All official European Union website addresses are in the europa.eu domain.
See all EU institutions and bodiesTerm | Objašnjenje | Izvor: Formal | Izvor: Neslužbeno |
|---|---|---|---|
CMIP5 | Skupine za izradu klimatskih modela koordiniraju ažuriranja i simulacije svojih modela prema rasporedu izvješća o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). Projekt međuusporedbe vezanih modela (CMIP) koordinirani je skup simulacija koje provode mnogi različiti modeli. Peto izvješće o procjeni IPCC-a iz 2013. sadržavalo je simulacije klimatskih modela iz CMIP-a5. | Izvor | Izvor |
Temperatura točke rosišta | Temperatura na koju se zrak mora ohladiti kako bi postao zasićen vodenom parom. | Izvor | |
ERA5 | ERA5 kombinira ogromne količine povijesnih meteoroloških opažanja u globalne procjene koristeći napredne sustave modeliranja i asimilacije podataka. | Izvor | |
Ključna klimatska varijabla | Ključna klimatska varijabla (ECV) fizička je, kemijska ili biološka varijabla ili skupina povezanih varijabli koje kritično doprinose karakterizaciji Zemljine klime. | Izvor | |
GCM | Globalni klimatski model. Klimatski modeli koriste jednadžbe kako bi predstavili procese i interakcije koje pokreću Zemljinu klimu. Obuhvaćaju atmosferu, oceane, kopnena i ledom prekrivena područja planeta. | Izvor | Izvor |
Vjerojatno | vjerojatnost pojavljivanja od 66 %, kako je definirana IPCC-ovom ljestvicom nesigurnosti, koja odgovara rasponu od 17. do 83. percentila. | Izvor | |
Pokretni prosjek | Pomični prosjek primjenjuje se na podatke vremenskih serija kako bi se izgladile kratkoročne fluktuacije i istaknuli dugoročni trendovi. Prosječne su točke unutar vremenskog okvira, a prozor se „kreće” duž vremenske osi. Na primjer, u 30-godišnjem godišnjem prosjeku, vrijednost iz 1996. je prosjek vrijednosti od 1981. do 2010. | Izvor | |
Multimodelni ansambl | Kada se postave različiti globalni klimatski modeli (GCM) za izvođenje simulacija koje sve slijede iste upute za početne uvjete, povijesne podatke i projicirane podatke, taj niz simulacija poznat je kao multimodelni ansambl. | Izvor | Izvor |
NUTS | EUROSTAT-ova klasifikacija NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) hijerarhijski je sustav za podjelu gospodarskog područja EU-a i Ujedinjene Kraljevine. NUTS-0: Zemlje, NUTS-1: glavne socioekonomske regije s brojem stanovnika između 3 i 7 milijuna, NUTS-2: osnovne regije za primjenu regionalnih politika s brojem stanovnika između 800 000 i 3 milijuna te NUTS-3: male regije za posebne dijagnoze s populacijama između 150 000 i 800 000. | Izvor | |
Postotak | U statistici je percentil (ili centil) vrijednost ispod koje se nalazi određeni postotak vrijednosti u distribuciji podataka. | Izvor | |
Radijacijski forsiranje | Radijacijsko forsiranje (ili klimatski forsiranje) je promjena toka energije u atmosferi uzrokovana prirodnim čimbenicima ili čimbenicima uzrokovanim čovjekom, mjereno vatima/metrima. | Izvor | |
RCP4.5 | RCP4.5 je stabilizacijski scenarij u kojem se ukupno zračenje stabilizira na 4,5 W/m2 nedugo nakon 2100. godine. | Izvor | Izvor |
RCP8.5 | RCP8.5 karakterizira povećanje emisija stakleničkih plinova tijekom vremena, reprezentativan je za scenarije koji dovode do visokih razina koncentracije stakleničkih plinova i ima zračenje od 8,5 W/m2 u 2100. godini. | Izvor | Izvor |
Relativna vlažnost zraka | Količina vodene pare u zraku kao postotak količine vodene pare potrebne za zasićenje na istoj temperaturi. | Izvor | |
Scenarij | Scenariji CMIP5 nazivaju se reprezentativni putovi koncentracije (RCP-ovi). Reprezentativni su po tome što su jedan od nekoliko različitih scenarija koji imaju slične značajke zračenja i emisija. | Izvor | Izvor |
Standardno odstupanje (SD) | Standardna devijacija (SD) je mjera količine varijacije u skupu vrijednosti. Niska standardna devijacija upućuje na to da su vrijednosti obično blizu srednje vrijednosti, dok visoka standardna devijacija upućuje na to da su vrijednosti raspoređene na širi raspon. | Izvor | |
SSP | Zajednički socioekonomski putovi scenariji su predviđenih socioekonomskih globalnih promjena do 2100. Upotrebljavaju se za izvođenje scenarija emisija stakleničkih plinova s različitim klimatskim politikama u Šestom izvješću IPCC-a o procjeni klimatskih promjena. | Izvor | Izvor |
SSP5-8.5 | scenarij vrlo visokog SSP-a (vidjeti zaseban unos) s emisijama stakleničkih plinova: Emisije ekvivalenta CO2 utrostručile su se do 2075. | Izvor | |
SSP5-4.5 | Scenarij prijelaznih SSP-ova (vidjeti zaseban unos) za emisije stakleničkih plinova: Emisije ekvivalenta CO2 oko trenutačnih razina do 2050., nakon čega će se do 2100. smanjiti, ali neće dosegnuti nultu neto stopu. | Izvor |
Language preference detected
Do you want to see the page translated into ?