Prilagodba u sektorima politika EU-a

Klimatske promjene imaju složene učinke na biofizičke procese na kojima se temelje poljoprivredni sustavi, s negativnim i pozitivnim posljedicama u različitim regijama EU-a. Sve veća koncentracija CO2, više temperature, promjene u obrascima oborina i učestalost ekstremnih događaja utječu na prirodni okoliš, kao i na količinu, kvalitetu i stabilnost proizvodnje hrane. Klimatske varijacije utječu na vodne resurse, tla, nametnike i bolesti, što dovodi do znatnih promjena u poljoprivredi i stočarstvu.

Bioraznolikost ima važnu ulogu u reguliranju klime, čime daje ključan doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama. Istodobno je postizanje ciljeva ublažavanja u kombinaciji s pristupima koji se temelje na ekosustavu ključno za sprečavanje gubitka biološke raznolikosti. Stoga je nemoguće riješiti problem gubitka biološke raznolikosti bez rješavanja problema klimatskih promjena, ali je jednako tako nemoguće boriti se protiv klimatskih promjena bez rješavanja problema gubitka biološke raznolikosti.

Zgrade mogu biti osjetljive na klimatske promjene. U budućnosti može doći do povećanja rizika od kolapsa, pogoršanja stanja i znatnog gubitka vrijednosti zbog više oluja, oštećenja snijega ili slijeganja tla, zadiranja u vodu, pogoršanja unutarnje klime i smanjenog životnog vijeka zgrade. Europska komisija nastoji povećati otpornost infrastrukture na klimatske promjene, uključujući zgrade. Potrebno je procijeniti otpornost novih i postojećih zgrada na trenutačne rizike i buduće klimatske promjene te ih na odgovarajući način planirati ili nadograđivati. Kohezijska politika (poznata i kao regionalna politika) ključna je politika koja se upotrebljava za potporu otpornosti zgrada.

Poduzeća se suočavaju s dvije glavne vrste rizika povezanih s klimom: izravne fizičke rizike i tranzicijske rizike koji proizlaze iz odgovora društva na klimatske promjene, uglavnom mjere ublažavanja. Klimatske promjene mogu znatno utjecati na lance opskrbe, distribuciju i prodaju na više načina. Toplina negativno utječe na ljudsko zdravlje i može dovesti do lošijeg radnog učinka (smanjena produktivnost) ili manjeg broja sati posvećenih radu (opskrba radnom snagom).

Porast razine mora može uzrokovati poplave, eroziju obale i gubitak niskih obalnih sustava. Time će se povećati i rizik od olujnih udara i vjerojatnost ulaska slane vode na kopno te bi se mogli ugroziti obalni ekosustavi. Očekivani porast temperature vode i zakiseljavanje oceana pridonijet će restrukturiranju obalnih ekosustava; s implikacijama za cirkulaciju oceana i biogeokemijski ciklus.

Učinci katastrofalnih događaja na tu baštinu povezani su sa sporim početkom promjena koje proizlaze iz procesa pogoršanja. Stalno povećanje temperature i fluktuacije temperature i vlažnosti ili fluktuacije u ciklusima smrzavanja i odmrzavanja uzrokuju degradaciju i stres u materijalima, što dovodi do veće potrebe za obnovom i očuvanjem. Na primjer, veća je vjerojatnost da će doći do biološke razgradnje uzrokovane mikroorganizmima.

Tijekom posljednjih nekoliko godina Europa je doživjela sve vrste prirodnih katastrofa: teške poplave, suše i šumski požari s razarajućim učincima na živote ljudi, europsko gospodarstvo i okoliš. U proteklom desetljeću Europska komisija donijela je nekoliko strategija i mjera za suočavanje sa smanjenjem rizika od katastrofa kao što su, na primjer, Direktiva o poplavama i njezina provedba (raspored), djelovanje EU-a u pogledu nestašice vode i suše, Zelena knjiga o osiguranju u kontekstu prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Klimatske promjene utječu na energetski sektor na više načina, od promjena u potražnji za grijanjem i hlađenjem; to impacts on energy supply conditions – for example decreased water availability for hydropower during prolonged droughts and reduced availability of cooling water affecting the efficiency of power plants. Nadalje, energetska infrastruktura može biti izloženija štetama zbog klimatskih promjena. Europska komisija općenito nastoji povećati otpornost infrastrukture na klimatske promjene, uključujući energiju, pružanjem strateških okvira.

Ekstremni vremenski uvjeti posljednjih godina povećali su hitnost uključivanja prilagodbe klimatskim promjenama u različita područja politika EU-a. Postoji nekoliko posebnih aktivnosti EU-a za uključivanje prilagodbe klimatskim promjenama u politike za financijski sektor i sektor osiguranja. Međutim, mnoge europske politike povezane s prirodnim katastrofama (vidjeti smanjenje rizika od katastrofa) vrlo su relevantne za financijski sektor i sektor osiguranja jer mogu pomoći u sprečavanju znatnih gubitaka i financijskih katastrofa. Europska komisija obvezala se i na povećanje financiranja aktivnosti povezanih s klimom tako što će osigurati da najmanje 20 % europskog proračuna čine rashodi povezani s klimom.

Brza brzina klimatskih promjena može prevladati prirodnu sposobnost prilagodbe šumskih ekosustava. To dovodi do povećanog rizika od poremećaja zbog oluja, požara, štetočina i bolesti koje utječu na rast i proizvodnju šuma. To će utjecati na gospodarsku održivost šumarstva, uglavnom u južnim područjima Europe, kao i na sposobnost šuma da pružaju usluge zaštite okoliša, uključujući promjene u funkciji ponora ugljika. Komisija je 2013. donijela novu strategiju EU-a za šume kojom se odgovara na nove izazove s kojima se suočavaju šume i šumarski sektor.

Klimatske promjene stvorit će nove zdravstvene rizike i pojačati trenutačne zdravstvene probleme. Očekuje se da će klimatske promjene imati izravne i neizravne učinke na zdravlje ljudi, biljaka i životinja. Izravni učinci proizlaze iz promjena intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta kao što su toplinski valovi i poplave. Neizravni učinci mogu se osjetiti promjenama u učestalosti bolesti koje prenose insekti (tj. vektorske bolesti uzrokovane komarcima i krpeljima), glodavcima ili promjenama u kvaliteti vode, hrane i zraka. Strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama Europske komisije priložen je radni dokument službi Komisije.

Izazovi koje klimatske promjene predstavljaju za IKT podijeljeni su u dvije glavne kategorije: akutni događaji i kronični stresovi. Akutni događaji (koji se nazivaju i kritični ili krizni događaji) uključuju poplave (pluvijalne, riječne, obalne), ledene oluje, toplinske valove itd. Akutni događaji ugrožavaju infrastrukturu IKT-a uništavanjem ili onemogućavanjem fizičke imovine o kojoj ovise. Kronična naprezanja proizlaze iz postupnijih promjena klimatskih normi, kao što je uključivanje promjena u temperaturnim rasponima i razinama vlažnosti. Iako je manje vjerojatno da će ti učinci imati katastrofalne posljedice, dovest će do povećane degradacije imovine, češćih neuspjeha i kraćeg životnog vijeka.

Planiranje uporabe zemljišta utvrđeno je kao jedan od najučinkovitijih postupaka za olakšavanje lokalne prilagodbe klimatskim promjenama. Postojeći procesi i alati dostupni u okviru postupka prostornog planiranja korištenja zemljišta u EU-u, uključujući službene planove, prostorne i/ili razvojne dozvole, pomažu u minimiziranju razvojnih rizika za općinu od predviđenih učinaka povećanih poplava, šumskih požara, klizišta i/ili drugih prirodnih opasnosti zbog klimatskih promjena.

Očekuje se da će klimatske promjene imati ozbiljan utjecaj na morski okoliš. Povećanje temperature vode pridonijet će restrukturiranju morskih ekosustava s posljedicama za cirkulaciju oceana, biogeokemijsko kruženje i morsku bioraznolikost. Zakiseljavanje oceana utjecat će na sposobnost nekih vrsta koje ispuštaju kalcijev karbonat (kao mekušci, planktoni i koralji) da proizvode svoje školjke ili kosture. Toplija i kiselija morska voda stoga će negativno utjecati na ribarstvo i akvakulturu.

Do kraja stoljeća predviđa se da će se europske planine fizički promijeniti. Glačeri će doživjeti znatan gubitak mase, ali promjene utječu i na okoliš nižih, srednjih i poplavnih područja, što utječe na dostupnost vode, poljoprivrednu proizvodnju, turizam i zdravstveni sektor. Sezonske snježne linije naći će se na višim visinama, a snježne sezone postat će kraće. Linije drveća će se pomicati prema gore, a obrasci šuma će se mijenjati na nižim visinama.

Budući da vrijeme i klima imaju odlučujući utjecaj na sezonu putovanja i izbor destinacija za odmor, o njima uvelike ovisi turistička industrija. Također postoji snažna veza između prirode i turizma, kao i između kulturne baštine i turizma. Ovisno o lokaciji i dobu godine, klimatske promjene mogu pozitivno ili negativno utjecati na turizam.

Potreba za prilagodbom prometnog sustava utjecaju klimatskih promjena istaknuta je još od Bijele knjige Europske komisije o prilagodbi (COM(2009)148). Prilagodba prometa rješava se kombinacijom europskih politika u području prometa, klimatskih promjena i istraživanja. Europska unija promiče najbolje prakse, uključuje prilagodbu u svoje programe razvoja prometne infrastrukture i pruža smjernice, npr. razvojem odgovarajućih standarda za izgradnju. Djelovanje je usmjereno na prometnu infrastrukturu, a posebno na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

U Europi gotovo 73 % stanovništva živi u urbanim područjima, a predviđa se da će se taj broj do 2050. povećati na više od 80 %. Klimatske promjene vjerojatno će utjecati na gotovo sve sastavnice gradova – njihov okoliš, gospodarstvo i društvo. To stvara nove, složene izazove za urbanističko planiranje i upravljanje. Utjecaj klimatskih promjena na središta europske gospodarske aktivnosti, društveni život, kulturu i inovacije ima posljedice daleko izvan njihovih općinskih granica.

Klimatske promjene izravno utječu na vodne resurse, a upravljanje tim resursima utječe na ranjivost ekosustava, društveno-gospodarske aktivnosti i ljudsko zdravlje. Očekuje se i da će upravljanje vodama imati sve važniju ulogu u prilagodbi. Predviđa se da će klimatske promjene dovesti do velikih promjena u dostupnosti vode diljem Europe, uz sve veću nestašicu vode i suše uglavnom u južnoj Europi te sve veći rizik od poplava u većini Europe.