European Union flag

Smrtni slučajevi povezani s poplavama (1980.–2022.). Izvor: CATDAT by RiskLayer GmBH

Izvor: CATDAT by RiskLayer GmBH. Skup podataka pripremljen je i stavljen na raspolaganje u okviru Sporazuma o razini usluga između EGP-a i Europske komisije (RTD) na temu „Uključivanje načela razmjene podataka i upravljanja GEOSS-om u potporu europskom okolišu”. Ovdje pogledajte metapodatke.

Zdravstvena pitanja

Poplave mogu utjecati i na fizičko i na mentalno zdravlje. Tijekom poplava, izravni fizički učinci na zdravlje uključuju utapanje, ozljede uzrokovane kontaktom s predmetima u poplavnoj vodi, hipotermiju i električne ozljede. Prema podacima CATDAT-a koje je objavio RiskLayer GmMH, u razdoblju od 1980. do 2022. izgubljeno je 5582 života u vezi s poplavama u zemljama EGP-a-32.

Prelijevanje otpadnih voda uzrokovano poplavama povećava rizik od zaraznih bolesti, posebno kod djece (EGP, 2020.). Poplave povećavaju rizik od virusnih infekcija kao što su norovirus, hepatitis A i rotavirus; infekcije uzrokovane parazitima Cryptosporidium spp. i Giardia (u manjoj mjeri); i bakterijske infekcije uzrokovane bakterijama Campylobacter spp., patogenim bakterijama E. coli, Salmonella enterica i, u manjoj mjeri, Shigella spp. (ECDC, 2021.).

Stajaća voda preostala nakon poplava (npr. u podrumima, vrtovima, parkovima, poljoprivrednim poljima) može stvoriti prikladna mjesta za uzgoj komaraca, čime se povećava rizik od bolesti koje se prenose komarcima. Nadalje, može se povećati rizik od srčanih udara, respiratornih problema i loših ishoda trudnoće (ECDC, 2021.; Paterson i dr., 2018.).

Neizravni učinci poplava tijekom i nakon poplava uključuju zdravstvene probleme uzrokovane prekidom liječenja; fizičko radno opterećenje povezano s čišćenjem i rekonstrukcijom; nedostatak medicinske pomoći, električne energije ili sigurne vode; i problemi s lancima opskrbe hranom, električnom energijom ili sanitarnim uslugama (Paterson i dr., 2018.). Poplavne vode mogu uzrokovati oštećenje imovine, što može dovesti do raseljavanja i prenapučenosti. Život u nastambama pogođenima poplavama može dovesti do plućnih i sustavnih gljivičnih infekcija (npr. od izloženosti zraku i prašini Aspergillus) i izloženosti mikotoksinima.

Poplave mogu dovesti i do gubitka radnih mjesta, nedostatka pristupa uslugama skrbi za djecu i školskim uslugama te povećanog nasilja u obitelji (Mason i dr., 2021.). Do 75 % osoba pogođenih poplavama pati od problema s mentalnim zdravljem: trauma, mentalni stres u kratkom roku do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), anksioznost, nesanica, psihoza i depresija (Munro et al., 2017.; Regionalni ured WHO-a za Europu, 2013.).

Stanovništva koja su posebno osjetljiva na nepovoljne učinke poplava uključuju starije osobe, djecu, osobe s kroničnim bolestima ili tjelesnim oštećenjima i trudnice (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2017.). Osobe smještene u privremenim skloništima sklonije su zdravstvenim problemima zbog veće vjerojatnosti izloženosti patogenima zaraznih bolesti u komunalnim smještajima i poremećaja u redovitom pružanju zdravstvene skrbi. Djelatnici hitne pomoći i hitne pomoći izloženi su većem riziku od bolesti koje se prenose vodom zbog povećane profesionalne izloženosti jer dolaze u kontakt s kontaminiranom poplavnom vodom, otpadom i blatom (ECDC, 2021.).

Primijećeni učinci

Prema podacima JRC-a 172 000 ljudi u Europi (EU-27 + Ujedinjena Kraljevina) trenutačno je godišnje izloženo poplavama rijeka (Dottori i dr., 2020.), a 100 000 obalnih poplava (Vousdoukas i dr., 2020.). Desetina europskog gradskog stanovništva trenutačno živi u područjima koja su potencijalno izložena riziku od poplava (EGP, 2020.). Više od trećine europskog stanovništva živi u obalnim regijama (EEA, 2021.c).

U razdoblju od 1980. do 2022. poplave su dovele do 5582 smrtna slučaja u državama članicama EGP-a. Prema Paprotny et al. (2018.), trendovi poplava između 1870. i 2016. pokazuju stalan porast godišnjeg poplavljenog područja i broja pogođenih osoba. Međutim, broj smrtnih slučajeva u tom se razdoblju smanjio, što upućuje na povećanu pripravnost sustava hitne i zdravstvene skrbi. Ipak, ljetne poplave 2021. u srednjoj i zapadnoj Europi s najmanje 212 dokumentiranih smrtnih slučajeva bile su najsmrtonosnije poplave povezane s vremenskim prilikama u Europi u više od 50 godina (ECDC, 2021.).

Predviđeni učinci

Rizik od poplava u kontekstu klimatskih promjena vjerojatno će se povećati u mnogim regijama diljem Europe. Projekcije u scenarijima s visokim i srednjim emisijama pokazuju veliko povjerenje u ekstremno povećanje oborina u sjevernim, središnjim i istočnim europskim regijama te u alpskom području, dok su projekcije za južnu Europu mješovite (IPCC, 2021.; EEA, 2021.b).

U kontekstu klimatskih promjena predviđa se da će krajem stoljeća broj ljudi izloženih godišnjim poplavama rijeka u Europi iznositi 252 000 prema scenariju globalnog zagrijavanja od 1,5 °C; 338 000 prema scenariju od 2 °C; i 484 000 – više od tri puta više od trenutačnih brojeva – prema scenariju 3 °C. Međutim, uz mjere prilagodbe, izloženo stanovništvo može biti ograničeno na 100 000 ili manje u svim scenarijima globalnog zagrijavanja (Dottori i dr., 2020.).

Relativna razina mora u europskim morima nastavit će rasti tijekom ovog stoljeća u svim scenarijima emisija, što će dovesti do češćih obalnih poplava duž većine europskih obala (EEA, 2021.c). Predviđa se da će do 2100. do 2,2 milijuna ljudi biti izloženo poplavama u obalnim područjima u scenariju visokih emisija i 1,4 milijuna u scenariju umjerenog ublažavanja, u nedostatku dodatnih mjera prilagodbe. Očekuje se da će se mjere prilagodbe smanjiti na 0,8 milijuna odnosno 0,6 milijuna (Vousdoukas i dr., 2020.).

Starenje europskog stanovništva, koje boluje od kroničnih bolesti i socijalne izolacije, sve je osjetljivije na fizičke i mentalne zdravstvene probleme povezane s poplavama. Povećana urbanizacija, koja uključuje kontinuirani razvoj poplavnih područja i povećano površinsko brtvljenje u gradovima, također će vjerojatno doprinijeti povećanoj izloženosti Europljana poplavama.

Policy odgovori

Mjere za zaštitu zdravlja stanovništva od poplava mogu se podijeliti na mjere relevantne za prevenciju, pripravnost, odgovor i oporavak (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2017.). Dugoročna prevencija uključuje, među ostalim, utvrđivanje područja rizika od poplava, urbanističko planiranje osjetljivo na poplave s naglaskom na urbanom ozelenjivanju i propusnosti površina. Druge mjere za sprečavanje poplava uključuju premještanje ljudskih aktivnosti s poplavnih područja; nadogradnja kanalizacijskih sustava; i upotrebu infrastrukture za zaštitu od poplava kao što su nasipi ili brane (EEA, 2020.). Primjeri mjera pripravnosti i odgovora su otporni sustavi opskrbe vodom i sanitarni sustavi; zgrade otporne na poplave; dostupnost evakuacijskih centara; imaju uspostavljen plan pripravnosti za poplave i zdravlje. To uključuje krizne planove za zdravstvene ustanove, koji im omogućuju da nastave funkcionirati u pogledu organizacije rada, skrbi za pacijente, upravljanja opskrbom te vodoopskrbe i odvodnje (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2017.).

Na europskoj razini učinkovitom upotrebom sustava ranog upozoravanja kao što je Europski sustav za osvješćivanje o poplavama (EFAS), koji je sastavni dio usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus (CEMS), može se smanjiti učinak poplava. U okviru programa EU-a RescEU pruža se zajednička potpora zemljama u slučaju katastrofa (kao što su kritične poplave) zaštitom građana i upravljanjem rizicima.

Mjere oporavka uključuju naknadnu skrb za mentalno zdravlje, odredbe za ranjive osobe, izbjegavanje električnih opasnosti tijekom oporavka i čišćenja te epidemiološki/higijenski/sanitarni nadzor.

Upućivanja

Poveznice na dodatne informacije

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.