Financiranje prilagodbe sredstvima EU-a

EU financira prilagodbu klimatskim promjenama u Europi s pomoću širokog raspona instrumenata. Višegodišnjim financijskim okvirom za razdoblje 2021. 2027. osigurava se da najmanje 25 % europskog proračuna čine rashodi povezani s klimom. Stoga se mjere prilagodbe klimatskim promjenama moraju integrirati u sve glavne programe potrošnje EU-a te se uspostavlja sustav praćenja kako bi se zajamčilo postizanje tih ciljeva. Važni tokovi financiranja povezani s prilagodbom su:

• Mehanizam za oporavak i otpornost središnji je dio europskog plana oporavka NextGenerationEU. Cilj mu je ublažiti gospodarske i socijalne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i bolje pripremljenima za izazove i mogućnosti zelene i digitalne tranzicije. Države članice EU-a odgovorne su za izradu nacionalnih planova za oporavak i otpornost koji sadržavaju ulaganja i reforme za rješavanje ključnih izazova utvrđenih u okviru europskog semestra te za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji. To uključuje i novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama kako bi Europa do 2050. postala društvo otporno na klimatske promjene. Dodatne informacije dostupne su ovdje.
• Program LIFE instrument je EU-a za financiranje djelovanja u području okoliša i klime. Potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama pridonijet će prelasku na održivo, energetski učinkovito, klimatski neutralno i otporno gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, čime će se doprinijeti održivom razvoju. Više informacija dostupno je ovdje.
• Obzor Europa ključni je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija. Suočava se s klimatskim promjenama, pomaže u postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i potiče konkurentnost i rast EU-a. Više informacija dostupno je ovdje.
• Financiranjem u okviru misije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama može se pristupiti i u okviru programa Obzor Europa, posebno u okviru programa rada Obzora Europa za razdoblje 2023. 2024.
• Kohezijska politika EU-a glavna je investicijska politika EU-a za potporu, među ostalim ciljevima, održivom razvoju i poboljšanju kvalitete života građana. Sredstva se dodjeljuju putem posebnih fondova, uključujući:
• Cilj je Europskog fonda za regionalni razvoj (uključujući financiranje projekata INTERREG-a) ojačati gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteža među njezinim regijama. U razdoblju 2021. 2027. omogućit će ulaganja u pametniju, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu koja je bliža svojim građanima. Dodatne informacije o instrumentu dostupne su ovdje.
• Kohezijski fond usmjeren je na smanjenje gospodarskih i socijalnih nejednakosti ulaganjem u okoliš i transeuropske prometne mreže (TEN-T).
• Uredba o TEN-E-u (energetika) (koja je trenutačno u postupku revizije). Glavni prioritet politike postojeće Uredbe TEN-E bio je poboljšanje energetske sigurnosti i međusobne povezanosti svih država članica i regija. Prilika je da bi golema ulaganja u energetski sustav trebala omogućiti rješavanje aspekata otpornosti na klimatske promjene/prilagodbe na početku ciklusa ulaganja kako bi se osiguralo da prelazak na čistu energiju bude otporan i na klimatske promjene‑. U Uredbi TEN-E upućuje se na otpornost na klimatske promjene, ali samo u vezi s određenim projektima te ona nije dovoljno razrađena u pogledu pojedinosti i smjernica.
• Infrastruktura mreže TEN-T (turistička infrastruktura), kao što su unutarnji plovni putovi ili luke, ali i osjetljivi dijelovi cesta ili željezničkih pruga, izložena je posebnim rizicima u razdobljima ekstremnih vremenskih uvjeta (duga suša, poplave itd.). Stoga je važno i osmisliti infrastrukturu mreže TEN-T tako da se osigura visoka razina otpornosti na klimatske promjene. Uredba o mreži TEN-T sadržava posebne zahtjeve u pogledu razmatranja ranjivosti prometne infrastrukture s obzirom na klimatske promjene te prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem kako bi se odgovorilo na te izazove. Više informacija dostupno je ovdje.
• Fond za pravednu tranziciju (također prvi stup mehanizma za pravednu tranziciju) ključan je alat za potporu područjima koja su najviše pogođena tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti, pružajući im prilagođenu potporu. Provodi se u okviru podijeljenog upravljanja, u okviru općeg okvira kohezijske politike, koja je glavna politika EU-a za smanjenje regionalnih razlika i rješavanje strukturnih promjena u EU-u. Više informacija dostupno je ovdje.

Ostali relevantni instrumenti su:

• Namjenski program InvestEU drugi je stup mehanizma za pravednu tranziciju. Temelji se na modelu Plana ulaganja za Europu i objedinjuje, pod jednim krovom, Europski fond za strateška ulaganja i 13 financijskih instrumenata EU-a koji su trenutačno dostupni. Namjera je učiniti financiranje EU-a s pomoću proračunskih jamstava jednostavnijim za pristup i učinkovitijim s pomoću usklađenijeg pristupa, s jednim skupom pravila i postupaka te jednom kontaktnom točkom za tehničku pomoć. Održivost je ključni aspekt programa InvestEU.
• Instrument za povezivanje Europe program je financiranja kojim se podupiru transeuropske mreže i infrastrukture u sektorima prometa, telekomunikacija i energetike. Otpornost na negativne učinke klimatskih promjena s pomoću procjene osjetljivosti na klimatske promjene i rizika, uključujući relevantne mjere prilagodbe, važan je kriterij za dodjelu. Više informacija dostupno je ovdje.
• Države članice EU-a provode financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru programa ruralnog razvoja. PRR-ovi se sufinanciraju iz nacionalnih proračuna i mogu se pripremiti na nacionalnoj ili regionalnoj osnovi. Iako Europska komisija odobrava i prati programe ruralnog razvoja, odluke o odabiru projekata i dodjeli plaćanja donose nacionalna i regionalna upravljačka tijela. Svaki program ruralnog razvoja mora biti usmjeren na najmanje četiri od šest prioriteta EPFRR-a. Jedan je od prioriteta promicanje učinkovitosti resursa i podupiranje prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru. Najmanje 30 % sredstava za svaki PRR mora biti namijenjeno mjerama relevantnima za okoliš i klimatske promjene. Više informacija dostupno je ovdje.
• Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu djeluje od 2021. do 2027. i njime se podupiru zajednička ribarstvena politika EU-a, pomorska politika EU-a i program EU-a za međunarodno upravljanje oceanima. Njime se pruža potpora razvoju inovativnih projekata kojima se osigurava održivo korištenje vodnih i pomorskih resursa. Više informacija dostupno je ovdje.
• Mehanizmom Unije za civilnu zaštitu nastoji se ojačati suradnja između država članica EU-a i šest država sudionica u području civilne zaštite kako bi se poboljšali prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe. Kada izvanredna situacija preplavi kapacitete za odgovor zemlje u Europi i izvan nje, ona može zatražiti pomoć putem Mehanizma. Više informacija dostupno je ovdje.
• Europska banka za obnovu i razvoj podupire svoje klijente u utvrđivanju onih učinaka klimatskih promjena koji bi mogli utjecati na njihovo poslovanje. Očekuje se da će to dovesti do izrade strategija prilagodbe kojima se povećava otpornost poboljšanim praksama i ulaganja u mjere i tehnologije koje su prikladnije za promjenjivu i promjenjiviju klimu i kojima se smanjuje dugoročni rizik. Više informacija dostupno je ovdje.
• Europska investicijska banka već je jedan od najvećih ulagača u djelovanje u području klime i okolišnu održivost na globalnoj razini te je najveći financijer djelovanja u području klime u okviru multilateralne razvojne banke. EIB nastoji povećati opseg svoje potpore djelovanju u području klime, uključujući izgradnju otpornosti na klimatske promjene. Više informacija dostupno je ovdje. Konkretnije, EIB osigurava platformu za savjetovanje o ulaganjima u prilagodbu klimatskim promjenama (ADAPT). Njime se olakšava uvođenje tehničkog i financijskog stručnog znanja kako bi se odgovorilo na posebne potrebe ulaganja i tržišta te ubrzalo financiranje ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama. To su ulaganja koja imaju potencijal za jačanje otpornosti gradova, infrastrukturnih mreža, obalnih područja, riječnih slivova, prehrambenih sustava, šuma i ekosustava te drugih aktivnosti osjetljivih na klimatske promjene.
• Erasmus+ je program EU-a za potporu obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu u Europi. Također omogućuje projekte koji osposobljavaju studente za razumijevanje klimatskih promjena i učenje o kolektivnoj odgovornosti prema zaštiti okoliša i sprječavanju daljnjih štetnih situacija. Više informacija dostupno je ovdje.
• Program Digitalna Europa osmišljen je kako bi se premostio jaz između istraživanja digitalne tehnologije i uvođenja na tržište. Od njega će imati koristi europski građani i poduzeća, posebno MSP-ovi. Ulaganjima u okviru programa Digitalna Europa podupiru se dvostruki ciljevi Europske unije u pogledu zelene tranzicije i digitalne transformacije, uz istodobno jačanje otpornosti i digitalne suverenosti Unije. Više informacija dostupno je ovdje.