bi se na konferenciji COP26 i izvan nje stavila veća pozornost i ambicija u području zdravlja te kako bi se vlade pozvalo da potpišu obveze u zdravstvenom sektoru u pogledu izgradnje i razvoja održivih zdravstvenih sustava s niskim emisijama ugljika otpornih na klimatske promjene. Dosad su u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije vlade Belgije, Danske, Gruzije, Njemačke, Irske, Nizozemske, Norveške, Španjolske i Ujedinjene Kraljevine pozitivno odgovorile na taj poziv i obvezale se poduzeti konkretne korake za postizanje tih ciljeva.

Budimpeštanska deklaracija: ubrzavanje djelovanja za zdravije ljude, uspješan planet i održivu budućnost

U Deklaraciji iz Budimpešte, koju su 6. srpnja 2023. donijeli ministri zdravstva i okoliša zemalja europske regije SZO-a, formulirane su političke obveze i mjere za uklanjanje zdravstvenih rizika koje predstavlja trostruka kriza klimatskih promjena, onečišćenja i gubitka bioraznolikosti te oporavak od bolesti COVID-19 i u kontekstu oporavka od nje. U Deklaraciji se prednost daje hitnom i opsežnom djelovanju u pogledu zdravstvenih izazova povezanih s ovom trostrukom krizom te se nastoji ubrzati pravedna tranzicija prema otpornim, zdravim, pravednim i održivim društvima. Donošenjem Deklaracije iz Budimpešte zemlje su se obvezale na borbu protiv onečišćenja i klimatskih promjena, osiguravanje pristupa sigurnoj vodi, sanitarnim i higijenskim uslugama, uključivanje pitanja prirode i bioraznolikosti u politike te promicanje čistog, sigurnog i zdravog izgrađenog okoliša. Dodatne obveze bile su usmjerene na zdravstvene sustave.

Deklaracijom se promiče sudjelovanje zdravstvenog sektora u klimatskim promjenama i uzima se u obzir zdravlje u oblikovanju klimatske politike. Kad je riječ o politici prilagodbe, ključna je obveza razvoj, ažuriranje i provedba nacionalnih planova prilagodbe u području zdravlja, bilo kao samostalni dokumenti ili kao dio širih nacionalnih napora za planiranje prilagodbe. U drugom izdanju dokumenta „Nulta stopa žaljenja”: jačanje mjera za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu zdravlju u europskoj regiji SZO-a,pokrenutih na 7.^ministarskoj konferenciji o okolišu i zdravlju u Budimpešti, pruža kontekst i podupire donošenje i provedbu obveza u pogledu klimatskih promjena i zdravlja sadržanih u Deklaraciji putem portfelja zahtjeva na visokoj razini i konkretnih provedbenih mjera.

Kako bi se poduprli provedbeni kapaciteti zemalja, Deklaracijom se također nastoji ojačati upravljanje, ulaganje u ljudske resurse te stvaranje znanja i alata za djelovanje. Naglašava se i osnaživanje organizacija mladih kako bi njihovo djelovanje bilo relevantnije u oblikovanju i provedbi politika. Plan za zdravije ljude, uspješan planet i održivu budućnost 2023.–2030. sastavni je dio Deklaracije i u njemu se opisuje niz mjera za ubrzavanje potrebnih tranzicija. Kako bi se ubrzala provedba obveza, pokrenuta su europska partnerstva za okoliš i zdravlje (EHP) kao novi mehanizam usmjeren na djelovanje. Cilj mu je okupiti zemlje i partnere sa zajedničkim interesom u određenom tematskom području kako bi zajedno radili na zajedničkim projektima i aktivnostima. Pokrenuta su četiri partnerstva EHP-a usmjerena na djelovanje u području klime u zdravstvenom sektoru, suradnju mladih, biomonitoring ljudi i zdravu mobilnost. Cilj je Partnerstva za djelovanje u području klime u zdravstvenom sektoru pružiti regionalnu zajednicu prakse za razmjenu pristupa, iskustava i istraživanja dok zemlje utvrđuju putove i rješenja za razvoj zdravstvenih sustava otpornih na klimatske promjene, niskougljičnih i okolišno održivih zdravstvenih sustava.

U kontekstu europske politike Deklaracijom će se, među ostalim, podupirati europski zeleni plan, strategija EU-a za globalno zdravlje, okvirni programi EU-a za istraživanja i inovacije (Obzor Europa i prethodnici) i Uredba EU-a o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju.

Radna skupina za zdravlje u području klimatskih promjena (HIC)

Radna skupina za zdravlje u klimatskim promjenama (HIC) osnovana je 2012. u okviru mandata Europske radne skupine za okoliš i zdravlje (EHTF) na zahtjev država članica europske regije SZO-a radi zaštite zdravlja od štetnih učinaka klimatskih promjena. EHTF je vodeće međunarodno tijelo za provedbu i praćenje europskog procesa zaštite okoliša i zdravlja, posebno obveza utvrđenih u Deklaraciji iz Ostrave o okolišu i zdravlju.

Radna skupina za HIC sastoji se od imenovanih predstavnika država članica i partnera. Olakšava dijalog i suradnju među državama članicama u europskoj regiji SZO-a i drugim dionicima, kao i komunikaciju i provedbu obveza u pogledu zaštite zdravlja od štetnih učinaka klimatskih promjena. Konkretno, radna skupina promiče i zagovara uključivanje zdravstvenih pitanja u nacionalne politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima te djeluje kao katalizator u promicanju, provedbi i praćenju obveza u pogledu klimatskih promjena i zdravlja iz Deklaracije iz Ostrave na međunarodnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini. HIC pruža platformu za razmjenu iskustava i inovacija, promicanje alata, priopćavanje dokaza i demonstriranje dobrih praksi u području klimatskih promjena i zdravlja te potiče partnerstvo među zemljama i dionicima.

Razvoj znanja i dokaza

WHO/Europe važan je subjekt koji razvija znanje u području klimatskih promjena i zdravlja. WHO/Europe objavio je 2018. izvješće „Javnozdravlje i politike prilagodbe klimatskim promjenama u Europskoj uniji”, ukojem se analiziraju kretanja u zdravstvenim politikama za rješavanje pitanja prilagodbe klimatskim promjenama u državama članicama EU-a i sastavljaju odabrane studije slučaja dobre prakse. Toplina i zdravlje u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije: ažurirani dokazi za učinkovitu prevenciju (2021.) objedinjuju i sažimaju najrelevantnije dokaze o najnovijim dostignućima kako bi se pružile ažurirane informacije i smjernice o planiranju djelovanja u području topline i zdravlja.

Inicijativa „Zdravlje i klimatske promjene – profili zemalja” temelj je za praćenje nacionalnog i globalnog napretka SZO-a u području zdravlja i klimatskih promjena. Razvijaju se u suradnji s nacionalnim zdravstvenim službama i predstavljaju snimke klimatskih nepogoda i očekivanih učinaka klimatskih promjena na zdravlje koje se temelje na podacima, prate trenutačne odgovore politika i sažimaju ključne prioritete za djelovanje u području klime i zdravlja. Na globalnoj razini više od 80 zemalja sudjelovalo je u toj inicijativi od njezina početka 2015., uključujući države članice iz europske regije Svjetske zdravstvene organizacije u prvoj globalnoj seriji 2015. – 2018. U trenutačnom globalnom ciklusu za razdoblje 2021. 2022. sudjelovalo je još nekoliko zemalja iz europske regije SZO-a. Svi profili postaju postupno dostupni na internetu.