Opasnost od požara, dim i povezani smrtni slučajevi

Izloženost dimu iz požara, uključujući sitne lebdeće čestice (PM2,5), povezana je s iritacijom oka, nosa, grla i kože te povećanim rizikom od dugotrajnijih štetnih kardiovaskularnih i respiratornih ishoda. Iako su se europska kontrola i upravljanje požarima poboljšali od predindustrijskog doba, povećana opasnost od požara uzrokovana klimatskim promjenama te epidemiološki i demografski trendovi prijete povećanjem zdravstvenog opterećenja zbog dima uzrokovanog šumskim požarima.

Ovim se pokazateljem prate klimatske promjene u opasnosti od šumskih požara (indeks vremena požara), procjenjuju promjene u godišnjoj izloženosti PM2,5 uzrokovanoj šumskim požarima i procjenjuju smrtni slučajevi koji se mogu pripisati PM2,5 uzrokovanim šumskim požarima.

špilje

Trenutačno ne postoji općeprihvaćena funkcija odgovora na izloženost specifična za šumski požar – PM2,5. Epidemiološka literatura koja povezuje dim šumskih požara i učinke na zdravlje i dalje je ograničena, posebno za europske populacije, a metode procjene izloženosti razlikuju se među studijama. Funkcija izloženosti i odgovora upotrijebljena u pokazatelju pretpostavlja sličnu toksičnost i raspon izloženosti PM2,5 i PM2,5 iz šumskih požara iz drugih izvora. Pokazatelj koristi satelitska mjerenja za određivanje koncentracija PM2,5, uzimajući u obzir punu vertikalnu atmosfersku kolonu, dok je PM2,5 pretežno na razini tla štetan za zdravlje. Izloženost drugim onečišćujućim tvarima koje uzrokuju šumski požari, uključujući PM10, nije uključena u pokazatelj. Skup podataka o PM2,5 i GEOSTAT-ove populacijske mreže za Europu koje su se upotrebljavale za izračun izloženosti PM2,5 bile su ograničene te su stoga procjene bile dostupne tek od 2003. Osim toga, broj zemalja uključenih u procjenu razlikuje se od godine do godine zbog dostupnosti tjednih podataka o smrtnosti.