Prilagodba u karpatskim planinama

Karpatske planine su drugi najduži planinski sustav u Europi koji pokriva površinu od oko 210.000 četvornih kilometara. Sedam zemalja (Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Ukrajina) dijele teritorij karpatske regije, od kojih je pet članica EU-a.

Karpatsko planinsko područje jedno je od najznačajnijih i najbogatijih prirodnih utočišta na europskom kontinentu. U Karpatskim planinama živi oko 30 % europske flore i najveće europske populacije smeđih medvjeda, vukova, risa, europskih bizona i rijetkih vrsta ptica, uključujući globalno ugroženog carskog orla. Osim prirodne raznolikosti, poluprirodna staništa poput planinskih pašnjaka i livada sijena, koja su rezultat stoljetnog tradicionalnog upravljanja zemljištem, od velike su ekološke i kulturne važnosti. WWF je karpatsku regiju uvrstio na globalni popis „200” ekoregija zabilježenih zbog iznimnih razina bioraznolikosti. Karpatska planinska regija pruža važne proizvode i usluge ekosustava kao što su hrana, slatka voda, šumski proizvodi i turizam te je dio triju glavnih riječnih slivova: Dunav, Dnjester (u Crno more) i Vistula (u Baltičko more).

Karpati služe kao most između sjeverne i jugozapadne europske kulture, što dovodi do široke kulturne raznolikosti.

Prijetnje okolišu Karpatskih planina

Napuštanje zemljišta, prenamjena i fragmentacija staništa, krčenje šuma, neodržive šumarske i poljoprivredne prakse te onečišćenje dovode do gubitka karpatskog krajolika i bioraznolikosti. Glavni pokretači toga su društveno-gospodarska kretanja i klimatske promjene. Napuštanje zemljišta i gubitak staništa najznačajniji su u udaljenim područjima na višim nadmorskim visinama gdje se tradicionalna poljoprivreda ne može natjecati s modernom poljoprivredom. Prenamjena i fragmentacija staništa uglavnom su povezane s neodrživim turizmom i razvojem infrastrukture, dok je poljoprivreda glavni izvor onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Klimatske promjene, koje uzrokuju promjene u obrascima oborina, snježnom pokrovu i temperaturi, pojačavaju prethodno opisane procese.

Klimatske promjene i prilagodba na Karpatskim planinama

Trenutačni i predviđeni učinci klimatskih promjena pokrenuli su niz projekata koje financira EU, uključujući:

• cilj CARPATCLIM-a bio je uskladiti podatke o klimi od 1961. do 2010. i staviti ih na raspolaganje u mrežnoj bazi podataka;
• CarpathCC u kojem je proveden niz studija ranjivosti i evaluirane mjere prilagodbe;
• CARPIVIA tijekom koje je procijenjena osjetljivost glavnih ekosustava karpatske regije i proizvodnih sustava utemeljenih na ekosustavima te su predložene mogućnosti prilagodbe.

Europska komisija

Europska agencija za okoliš

Otkrijte
kakoje znanje prikazano na ovoj stranici potaknulo aktere koji rade na različitim razinama upravljanja na razvoj prilagođenih rješenja u različitim kontekstima politike i prakse.

• Karpati: Korištenje informacija o zemljama iz Climate-ADAPT-a za razvoj stranice o karpatskoj transnacionalnoj regiji i za doprinos međunarodnim politikama prilagodbe