Plutajuće ili povišene ceste

Infrastruktura cestovnog prometa sklona poplavama mora biti otporna na poplave kako bi se smanjili mogući negativni učinci tih događaja na prometne putove. Time se pomaže osigurati povezanost cestovne mreže, dostupnost pogođenim područjima ili, prema potrebi, evakuacija iz poplavljenih regija. Dostupne mogućnosti za smanjenje negativnih učinaka poplava uključuju upotrebu odgovarajućeg dizajna i materijala, mjere strukturne zaštite (pregrade za zaštitu od poplava) i redovito pažljivo održavanje. Plutajuće i povišene ceste također su održive alternative, što također pruža dodatne prednosti osim otpornosti cestovnog prijevoza na klimatske promjene.

Plutajuće ceste su ceste koje plutaju na vodi ili su izgrađene na vrlo nestabilnoj podlozi, poput treseta. Te se ceste mogu koristiti i kao privremena i kao trajna rješenja u područjima u kojima je zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta teško ili čak nemoguće izgraditi standardne ceste. Plutajuće ceste koristile su se, na primjer, u Škotskoj kako bi se osigurao pristup područjima vjetroelektrana koja se nalaze na tresetnim močvarama. Mogu se upotrebljavati i u trajno ili povremeno poplavljenim područjima i u područjima sklonima poplavama, čime se podupire upravljanje rizicima od katastrofa i prilagodba klimatskim promjenama. Plutajuće ceste fleksibilnije su od mostova i mogu se upotrebljavati i kao obilaznice u slučaju blokada cesta zbog razloga koji nisu poplave, npr. zbog radova na cesti na mostu ili na cesti duž plovnog puta. Ta se mjera može brzo sastaviti i lako premjestiti. Osim toga, plutajuće ceste zauzimaju manje prostora od tradicionalnih alternativa. Plutajuće ceste izgrađene na vodi smještene su na plutajućim pontonima, tako da se mogu kretati u skladu s promjenom razine vode. Na nestabilnim čvrstim supstratima kao strukturni elementi ceste koriste se dva sloja geomreže.

Za razliku od plutajućih cesta, povišene ili preletne ceste obično se koriste u cestovnoj mreži. Zbog svoje konstrukcijske nadmorske visine mogu osigurati povezanost sa širom cestovnom mrežom i u slučaju poplava. Povišene ceste mogu izgledati kao most, ali obično su duže i dižu se iznad zemlje cijelu svoju dužinu. Povišene ceste mogu se graditi i iz drugih razloga osim zaštite od poplava, kao što su: optimizacija protoka prometa (npr. u urbanim područjima, kako bi se izbjeglo previše cestovnih prijelaza), izgradnja na brdovitom terenu koja ometa ceste u razini tla ili smanjenje izravnih utjecaja okoliša na dragocjene ekosustave (iako povišene ceste i dalje mogu znatno promijeniti lokalni krajolik). Na vrhu nasipa može se izgraditi i povišena cesta; u ovom se slučaju naziva i uzročno-posljedičnim putem, kao na primjer vodotok Afsluitdijk između IJsselmeera i Waddenskog mora. Izgradnja povišenih cesta obično je skuplja od izgradnje cesta na tlu. Povećana otpornost na klimatske promjene obično je posredna korist, a ne glavni razlog za njihovu izgradnju.

Glavni akteri uključeni u projektiranje, izgradnju i održavanje plutajućih ili povišenih cesta slični su onima uključenima u razvoj druge infrastrukture cestovnog prometa. Među njima su teritorijalni planeri i urbanisti, nacionalna ili podnacionalna upravna tijela odgovorna za cestovnu mrežu te građevinska poduzeća te institucije i organizacije zadužene za zaštitu okoliša. Sudjelovanje istraživačkih institucija vrlo je važno i za tehnološke aspekte i za analizu osjetljivosti na klimatske promjene i rizika od njih. Građani i korisnici prometne infrastrukture moraju biti ispravno obaviješteni o lokaciji plutajućih i povišenih cesta i njihovoj uporabi u slučaju poplava ili bilo kojeg drugog izvanrednog događaja. 

Ključni čimbenici uspjeha uključuju osiguravanje odgovarajućeg financiranja, dobivanje potpore od administrativnih tijela odgovornih za prometnu infrastrukturu i uključivanje dionika, uključujući stručnjake za promet i okoliš, u postupak projektiranja i izgradnje povišenih ili plutajućih cesta. 

Glavni ograničavajući čimbenici odnose se na sukobe s drugim namjenama zemljišta (poljoprivredna, stambena i rekreacijska uporaba), neusklađenost s regionalnim prometnim strategijama i nedovoljna financijska sredstva za osiguravanje pravilnog održavanja cestovne infrastrukture nakon izgradnje. Kao i za svaku drugu cestovnu infrastrukturu, učinci na okoliš (npr. buka i onečišćenje zraka, uništavanje ili fragmentacija staništa itd.) tijekom faza izgradnje i rada te povezane mjere ublažavanja moraju se pažljivo uzeti u obzir pri procjeni alternativa. Učinci na ekosustave mogu biti manji od onih uzrokovanih cestama na razini tla, dok povišene ceste mogu znatno utjecati na cjelovitost krajolika.  

Plutajuće ceste su jeftinije od mostova, dok su povišene ceste na vrhu nasipa općenito jeftinije od izgradnje ceste nalik mostu. Nakon izgradnje, plutajuće i povišene ceste ne trebaju više održavanja od bilo koje druge ceste. 

Povišene ceste učinkovite su protiv poplava povezanih s otjecanjem oborinskih voda jer su obično smještene više od razine vode. Plutajuće ceste i pripadajuće pristupne rampe mogu se prilagoditi promjenjivoj razini vode. U slučaju poplava, najvažnije koristi od tih infrastruktura uključuju: osiguravanje pristupačnosti područja za spasilačke službe, povezivanje s cjelokupnom cestovnom mrežom otporno na klimatske promjene, a time i očuvanje mobilnosti stanovnika, čime se omogućuje evakuacija iz područja kada je to potrebno i potrebno. Povišene ceste u urbanim područjima također služe za preusmjeravanje prometa izvan gusto naseljenih područja i stoga pomažu u očuvanju sigurnosti biciklista i pješaka na cestama. Kad je riječ o ostatku cestovne mreže (vidjeti i opciju prilagodbe koja je otporna na klimatske promjene za projektiranje, izgradnju i održavanje cesta), povišene i plutajuće ceste važne su za prijevoz robe i usluga, a time i za poslovanje komercijalnih poduzeća i industrijskih proizvođača.

Lokalna, regionalna i nacionalna tijela odgovorna su za izgradnju i upravljanje plutajućim i povišenim cestama. Pravni aspekti povezani s projektiranjem, izgradnjom i održavanjem povišenih i plutajućih cesta vrlo su slični onima standardne infrastrukture cestovnog prometa. 

Pripremna faza za izgradnju plutajućih ili povišenih cesta uključuje nekoliko stručnih analiza (uključujući evaluaciju troškova i koristi), projektiranje i dimenzioniranje, administrativne postupke, uključujući procjenu utjecaja na okoliš i evaluaciju usmjerenu na pripremu za klimatske promjene. Ova faza traje oko 1-2 godine. Trajanje faze izgradnje varira od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, ovisno o opsegu, veličini i složenosti izgradnje. 

Ako se u izgradnji koriste najsuvremenije tehnologije te je osigurano pravilno i redovito održavanje infrastrukture, povišene i plutajuće ceste mogu trajati desetljećima. Međutim, s vremenom bi moglo doći do potrebe za djelomičnom obnovom ili prilagodbom cesta kako bi se bolje nosile s promjenjivim prometnim potrebama ili klimatskim promjenama.