Korištenje slatkovodnih resursa u Europi

Ključne poruke:

Općenito, zahvaćanje vode i gospodarski rast u EU-u pokazali su apsolutno odvajanje od proizvodnje u razdoblju 2000.–2017. Ukupno zahvaćanje vode smanjilo se za 17 %, dok se ukupna bruto dodana vrijednost ostvarena u svim gospodarskim sektorima povećala za 59 %. Međutim, uvjeti nestašice vode i suše i dalje uzrokuju znatne rizike u južnoj Europi, kao i u određenim područjima drugih europskih regija.

Poljoprivreda je i dalje sektor koji vrši najveći pritisak na obnovljive slatkovodne resurse u cjelini te je 2017. odgovorna za 59 % ukupne potrošnje vode u Europi. To je uglavnom zbog razine poljoprivrede u južnoj Europi.

64 % ukupnog zahvaćanja vode 2017. bilo je iz rijeka, a 24 % iz podzemnih voda.

Godišnji obnovljivi slatkovodni resursi po stanovniku zabilježili su trend smanjenja u svim regijama osim u istočnoj Europi u razdoblju 1990.–2017. Velika smanjenja zabilježena su u Španjolskoj (–65 %), Malti (–54 %) i Cipru (–32 %). Klimatske promjene i porast broja stanovnika u tom su razdoblju vršili velik pritisak na obnovljive slatkovodne resurse u Europi.

Sve veća učestalost i razmjeri ekstremnih suša i poplava povećavaju rizik od smanjenja količina obnovljivih slatkovodnih resursa u budućnosti.