Prirodne opasnosti: izravni troškovi i gubici zbog poremećaja u proizvodnim procesima

Posljednjih desetljeća u Europi je zabilježen znatan porast izravnih šteta od prirodnih nepogoda. Očekuje se daljnje povećanje štete zbog stalnog gomilanja ljudi i gospodarske imovine u rizičnim područjima te učinaka klimatskih promjena, primjerice na ozbiljnost i učestalost suša u sredozemnom bazenu. Kako bi se ublažio učinak prirodnih opasnosti na europska gospodarstva i društva, potrebno je postići bolju procjenu rizika i upravljanje njime. Iako su analiza i modeliranje prirodnih opasnosti posljednjih desetljeća znatno napredovali, potrebno je uložiti još mnogo napora u istraživanje kako bi se poboljšale procjene troškova prirodnih opasnosti. Jednostavni pristupi i dalje prevladavaju u procjenama gubitaka, posebno u usporedbi s modeliranjem opasnosti, uglavnom zbog ograničenja dostupnih podataka i znanja o procesima nastanka štete i utjecajnim čimbenicima. Nadalje, zbog velike raznolikosti metodoloških pristupa teško je utvrditi sveobuhvatne, pouzdane i pouzdane podatke o troškovima koji su usporedivi među različitim opasnostima i zemljama. Razlog tomu je i činjenica da najsuvremeniji pristupi procjeni izravnih troškova i gubitaka uzrokovanih poremećajem u proizvodnim procesima nisu specifični samo za prirodne opasnosti, već su specifični i za različite sektore ili elemente izložene riziku u definiranim regijama ili zemljama. Te metode te izvori podataka i terminologija prikupljaju se, sistematiziraju i analiziraju u ovom izvješću. Utvrđene su sličnosti i razlike između metoda procjene troškova različitih prirodnih opasnosti, tako da se većina može naučiti iz različitih pristupa koji se primjenjuju u različitim europskim zemljama. Osim toga, istaknute su praznine u znanju i istraživačke potrebe te su dane preporuke za najbolju praksu procjene troškova.

Ovo izvješće dio je EU projekta ConHaz. Prvi je cilj ConHaza objediniti najsuvremenije metode i terminologiju kako se upotrebljavaju u europskim studijama slučaja. U toj će se kompilaciji uzeti u obzir suše, poplave, oluje i alpske opasnosti, kao i razni pogođeni sektori, kao što su poljoprivreda, zdravlje i priroda. Razmotrit će se izravni, neizravni i nematerijalni troškovi. ConHaz dalje ispituje troškove i koristi politika sprječavanja rizika i odgovora na hitne situacije. Drugi je cilj ConHaza ocijeniti prikupljene metode uzimajući u obzir teorijske pretpostavke na kojima se temelje metode procjene troškova i probleme koji se pojavljuju pri primjeni metoda, kao što su dostupnost i kvaliteta podataka. ConHaz će procijeniti i pouzdanost krajnjih rezultata uzimajući u obzir točnost predviđanja troškova i metode validacije najbolje prakse te će utvrditi relevantne nedostatke u metodama procjene. Treći je cilj ConHaza usporediti dostupne metode procjene s potrebama i praksama krajnjih korisnika kako bi se bolje utvrdili nedostaci u najboljoj praksi i znanju u vezi s oblikovanjem politika. Konačni je cilj ConHaz-a dati preporuke o najboljim praksama i utvrditi istraživačke potrebe koje iz toga proizlaze.