Mjere za sprečavanje i kontrolu zaraze virusom zapadnog Nila u Grčkoj

WNV se uglavnom prenosi ugrizom zaraženih „običnih” komaraca. Glavni domaćini rezervoara (tj. domaćini koji ne osjećaju simptome bolesti kada su zaraženi patogenom) su ptice, uglavnom divlje. Komarci postaju zaraženi ugrizom, dok zaraženi ljudi ne mogu dalje prenositi virus i zaraziti druge komarce. Većina (80%) zaraženih ljudi ostaje asimptomatski, gotovo 20% ima blage simptome virusnog sindroma, a manje od 1% ima tešku bolest s manifestacijama središnjeg živčanog sustava, uglavnom encefalitis, meningitis ili akutnu flacidnu paralizu. Najteže manifestacije obično pogađaju osobe starije od 50 godina, imunokompromitirane osobe i osobe s već postojećim kroničnim bolestima.

WNV prijenos je povezan s interakcijama između patogena, vektora, domaćina kralježnjaka i okoliša. Klimatske promjene (posebno blage zime, visoke temperature u proljeće i rano ljeto te kiše koje uzrokuju poplave ljeti) mogu pridonijeti povećanom širenju tog virusa. Na primjer, broj infekcija WNV-om diljem Europe u neuobičajeno toploj 2018. godini premašio je kumulativni broj svih prijavljenih infekcija između 2010. i 2017. godine (Bakonyi i Haussig, 2020.). Povećanje temperatura i relativne vlažnosti zraka u budućnosti može pridonijeti pojačanoj cirkulaciji WNV-au Grčkoj ( Pervanidou i dr., 2020.), kao i širenju virusa prema sjeveru (Bakonyi i Haussig, 2020.).

Glavni je cilj inicijative pojačanog nadzora pravodobna provedba ciljanog odgovora i preventivnih mjera za rješavanje i upravljanje infekcijama WNV-a kod ljudi u Grčkoj. Osim toga, s obzirom na očekivanu sezonsku pojavu slučajeva zaraze, cilj je ojačati kapacitete za nadzor i odgovor i u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Epidemiološki nadzor infekcije WNV-om, pravodobna provedba odgovarajućih integriranih programa kontrole komaraca i provedba mjera osobne zaštite od uboda komaraca globalno se smatraju najvažnijim mjerama za prevenciju ove bolesti. U tom se kontekstu smatra da su budnost zdravstvenih djelatnika i stalna osviještenost lokalnih i nacionalnih tijela od ključne važnosti.

Od 2010. u svakoj sezoni cirkulacije komaraca (obično od svibnja do studenoga) Grčki nacionalni ured za javno zdravstvo (NPHO), u suradnji s drugim nacionalnim dionicima te regionalnim i lokalnim javnozdravstvenim tijelima, provodi niz preventivnih i reaktivnih javnozdravstvenih mjera za upravljanje infekcijom WNV-om, uključujući posebno sustav pojačanog nadzora bolesti WNV-a kod ljudi. Kao dio rutinskih postupaka koji se provode prije početka svake sezone WNV-a, NPHO šalje informativni materijal svim zdravstvenim ustanovama i medicinskim udrugama diljem zemlje kako bi podigao svijest laboratorijskih stručnjaka i kliničara o dijagnozi infekcije WNV-om. NPHO potiče kliničare da provedu laboratorijsko testiranje svih sumnjivih slučajeva infekcije WNV-om, koji se definiraju kao svaka osoba s akutnim nastupom neuroloških sindroma (encefalitis, meningitis ili mijelitis), kao i svaka osoba s ne-neurološkom bolešću, ali neobjašnjivom groznicom. NPHO preporučuje upućivanje uzoraka u posebne specijalizirane laboratorije radi testiranja. Odjel za vektorske bolesti NPHO-a provodi aktivni laboratorijski nadzor (tj. prikupljanje podataka iz laboratorija pokreće NPHO), tijekom cijele sezone prijenosa, uz svakodnevnu komunikaciju sa specijaliziranim laboratorijima i svakodnevno izvješćivanje NPHO-a o dijagnosticiranim slučajevima. Laboratorijska dijagnostika besplatna je za pacijente u tim laboratorijima, a troškove joj nadoknađuje NPHO. Tijela za sigurnost krvi (Helenski nacionalni centar za transfuziju krvi-EKEA) i Koordinacijski centar za hemovigilanciju i nadzor transfuzije obavještavaju NPHO o infekcijama dijagnosticiranima među davateljima krvi koji su testirani u pogođenim područjima. Nacionalna, regionalna i općinska tijela te lokalne zdravstvene jedinice hitno se obavješćuju nakon evidentiranja slučajeva u određenom području, a NPHO objavljuje tjedna izvješća o nadzoru.

Ostale provedene mjere sprječavanja i odgovora uključuju:

• Komunikacijske aktivnosti i aktivnosti promicanja zdravlja za javnost. Na nacionalnoj razini informativni materijali (npr. letci, brošure) za javnost o infekciji WNV-om i preporučenim zaštitnim mjerama protiv uboda komaraca šire se na internetskim stranicama NPHO-a i distribuiraju regionalnim javnozdravstvenim tijelima. Osim toga, u pogođenim općinama dostupni su informativni letci. Najave, priopćenja za javnost i objavljena tjedna izvješća o nadzoru informiraju javnost o optjecaju WNV-a. TV spot o zaštiti od komaraca emitira se tijekom razdoblja cirkulacije komaraca. Neka regionalna i općinska tijela provode i druge komunikacijske kampanje za javnost (distribucija letaka, događanja i seminari).
• Sigurnosne mjere za darivanje krvi koje se provode u cijeloj zemlji za darivatelje krvi koji borave u pogođenim općinama ili su ih posjetili (tj. općinama s najmanje jednim slučajem infekcije WNV-om kod ljudi). Te mjere uključuju odgodu darivatelja krvi ili probir darovane krvi na WNV RNK i hemovigilanciju (tj. praćenje ozbiljnih štetnih ili neočekivanih događaja ili reakcija kod darivatelja ili primatelja, epidemiološko praćenje darivatelja).
• aktivnosti vektorskog nadzora koje provode nacionalna i regionalna tijela. Integrirani programi kontrole komaraca, uključujući nadzor komaraca, u nadležnosti su regionalnih i općinskih tijela. NPHO provodi i aktivni program nadzora vektora u različitim područjima zemlje u svakoj sezoni cirkulacije komaraca, uključujući testiranje bazena komaraca na prisutnost WNV-a (sustav ranog uzbunjivanja), u suradnji sa Sveučilištem Zapadne Atike, Ministarstvom ruralnog razvoja i hrane, regionalnim tijelima i podugovarateljima.
• aktivnosti kontrole vektora koje provode regionalna i općinska tijela (pojačana kontrola komaraca provodi se u pogođenim područjima).
• WNF (groznica zapadnog Nila) nadziranje konja i ptica Od 2010. provodi se poseban program nadziranja WNF-a za potrebe zdravlja životinja, pod koordinacijom Ministarstva ruralnog razvoja i hrane u suradnji s regionalnim i lokalnim veterinarskim tijelima i relevantnim državnim laboratorijima. Program nadziranja životinja WNF-a obuhvaća: aktivni periodični serološki pregled konja od svibnja do rujna; aktivno kliničko nadziranje konja u blizini potvrđenih slučajeva kod ljudi i životinja; aktivno nadziranje populacija divljih ptica hvatanjem i uzorkovanjem na odabranim područjima; i pasivno nadziranje (gdje laboratoriji pokreću prosljeđivanje podataka zdravstvenom odjelu) WNF-a kod konja (tijekom cijele godine), kod divljih i domaćih ptica (uzorkovanjem mrtvih ili bolesnih ptica) i kod drugih domaćih životinja (npr. domaćih zvijeri) osjetljivih na virus Zapadnog Nila.

Nekoliko uprava i institucija uključeno je u sprečavanje i kontrolu WNV-a u Grčkoj na nacionalnoj razini. Glavni nacionalni dionici uključuju: i. Ministarstvo zdravstva sa svojim međusektorskim Nacionalnim odborom za sprečavanje tropskih bolesti i upravljanje njima, ii. Helenska nacionalna organizacija za javno zdravstvo (NPHO), iii. nacionalna tijela za sigurnost krvi i iv. Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane.

U tom kontekstu Ministarstvo zdravstva i njegov Nacionalni odbor za sprečavanje i upravljanje tropskim bolestima odgovorni su za razvoj zdravstvene politike koja se odnosi i na WNV putem zakonodavstva, okružnica o kontroli vektora i savjetovanja o tretmanima za kontrolu komaraca kao odgovor na hitne situacije.

NPHO provodi pojačani nadzor bolesti WNV-a kod ljudi podizanjem svijesti kliničara i liječnika o dijagnozi infekcije WNV-om, aktivnim laboratorijskim nadzorom tijekom cijele sezone prijenosa (dnevni obrazac komunikacije s referentnim/specijaliziranim laboratorijima), istraživanjem slučajeva, trenutačnim ažuriranjem nacionalnih, regionalnih i lokalnih dionika o dijagnosticiranim slučajevima, potporom laboratorijskim dijagnostičkim kapacitetima (financiranjem nacionalnog referentnog laboratorija i drugih specijaliziranih dijagnostičkih laboratorija za besplatnu dijagnostiku za pacijenta), kao i komunikacijskim aktivnostima i aktivnostima promicanja zdravlja za javnost, procjenom rizika i nadzorom komaraca.

Nacionalna tijela za sigurnost krvi provode mjere sigurnosti krvi za zaštitu darivanja krvi od infekcije WNV-om. Grčki nacionalni centar za transfuziju krvi-EKEA provodi nacionalne mjere za sigurnost krvi za davatelje krvi koji borave ili su posjetili pogođene općine. Koordinacijski centar za hemovigilanciju i nadzor transfuzije NPHO-a izdaje smjernice o hemovigilanciji. Istodobno se međusektorska radna skupina za određivanje područja pogođenih vektorskim bolestima (u okviru Nacionalnog odbora Ministarstva zdravstva za sprečavanje tropskih bolesti i upravljanje njima) savjetovala o karakterizaciji i određivanju područja pogođenih WNV-om (u kojima se provode mjere za sigurnost krvi).

Ministarstvo ruralnog razvoja i hrane središnje je nadležno tijelo za provedbu nacionalnog nadzora WNV-a u kontekstu nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje životinja (politika zdravlja životinja, nadzor WNV-a konja i ptica). Fitopatološki institut Benaki provodi programe nadzora komaraca.

Druge organizacije ili subjekti koji doprinose funkcioniranju sustava nadzora su:

• Liječnici, kliničari i laboratorijski stručnjaci uključeni u dijagnosticiranje slučajeva i upravljanje slučajevima. NPHO ih potiče da provedu laboratorijsko testiranje svih slučajeva za koje se sumnja da su zaraženi WNV-om.
• Službeni veterinari, privatni veterinari, vlasnici konja, lovačke ili ekološke udruge uključene u prijavljivanje svakog sumnjivog slučaja nadležnim veterinarskim tijelima.
• Nacionalni referentni laboratorij za Arboviruse i drugi specijalizirani laboratoriji uključeni u dijagnosticiranje infekcije WNV-om. NPHO preporučuje upućivanje uzoraka u posebne specijalizirane laboratorije radi testiranja.
• Odjel za medicinsku entomologiju Škole za javno zdravstvo Sveučilišta Zapadna Atika: koji je uključen u nadzor komaraca koji financira NPHO.
• Helenska organizacija za transplantaciju, odgovorna za mjere sigurnosti transplantacije.
• Regije (regionalna tijela nadležna za javno zdravlje i zdravlje životinja) i općine, koje rade na integriranim aktivnostima nadzora i kontrole komaraca, komunikacijskim aktivnostima i aktivnostima promicanja zdravlja za javnost te na nadzoru kopitara i ptica na regionalnoj razini.

Glavni uspjeh mjera provedenih u Grčkoj povezan je s poboljšanjem sustava epidemiološkog nadzora WNV-a, čime je poboljšan brz odgovor i povezane javnozdravstvene mjere. Važni čimbenici uspjeha za uspostavu i funkcioniranje odgovarajućih sustava nadzora i programa kontrole u Grčkoj su: snažnoj predanosti svih uključenih dionika, uspostavljenim mehanizmima strukturirane međusektorske suradnje i komunikacije (na temelju radnih skupina, odbora, umrežavanja, izravne međuljudske komunikacije), laboratorijskom stručnošću i visokim dijagnostičkim kapacitetom, besplatnom dijagnozom za pacijenta u specijaliziranim laboratorijima te provedbom uspostavljenih integriranih programa nadzora i kontrole komaraca u većini grčkih regija.

Glavna ograničenja odnose se na složenu epidemiologiju WNV-a, zbog čega je teško predvidjeti njezinu rasprostranjenost i zemljopisnu rasprostranjenost. Do danas istraživači rade na globalnoj i europskoj razini na poboljšanju alata za procjenu rizika i procjeni učinkovitosti kontrolnih mjera, ali nesigurnosti su i dalje velike. Osim toga, strategije nadzora i kontrole komaraca zahtijevaju daljnje smjernice, standardizaciju i koordinaciju diljem zemlje, kao i fleksibilniji pravni okvir za prevladavanje nekih organizacijskih prepreka (kašnjenja u nabavi), dok izazovi postoje i u pogledu uporabe biocida (dostupnost, pristup, ograničenja uporabe) na razini EU-a.

Kvantitativna procjena proračuna namijenjenog sustavu nadzora nije dostupna. Glavni troškovi sustava epidemiološkog nadzora WNV-a odnose se na: (i) ljudski resursi za provedbu nadzora nad ljudima, životinjama i vektorima komaraca, (ii) testiranje WNV-a na ljudima, životinjama i komarcima, (iii) mjere za sigurnost krvi (npr. probir darivanja krvi).

Koristi su minimizacija cirkulacije i širenja WNV-a, a time i smanjenje broja slučajeva ljudi i životinja u svakoj sezoni prijenosa (smanjenje opterećenja WNV-om), kroz pravodobnu identifikaciju slučajeva zaraze ljudi i životinja WNV-om, brzo bilježenje slučajeva na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, kao i brzu provedbu ciljanih mjera odgovora. Povećana učinkovitost mjera nadzora WNV-a mogla bi dovesti i do usvajanja ispitanih najboljih praksi nadzornih sustava za druge vektorske bolesti.

NPHO je odgovoran za nadzor zaraznih bolesti i od 2010. provodi pojačani nadzor WNV-a kod ljudi. Operativni plan nadzora WNV-a NPHO-a dosad nije bio uključen u formalni pravni okvir specifičan za pojedine bolesti.

Razvoj formalnog zakonodavnog okvira u pogledu koordiniranije strukture i planiranja strategija za javno zdravlje, zdravlje životinja i upravljanje komarcima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini imao bi dodanu vrijednost i trenutačno se razmatra.

Aktivnosti prevencije i odgovora, uključujući nadzor zaraze virusom WNV-a kod ljudi, provode se svake godine, od 2010., tijekom sezona prijenosa (od proljeća do jeseni).

Plan nadzora i druge mjere sprečavanja i kontrole na snazi su od 2010. i trenutačno su na snazi tijekom sezona prijenosa. Trenutačno ne postoji definirano trajanje mjera nadzora i prevencije; dugoročno će se provoditi jer WNV sezonski cirkulira u zemlji.

Danai Pervanidou

Head of the Vector-borne Diseases Department

Directorate for Epidemiological Surveillance and Intervention for Infectious Diseases

Hellenic National Public Health Organization

tel. +30 210 8899052

Email: d.pervanidou@keelpno.gr

Pervanidou D., et al., (2020.). Viruszapadnog Nila kod ljudi, Grčka, 2018.: najveći sezonski broj slučajeva, devet godina nakon pojave u zemlji. Nadzor eura, svezak 25., izdanje 32.

NPHO, (2010.–2020.). Tjedna i godišnja epidemiološka izvješća.