Informacije iz izvješća o prilagodbi iz Uredbe o upravljanju (2023., 2021.)

Zdravstveni sektor obuhvaćen je austrijskom strategijom prilagodbe i akcijskim planom (NAS i NAP, 2017.). Mjere prilagodbe ne bi smjele uključivati socijalne nedostatke; nego minimiziranje rizika za demokraciju, zdravlje, sigurnost i socijalnu pravdu.

Mjere prilagodbe i mjere koje se odnose na javno zdravlje uključuju:

• Opći odnosi s javnošću i poseban rad na pripremi za ekstremne događaje ili izbijanja zaraznih bolesti: Podizanje svijesti, informiranje javnosti i poboljšanje sposobnosti koordiniranih hitnih službi i odgovornih institucija kako bi se spriječili ili smanjili zdravstveni rizici i smanjili smrtni slučajevi u slučajevima ekstremnih događaja ili izbijanja zaraznih bolesti.
• Suočavanje s vrućinom i sušom: Smanjenje toplinskog stresa i sprečavanje dodatnih negativnih učinaka klimatskih promjena na zdravlje stanovništva u područjima koja su posebno sklona toplini (npr. urbana područja pogođena učinkom toplinskog otoka).
• Suočavanje s poplavama, klizištima, lavinama, klizištima i padovima stijena: Održavanje funkcija pružanja središnjih usluga u slučajevima katastrofa i sprečavanja smrtnih slučajeva te akutnih i kroničnih te fizičkih i mentalnih učinaka na zdravlje.
• Unapređenje znanja i pripreme za postupanje s patogenima/zaraznim bolestima: poboljšanje baze znanja o promjenama povezanima s klimatskim promjenama u uspostavi i širenju patogena i zaraznih bolesti; suzbijanje udomaćivanja i širenja patogena, zaraznih bolesti i nositelja bolesti (vektora); poboljšanje ranog prepoznavanja, dijagnosticiranja i terapija za „nove bolesti i bolesti u nastajanju”.
• Upravljanje rizikom u pogledu širenja alergenih i toksičnih vrsta: Prevencija/smanjenje štetnih učinaka na zdravlje zbog alergenskih i toksičnih biljaka i životinja.
• Suočavanje s onečišćujućim tvarima i ultraljubičastim zračenjem: Prevencija/smanjenje štetnih učinaka na zdravlje zbog promjena u izloženosti onečišćujućim tvarima koje su posljedica ekstremnih događaja i klimatskih promjena.
• Povezivanje i daljnji razvoj sustava za praćenje i rano upozoravanje: Priprema opće javnosti, organizacija za zdravstvenu skrb i pomoć za učinke klimatskih promjena i izvanredne situacije kako bi se smanjile/spriječile zdravstvene posljedice razvojem zajedničke, dosljedne strukture praćenja, posebno povezivanjem postojećih sustava. Ta bi se struktura trebala moći prilagoditi odgovarajućim rizicima (npr. poplave, vrućina, hladnoća, patogeni/zarazne bolesti).
• Uključivanje tema relevantnih za klimu u osposobljavanje i daljnje obrazovanje liječnika i osoblja u medicinskim, terapijskim i dijagnostičkim zdravstvenim zanimanjima (MTDG): Povećanje stručnosti liječnika i zdravstvenog osoblja u rješavanju zdravstvenih tema relevantnih za klimu.
• Zaštita područja za proizvodnju svježeg/hladnog zraka, ventilacijskih putova te „zelene” i „plave” infrastrukture u stambenim područjima: poboljšanje mikroklime u gusto naseljenim područjima, sprečavanje pregrijavanja i učinaka toplinskih otoka te kompenzacija za povećani bioklimatski stres za zdravlje ljudi; osiguravanje opskrbe svježim/hladnim zrakom u izgrađenim područjima, izbjegavanje zdravstvenih rizika zbog topline.
• Preispitivanje i (ako je potrebno) prilagodba bioklimatski aktivnih mjera u razvojnim planovima: poboljšanje mikroklime u gusto naseljenim područjima, sprečavanje pregrijavanja i učinaka toplinskih otoka te kompenzacija za povećani bioklimatski stres za zdravlje ljudi; sprječavanje zdravstvenih rizika povezanih s toplinom.

Povećava se integracija prilagodbe u sektorske politike i programe, a time i uključivanje, s praktičnim primjerima iz zdravstvenog sektora.

Drugo izvješće o napretku u provedbi mjera prilagodbe pokazuje da je prilagodba klimatskim promjenama dobila zamah, a aktivnosti za provedbu mjera povećale su se u cijeloj Austriji. Sustavi ranog upozoravanja i praćenja važni su za zaštitu zdravlja ljudi. Planovi za zaštitu od topline izrađeni su na saveznoj razini, kao i u većini saveznih pokrajina; usmjereni su na informiranje i upozoravanje stanovništva.

Dobre prakse za zdravlje u području prilagodbe uključuju:

• Vodič: Zaštita od topline u kućama i stanovima. U vodiču su predstavljene mjere koje se mogu koristiti za postizanje energetski učinkovite zaštite od topline. Savjeti protiv vrućine Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), uključujući telefon za grijanje i videozapise o pravilnoj prehrani u području topline i sigurnosti hrane ljeti.

• Smjernica za akcijski plan za toplinu: Da bi medicinske ustanove i ustanove za skrb izradile vlastite akcijske planove za toplinu: Smjernice su usmjerene na institucionalizirana područja skrbi najranjivijih skupina stanovništva i osoba odgovornih za bolnice, ustanove za njegu i skrb. Uz preporuke za kratkoročne do srednjoročne i akutne mjere, podupire organizacije u razvoju i uspostavi vlastitih planova za grijanje.

Informacije iz izvješća EEA-e. Klimatske promjene i zdravlje: pregled nacionalnih politika u Europi (2022.)

Analizirane su nacionalne politike prilagodbe klimatskim promjenama i nacionalne zdravstvene strategije kako bi se utvrdila pokrivenost učinaka klimatskih promjena na zdravlje (fizičkih, mentalnih i socijalnih) i vrste intervencija koje se na njih odnose. Izvješće pruža europski pregled, dok se geografska pokrivenost različitih aspekata nacionalnih politika diljem Europe može vizualizirati pomoću preglednika karte. Rezultati za Austriju sažeti su ovdje.

Preispitani dokumenti o politikama:

Austrijska strategija za prilagodbu klimatskim promjenama 1. dio

Österreichischer Strukturplan Gesundheit 2017

Aspekti obuhvaćeni revidiranim dokumentima o politikama:

Resursi u katalogu Opservatorija za Austriju