Informacije iz izvješća o prilagodbi iz Uredbe o upravljanju (2023., 2021.)

Zdravstveni sektor obuhvaćen je Planom razvoja prilagodbe klimatskim promjenama do 2030. (NAS, 2017.). Njome se utvrđuje osam ciljeva prilagodbe na temelju prioritetnih sektora gospodarske i administrativne strukture Estonije, uključujući poboljšanje kapaciteta za zdravlje i spašavanje.

Jedan od podciljeva Plana razvoja zdravlja stanovništva 2020.-2030. je okruženje koje podržava zdravlje, a spremnost i fleksibilnost za razmatranje utjecaja klimatskih promjena na zdravlje navodi se kao jedan od preduvjeta za njegovo postizanje. U skladu s razvojnim planom mora se uzeti u obzir da su siromašne osobe najosjetljivije na klimatske promjene (npr. češće oluje i poplave zimi i vrućine ljeti) jer im možda nedostaju sredstva i mreža za ublažavanje posljedica klimatskih promjena ili za ublažavanje klimatskih rizika.

Prilagodba učincima klimatskih promjena obrađena je u Aktu o izvanrednim situacijama, na temelju kojeg je Zdravstveni odbor dao smjernice za pripremu „procjene rizika od hitnih epidemija”. U slučaju događaja povezanog sa zdravstvenom skrbi, vodeće tijelo za pripremu analize rizika u hitnim slučajevima je Odbor za zdravlje. Aktivnosti i planovi propisani Zakonom o vodama usmjereni su na upravljanje mogućim štetnim posljedicama poplava na nekoliko područja, uključujući zdravlje ljudi.

Mjere zdravstvenog sektora uglavnom naglašavaju povećanje svijesti stanovništva o učincima klimatskih rizika na zdravlje i poboljšanje sposobnosti praćenja zdravstvenog sustava. Zbog sve većih rizika potrebno je provesti dodatne studije kako bi se detaljno utvrdila priroda rizika. Glavne mjere prilagodbe koje se primjenjuju u sektoru su razvoj sustava informiranja, praćenja i potpore te izrada akcijskih planova za povećanje učinkovitosti upravljanja zdravstvenim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena i upravljanja zdravstvenim rizicima; i povećanje sposobnosti spašavanja.

Klimatske promjene uključene su kao horizontalna tema u nekoliko sektorskih razvojnih dokumenata i razvojnih planova, kao i u dugoročne strategije, uključujući Plan razvoja zdravlja stanovništva za razdoblje 2020.–2030.

Na podnacionalnoj razini 2022. odobreni su planovi ublažavanja rizika za sprečavanje i ublažavanje štete koju prirodne poplave uzrokuju za zdravlje ljudi, imovinu i okoliš u slivnim područjima istočne Estonije, zapadne Estonije i Koive. Mjere i smjernice planova ublažavanja rizika moraju se uzeti u obzir u razvojnim planovima, odlukama o planiranju i planovima upravljanja krizama nacionalnih i lokalnih vlasti.

Mjere prilagodbe i mjere koje se odnose na zdravstveni sektor uključuju:

• Razvoj sustava informiranja, praćenja i potpore te izrada akcijskih planova za povećanje učinkovitosti upravljanja zdravstvenim rizicima koji proizlaze iz klimatskih promjena, uključujući zdravstvene rizike koji proizlaze iz meteoroloških i hidroloških čimbenika, požare u krajobrazu, kvalitetu vode, intenzivnu disperziju peluda, cvjetanje algi, vektore bolesti i parazite.

Informacije iz izvješća EEA-e. Klimatske promjene i zdravlje: pregled nacionalnih politika u Europi (2022.)

Analizirane su nacionalne politike prilagodbe klimatskim promjenama i nacionalne zdravstvene strategije kako bi se utvrdila pokrivenost učinaka klimatskih promjena na zdravlje (fizičkih, mentalnih i socijalnih) i vrste intervencija koje se na njih odnose. Izvješće pruža europski pregled, dok se geografska pokrivenost različitih aspekata nacionalnih politika diljem Europe može vizualizirati pomoću preglednika karte. Rezultati za Estoniju sažeti su ovdje.

Preispitani dokumenti o politikama:

Plan razvoja prilagodbe klimatskim promjenama do 2030.

Nacionalni zdravstveni plan (2009. – 2020.)

Aspekti obuhvaćeni revidiranim dokumentom o politikama:

Resursi u katalogu Opservatorija za Estoniju