Klimatski rizici u Europi

Posljednjih je godina Europa zabilježila neke od svojih najviših temperatura ikad zabilježenih, premašivši predindustrijske razine za više od 2,2 °C, što je više od 2,5 puta više od globalnog prosjeka. Ljeta su stalno toplija nego obično, što upućuje na pogoršanje klimatske krize. Sjeverna Europa, posebno tijekom zime, posebno se zagrijava, što utječe na snježni pokrivač i permafrost. Taj se trend odražava u planinskim regijama diljem Europe, kao što su Pireneji i švicarske Alpe.

Njemačka i Belgija suočile su se 2021. s velikim poplavama, što je dovelo do štete u iznosu od 44 milijarde EUR i više od 200 smrtnih slučajeva. Slovenija je 2023. teško pogođena ekstremnim vremenskim uvjetima, a šteta se procjenjuje na nevjerojatnih 16 % njezina BDP-a. Grčka se 2023. suočila i s poplavama, što je posebno utjecalo na njezin ključni poljoprivredni sektor. U međuvremenu, južna i zapadna središnja Europa bore se sa sušnijim ljetima i povećanjem toplinskih valova, pozivajući na brzu prilagodbu. Procjenjuje se da je u iznimno vrućem ljeto 2022. zabilježeno 60 000 do 70 000 slučajeva preuranjene smrti i porast prijenosa tropskih bolesti komaraca diljem Europe. Brzo topljenje alpskih ledenjaka i porast temperature površine mora dodatno pogoršavaju klimatske rizike. Klimatski diskurs Europe obilježen je ekstremnim vrućinama, hladnim razdobljima i promjenjivim obrascima padalina, zbog čega je potrebno hitno preispitati naš pristup rješavanju tih novih klimatskih okolnosti i prilagodbi njima.

Općenito, Europa je kontinent s najbržim zagrijavanjem na svijetu, a klimatski rizici ugrožavaju njezinu energetsku sigurnost i sigurnost opskrbe hranom, ekosustave, infrastrukturu, vodne resurse, financijsku stabilnost i zdravlje ljudi. U prvoj europskoj procjeni klimatskih rizika (EUCRA) istaknuto je 36 velikih klimatskih rizika, od kojih mnogi zahtijevaju hitno djelovanje.

EUCRA je usmjerena na četiri kopnene i morske makroregije. Cilj mu je pomoći u utvrđivanju prioriteta politika za prilagodbu klimatskim promjenama i za sektore osjetljive na klimatske promjene. Saznajte koji su rizici istaknuti za vaše područje u izvješću EEA-e. Na slici 2. u nastavku prikazani su trendovi ključnih opasnosti povezanih s klimom u različitim regijama u Europi:

Promatrani i predviđeni trendovi ključnih klimatskih opasnosti u različitim europskim regijama (EUCRA, 2024.)

Navedeno predstavlja trendove u kritičnim opasnostima povezanima s klimom u različitim europskim makroregijama, uključujući toplinske valove, obilne padaline i sušu. Obuhvaća podatke iz prošlosti (1952. – 2021.) i predviđene trendove za budućnost do kraja stoljeća (2081. – 2100.). Te se projekcije temelje na različitim socioekonomskim smjerovima, koji su predstavljeni scenarijima SSP1-2.6 za nizak scenarij i SSP3-7.0 za visok scenarij. Informacije potječu iz usluga klimatskih promjena programa Copernicus (C3S), čime se osigurava pouzdanost i vjerodostojnost.