Otkrijte ključne usluge, tematske značajke i alate Climate-ADAPT-a

Misija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama

Portal Misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama europskim regionalnim i lokalnim vlastima pruža relevantne informacije i resurse za pripremu i planiranje otpornosti na klimatske promjene.

Europski preglednik podataka o klimi

Pruža interaktivni pristup mnogim klimatskim indeksima Službe za klimatske promjene programa Copernicus kao potporu prilagodbi klimatskim promjenama.

Europski opservatorij za klimu i zdravlje

Europski opservatorij za klimu i zdravlje omogućuje pristup širokom rasponu relevantnih publikacija, alata, internetskih stranica i drugih resursa povezanih s klimatskim promjenama i zdravljem.

Europska procjena klimatskih rizika

Europska procjena klimatskih rizika pruža sveobuhvatnu procjenu glavnih klimatskih rizika s kojima se Europa suočava danas i u budućnosti.

Poljoprivreda

Klimatske promjene imaju složene učinke na biofizičke procese na kojima se temelje poljoprivredni sustavi, s negativnim i pozitivnim posljedicama u različitim regijama EU-a. Rastuća atmosferska koncentracija CO2, više temperature, promjene u obrascima oborina i učestalosti ekstremnih događaja utječu na prirodni okoliš, kao i na količinu, kvalitetu i stabilnost proizvodnje hrane. Klimatske varijacije utječu na vodne resurse, tla, nametnike i bolesti, što dovodi do znatnih promjena u poljoprivredi i stočarskoj proizvodnji.

Bioraznolikost

Bioraznolikost ima važnu ulogu u reguliranju klime, čime daje ključan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama. Istodobno je postizanje ciljeva ublažavanja u kombinaciji s pristupima koji se temelje na ekosustavu ključno za sprečavanje gubitka bioraznolikosti. Stoga je gubitak biološke raznolikosti nemoguće riješiti bez borbe protiv klimatskih promjena, ali jednako je nemoguće boriti se protiv klimatskih promjena bez borbe protiv gubitka biološke raznolikosti.

Zgrade

Zgrade mogu biti osjetljive na klimatske promjene. U budućnosti bi moglo doći do povećanja rizika od urušavanja, pogoršanja stanja i znatnog gubitka vrijednosti zbog više oluja, štete od snijega ili slijeganja tla, zadiranja u vodu, pogoršanja unutarnje klime i smanjenog životnog vijeka zgrade. Europska komisija nastoji povećati otpornost infrastrukture, uključujući zgrade, na klimatske promjene. Potrebno je procijeniti otpornost novih i postojećih zgrada na trenutačne rizike i buduće klimatske promjene te ih u skladu s time planirati ili nadograditi. Kohezijska politika (koja se naziva i regionalna politika) ključna je politika za potporu otpornosti zgrada.

Poslovanje i industrija

Društva se suočavaju s dvije glavne vrste rizika povezanih s klimom: izravne fizičke rizike i tranzicijske rizike koji proizlaze iz odgovora društva na klimatske promjene, uglavnom mjere ublažavanja. Klimatske promjene mogu na brojne načine znatno utjecati na lance opskrbe, distribuciju i prodaju. Toplina negativno utječe na ljudsko zdravlje i može dovesti do lošijeg radnog učinka (smanjena produktivnost) ili manjeg broja radnih sati (opskrba radom).

Obalna područja

Porast razine mora može uzrokovati poplave, eroziju obale i gubitak niskih obalnih sustava. Povećat će se i rizik od olujnih udara i vjerojatnost prodora slane vode na kopno te može ugroziti obalne ekosustave. Očekivani porast temperature vode i zakiseljavanje oceana pridonijet će restrukturiranju obalnih ekosustava; s posljedicama za cirkulaciju oceana i biogeokemijsko kruženje.

kulturna baština

Učinci katastrofalnih događaja na ovu baštinu povezani su sa sporim nastupom promjena koje proizlaze iz procesa propadanja. Stalno povećanje temperature i fluktuacije temperature i vlažnosti ili fluktuacije u ciklusima smrzavanja i odmrzavanja uzrokuju razgradnju i stres materijala, što dovodi do veće potrebe za obnovom i očuvanjem. Na primjer, vjerojatnije je da će doći do biološke razgradnje uzrokovane mikroorganizmima.

Smanjenje rizika od katastrofa

Tijekom proteklih nekoliko godina Europa je doživjela sve vrste prirodnih katastrofa: teške poplave, suše i šumski požari s razornim učincima na živote ljudi, europsko gospodarstvo i okoliš. U proteklom desetljeću Europska komisija donijela je nekoliko strategija i mjera za suočavanje sa smanjenjem rizika od katastrofa, kao što su, na primjer, Direktiva o poplavama i njezina provedba (raspored), djelovanje EU-a u pogledu nestašice vode i suše, Zelena knjiga o osiguranju u kontekstu prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Energija

Klimatske promjene utječu na energetski sektor na više načina, od promjena u potražnji za grijanjem i hlađenjem; utjecaj na uvjete opskrbe energijom – na primjer smanjena dostupnost vode za hidroenergiju tijekom dugotrajnih suša i smanjena dostupnost vode za hlađenje, što utječe na učinkovitost elektrana. Nadalje, energetska infrastruktura može biti izloženija šteti zbog promjena klimatskih uvjeta. Europska komisija općenito nastoji povećati otpornost infrastrukture, uključujući energiju, na klimatske promjene pružanjem strateških okvira.

Financijski

Ekstremni vremenski uvjeti posljednjih godina povećali su hitnost uključivanja prilagodbe klimatskim promjenama u različita područja politika EU-a. Malo je konkretnih aktivnosti EU-a za uključivanje prilagodbe klimatskim promjenama u politike za financijski sektor i sektor osiguranja. Međutim, mnoge europske politike povezane s prirodnim katastrofama (vidjeti Smanjenje rizika od katastrofa) vrlo su relevantne za financijski sektor i sektor osiguranja jer mogu pomoći u sprečavanju znatnih gubitaka i financijskih katastrofa. Europska komisija obvezala se i na povećanje financiranja aktivnosti povezanih s klimom osiguravanjem da najmanje 20 % europskog proračuna čine rashodi povezani s klimom.

Šumarstvo

Brzina klimatskih promjena može prevladati prirodnu sposobnost prilagodbe šumskih ekosustava. To dovodi do povećanog rizika od poremećaja uzrokovanih olujama, požarima, štetočinama i bolestima, što utječe na rast i proizvodnju šuma. To će utjecati na gospodarsku održivost šumarstva, uglavnom u južnim područjima Europe, kao i na sposobnost šuma da pružaju usluge zaštite okoliša, uključujući promjene u funkciji ponora ugljika. Komisija je 2013. donijela novu strategiju EU-a za šume kojom se odgovara na nove izazove s kojima se suočavaju šume i sektor šumarstva.

Zdravlje

Klimatske promjene stvorit će nove zdravstvene rizike i povećati trenutačne zdravstvene probleme. Očekuje se da će klimatske promjene imati izravne i neizravne učinke na zdravlje ljudi, biljaka i životinja. Izravni učinci posljedica su promjena intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi i poplave. Neizravni učinci mogu se osjetiti kroz promjene u učestalosti bolesti koje prenose insekti (tj. vektorske bolesti uzrokovane komarcima i krpeljima), glodavci ili promjene u kvaliteti vode, hrane i zraka. Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama Europske komisije priložen je radni dokument službi Komisije.

ICT

Izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za IKT dijele se u dvije glavne kategorije: akutni događaji i kronična naprezanja. Akutni događaji (koji se nazivaju i kritični ili krizni događaji) uključuju poplave (pluvijalne, riječne, obalne), ledene oluje, toplinske valove itd. Akutni događaji ugrožavaju infrastrukturu IKT-a uništavanjem ili onemogućavanjem fizičke imovine o kojoj ovise. Kronična naprezanja rezultat su postupnijih promjena klimatskih normi, kao što je uključivanje promjena u temperaturnim rasponima i razinama vlažnosti. Iako je manje vjerojatno da će ti učinci imati katastrofalne posljedice, oni će dovesti do povećane degradacije imovine, češćih neuspjeha i kraćeg životnog vijeka.

Planiranje korištenja zemljišta

Planiranje uporabe zemljišta utvrđeno je kao jedan od najučinkovitijih postupaka za olakšavanje lokalne prilagodbe klimatskim promjenama. Postojeći postupci i alati dostupni u okviru općinskog postupka planiranja uporabe zemljišta u EU-u, uključujući službene planove, zoniranje i/ili razvojne dozvole, pomažu u smanjenju razvojnih rizika za općinu od predviđenih učinaka povećanih poplava, šumskih požara, odrona tla i/ili drugih prirodnih opasnosti zbog klimatskih promjena.

Pomorstvo i ribarstvo

Očekuje se da će klimatske promjene ozbiljno utjecati na morski okoliš. Povećanje temperature vode pridonijet će restrukturiranju morskih ekosustava s posljedicama za cirkulaciju oceana, biogeokemijsko kruženje i morsku bioraznolikost. Zakiseljavanje oceana utjecat će na sposobnost nekih vrsta koje luče kalcijev karbonat (kao što su mekušci, planktoni i koralji) da proizvode svoje školjke ili kosture. Toplija i kiselija morska voda stoga će negativno utjecati na ribarstvo i akvakulturu.

Planinska područja

Do kraja stoljeća predviđa se da će se europske planine fizički promijeniti. Ledenjaci će doživjeti značajan gubitak mase, ali promjene također utječu na okoliš nižih, srednjih brežuljaka i poplavnih područja, čime utječu na dostupnost vode, poljoprivrednu proizvodnju, turizam i zdravstveni sektor. Sezonske snježne linije naći će se na višim visinama, a snježne sezone će postati kraće. Linije drveća će se pomicati prema gore, a šumski obrasci će se mijenjati na nižim nadmorskim visinama.

Turizam

Budući da vrijeme i klima imaju odlučujući utjecaj na sezonu putovanja i izbor destinacija za odmor, turistička industrija uvelike ovisi o njima. Postoji i snažna veza između prirode i turizma, kao i između kulturne baštine i turizma. Ovisno o lokaciji i dobu godine, klimatske promjene mogu pozitivno ili negativno utjecati na turizam.

Prijevoz

Potreba za prilagodbom prometnog sustava utjecaju klimatskih promjena istaknuta je nakon što je Europska komisija objavila Bijelu knjigu o prilagodbi (COM(2009)148). Prilagodba prometa rješava se kombinacijom europskih prometnih politika, politika u području klimatskih promjena i istraživačkih politika. Europska unija promiče najbolje prakse uključivanjem prilagodbe u svoje programe razvoja prometne infrastrukture te pruža smjernice, npr. razvojem odgovarajućih standarda za izgradnju. Djelovanje je usmjereno na prometnu infrastrukturu, a posebno na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

Gradsko područje

U Europi gotovo 73 % stanovništva živi u urbanim područjima, a predviđa se da će se taj broj do 2050. povećati na više od 80 %. Klimatske promjene vjerojatno će utjecati na gotovo sve sastavnice gradova – njihov okoliš, gospodarstvo i društvo. To postavlja nove, složene izazove za urbanističko planiranje i upravljanje. Utjecaji klimatskih promjena na središta europske gospodarske aktivnosti, društveni život, kulturu i inovacije imaju posljedice daleko izvan njihovih općinskih granica.

Gospodarenje vodama

Klimatske promjene izravno utječu na vodne resurse, a upravljanje tim resursima utječe na osjetljivost ekosustava, društveno-gospodarske aktivnosti i ljudsko zdravlje. Očekuje se i da će upravljanje vodama imati sve važniju ulogu u prilagodbi. Predviđa se da će klimatske promjene dovesti do velikih promjena u dostupnosti vode diljem Europe, uz sve veću nestašicu vode i suše uglavnom u južnoj Europi te sve veći rizik od poplava u većem dijelu Europe.

Za više informacija posjetite: Sektorske politike EU-a

Studije slučaja vodeća su inicijativa platforme Climate-ADAPT i prikazuju inicijative koje se već provode u Europi.
Imaju sveobuhvatnu strukturu koja obuhvaća sve ključne aspekte ciklusa provedbe prilagodbe.

Istražite sve studije slučaja

Jačanje socijalne pravde u mjerama za prilagodbu klimatskim promjenama u gradu Barceloni

Roterdamska strategija prilagodbe luka za promet i poslovne aktivnosti otporne na klimatske promjene

Kako odabrati vrste drveća prilagođene klimi: Potpora u obliku odluke za vlasnike šuma u Hessenu, Njemačka.

Alat za potporu prilagodbi

Cilj je instrumenta za potporu prilagodbi (AST) pomoći tvorcima politika i koordinatorima na nacionalnoj razini u razvoju, provedbi, praćenju i evaluaciji strategija i planova za prilagodbu klimatskim promjenama. AST je razvijen kao praktični alat za usmjeravanje dionika na nacionalnoj razini za sve korake potrebne za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju nacionalne strategije prilagodbe. Podupire i podnacionalne aktere i transnacionalne aktere u pripremi, razvoju, provedbi te praćenju i evaluaciji strategija prilagodbe. Odnosi se na relevantne resurse i namjenske alate za prilagodbu klimatskim promjenama.

Smjernice za urbana područja dostupne su u Alatu za potporu prilagodbi urbanim područjima

U profilima zemalja prikazano je trenutačno stanje nacionalnih mjera prilagodbe prijavljenih u skladu s Uredbom o upravljanju po zemljama.

Prikaz profila zemalja

Katalog resursa baza je podataka resursa provjerene kvalitete

Pristup katalogu

no results

Najnovije izvješće EEA-e: Utjecaji klimatskih promjena koji dovode do povećane izloženosti štetnim toksinima

Prema brifingu Europske agencije za okoliš (EEA) objavljenom danas, rastuće temperature zbog klimatskih promjena povećavaju rizik od izloženosti ljudi takozvanim mikotoksinima, toksinima koje prirodno proizvode gljive koje se nalaze u određenoj hrani, hrani za životinje i usjevima. Ti toksini mogu naštetiti zdravlju, a sprečavanje porasta kontaminacije zahtijeva zajedničko djelovanje na europskoj i nacionalnoj razini u pogledu istraživanja, politika i prakse za učinkovito smanjenje rizika.

Više informacija