Opasnost od šumskih požara, dim i smrtni slučajevi koji se mogu pripisati tim požarima

Izloženost dimu šumskih požara, uključujući sitne lebdeće čestice (PM2,5), povezana je s iritacijom oka, nosa, grla i kože te povećanim rizikom od dugoročnih štetnih kardiovaskularnih i respiratornih ishoda. Iako su se europska kontrola i upravljanje požarima poboljšali od predindustrijskog doba, povećana opasnost od požara uzrokovana klimatskim promjenama te epidemiološki i demografski trendovi prijete povećanjem zdravstvenog opterećenja uzrokovanog dimom šumskih požara.

Ovim se pokazateljem prate klimatske promjene u opasnosti od šumskih požara (indeks vremenskih prilika povezanih s požarima), procjenjuju promjene u godišnjoj izloženosti česticama PM2,5 uzrokovanima šumskim požarima i procjenjuju smrtni slučajevi koji se mogu pripisati česticama PM2,5 uzrokovanima šumskim požarima.

Caveats

Trenutačno ne postoji općeprihvaćena funkcija odgovora na izloženost specifična za šumski požar PM2,5. Epidemiološka literatura koja povezuje dim šumskih požara i učinke na zdravlje i dalje je ograničena, posebno za europske populacije, a metode procjene izloženosti razlikuju se među studijama. Funkcija odgovora na izloženost upotrijebljena u pokazatelju pretpostavlja sličnu toksičnost i raspon izloženosti šumskim požarima PM2,5 i PM2,5 iz drugih izvora. Pokazatelj se koristi satelitskim mjerenjima za određivanje koncentracija PM2,5, uzimajući u obzir puni vertikalni atmosferski stupac, dok je PM2,5 uglavnom na razini tla štetan za zdravlje. Izloženost drugim onečišćujućim tvarima koje uzrokuju šumski požari, uključujući PM10, nije uključena u pokazatelj. Skup podataka o PM2,5 i populacijske mreže GEOSTAT-a za Europu koje su se upotrebljavale za izračun izloženosti PM2,5 bili su ograničeni te su stoga procjene bile dostupne tek od 2003. Osim toga, broj zemalja uključenih u procjenu varira od godine do godine zbog dostupnosti tjednih podataka o smrtnosti.