European Union flag

Globalna smrtnost povezana s toplinom za stanovništvo starije od 65 godina. Izvor: Watts i dr., 2020.

Zdravstvena pitanja

Predviđena povećanja prosječne temperature te učestalosti, intenziteta i trajanja toplinskih valova vjerojatno će imati ozbiljne učinke na javno zdravlje u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije, posebno među starijim osobama i u gradovima zbog učinka urbanih toplinskih otoka. Globalno, tijekom posljednjih 20 godina smrtnost povezana s vrućinom kod osoba starijih od 65 godina gotovo se udvostručila, a 2018. dosegnula je oko 300 000 smrtnih slučajeva. Smrtni slučajevi u europskoj regiji SZO-a povećali su se za više od 30 % u istom razdoblju (Watts i dr., 2020.).

Dob, postojeća zdravstvena stanja i socijalna oskudica ključni su čimbenici zbog kojih će ljudi vjerojatno doživjeti nepovoljnije zdravstvene ishode povezane s toplinom i ekstremnim temperaturama (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2018.). Druge ranjive skupine izložene većem riziku uključuju osobe s kroničnim bolestima (kao što su kardiorespiratorne bolesti, poremećaji endokrinog sustava, poremećaji mentalnog zdravlja, metabolički poremećaji i poremećaji bubrega), trudnice, malu djecu, radnike na otvorenom, osobe koje žive u urbanim okruženjima u socijalno i gospodarski ugroženim okruženjima, migrante i putnike. Osim klimatskih promjena, starenje stanovništva i urbanizacija snažno utječu na odnos temperatura i zdravlja u europskoj regiji SZO-a (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.).

Primijećeni učinci

Potencijal za opasnu izloženost ekstremnoj toplini posljednjih se desetljeća povećava (EEA, 2017.). Izloženost toplini može imati izravne učinke kao što su toplinski stres ili dehidracija ili neizravne učinke kao što su pogoršanje kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, bolesti bubrega ili poremećaja elektrolita. Izravni učinci topline uglavnom se javljaju istog dana i sljedeća tri dana (Regionalni ured WHO-a za Europu, 2018.). Na globalnoj razini ranjivo stanovništvo 2019. doživjelo je 475 milijuna dodatnih izloženosti toplinskim valovima, što se pak odražavalo u prekomjernom morbiditetu i smrtnosti (Watts i dr., 2020.). U 2018. monetizirani trošak smrtnosti povezane s toplinom u europskoj regiji SZO-a bio je jednak prosječnom dohotku 11 milijuna Europljana (Watts i dr., 2020.). Studije za pojedine gradove pokazale su smanjenje smrtnosti od topline u sredozemnim gradovima, ali ne i u gradovima na sjeveru regije (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.).

Predviđeni učinci

Projekcije za Europu pokazuju da će se broj dana s visokim razinama toplinskog stresa povećati svugdje u regiji (EGP, 2017.), dok bi se učinci povezani s toplinom mogli znatno povećati kombiniranim učincima klimatskih promjena, urbanizacije i starenja. U posljednjem desetljeću u nizu znanstvenih studija iznesene su projekcije zdravstvenih učinaka povezanih s toplinom za europsku regiju SZO-a na lokalnoj, podnacionalnoj i nacionalnoj razini. U skladu s tim, vjerojatnost toplinskog vala povećala se za 31 europski glavni grad, dok će sva europska velegradska područja u narednim desetljećima biti osjetljivija na ekstremne vrućine (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.). Razmjer učinaka topline na zdravlje ljudi ovisi o budućim emisijama stakleničkih plinova, kao i o opsegu preventivnih mjera uvedenih diljem svijeta. Prema scenariju visokog zagrijavanja Europska unija mogla bi do kraja stoljeća doživjeti više od 100 000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s toplinom godišnje. Broj smrtnih slučajeva bio bi mnogo manji ako bi porast globalne temperature bio ograničen na 2 °C. Stoga bi se ograničavanjem zagrijavanja na manje od 2 °C mogli spriječiti smrtnost i morbiditet povezani s toplinom (EASAC, 2019.). Bez visoke razine prilagodbe klimatskim promjenama znatno će se povećati teret bolesti povezan s toplinom.

Policy odgovori

Za sprečavanje vrućine potreban je niz mjera na različitim razinama, uključujući meteorološke sustave ranog upozoravanja, pravodobne javne i medicinske savjete, poboljšanja stanovanja i urbanističkog planiranja te osiguravanje spremnosti zdravstvenih i socijalnih sustava na djelovanje. Te se mjere mogu integrirati u sustavni javnozdravstveni odgovor – akcijski plan za zdravlje i toplinu (HHAP). Zemlje su u različitim fazama pripreme, razvoja i provedbe HHAP-ova. Regionalni ured SZO-a za Europu proveo je 2019. anketu u kojoj se razmatralo upravljanje i institucionalni aranžmani za HHAP-ove. Od ukupno 35 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, 16 je navelo postojanje nacionalnog HHAP-a, a nekoliko drugih zemalja uspostavilo je HHAP-e na podnacionalnoj ili gradskoj razini (Regionalni ured SZO-a za Europu, 2021.).

Na stranici Opservatorija o nacionalnim akcijskim planovima i sustavima upozoravanja u području toplinskog zdravlja nalazi se pregled nacionalnih (i nekih podnacionalnih) akcijskih planova i sustava upozoravanja u području toplinskog zdravlja. Dodatna sredstva za poboljšanje kapaciteta za zaštitu stanovništva od zdravstvenih rizika od ekstremne topline koji se mogu izbjeći u našoj klimi koja se mijenja osigurava Globalna informacijska mreža za zdravlje topline, koju koordinira Zajednički ured SZO-a/WMO-a za klimu i zdravlje.

Upućivanja

Poveznice na dodatne informacije

Language preference detected

Do you want to see the page translated into ?

Exclusion of liability
This translation is generated by eTranslation, a machine translation tool provided by the European Commission.