Potrošnja energije za prilagodbu (EnergyA)

Energija nije samo uobičajeni sumnjivac koji se obično izdvaja kao glavni krivac za klimatske promjene. Ključna je i za prilagodbu klimatskim promjenama, što znači da promjene temperature i vlažnosti mogu dodatno doprinijeti povećanju energetskih potreba, uglavnom znatnim povećanjem potražnje za hlađenjem.

Više energije moglo bi značiti više emisija i više cijene energije, što bi moglo imati negativne posljedice za siromašna kućanstva i gospodarsku konkurentnost. Međutim, danas još uvijek ne znamo bi li te posljedice mogle ometati napredak prema održivosti i dekarbonizaciji.

EnergyA ima za cilj poboljšati naše razumijevanje načina na koji kućanstva i industrije mogu koristiti energiju i energetske usluge kako bi se prilagodili riziku koji predstavljaju klimatske promjene. Konkretno, u okviru projekta razvit će se interdisciplinarni i prilagodljivi istraživački okvir koji će integrirati podatke i metode iz ekonomije s geografijom, znanošću o klimi i integriranim modeliranjem procjene kako bi se stekla nova znanja o heterogenosti u uporabi energije među zemljama, sektorima, socioekonomskim uvjetima i dohodovnim skupinama te procijenile široke posljedice koje uporaba energije potaknuta prilagodbom može imati na gospodarstvo, okoliš i dobrobit. Ključna novost EnergyA-a je povezivanje energetske statistike i podataka energetskih istraživanja s podacima visoke prostorne rezolucije iz klimatskih znanosti i daljinskih istraživanja, uključujući prostorne podatke visoke rezolucije o meteorologiji, distribuciji stanovništva i gospodarskih aktivnosti, elektrifikaciji i izgrađenom okolišu.

Temeljna ideja ovog projekta jest da je prilagodba jedan od glavnih globalnih izazova našeg stoljeća, a energija ključan čimbenik koji omogućuje provedbu. Koliko će nam energije trebati? Gdje bi se mogle pojaviti žarišne točke za prilagodbu? Hoće li povećanje energetskih potreba pogoršati siromaštvo? Projektom ENERGYA ta će se pitanja rješavati u okviru programa istraživanja u tri koraka.

• Analizirati povijesne podatke o potrošnji energije u odnosu na klimu i vremenske uvjete. U okviru projekta kombinirat će se podnacionalna statistika i istraživanja o potrošnji energije s geografskim podacima visoke razlučivosti, uključujući klimatske varijable, kako bi se znanje proširilo na četiri ključna gospodarstva u usponu, Brazil, Indiju, Indoneziju i Meksiko te kako bi se proširilo izvan stambenog sektora.
• Razviti buduće scenarije potražnje za energijom potaknutom klimatskim promjenama na globalnoj razini, oslanjajući se na dokaze iz prošlosti.  Projekt će pružiti ovaj element koji nedostaje kombiniranjem empirijskih dokaza temeljenih na povijesnim podacima s novim scenarijima za scenarije klime, BDP-a, stanovništva i urbanizacije koje istraživačka zajednica za modeliranje dovršava.
• Procijeniti okolišne i društveno-gospodarske posljedice u okviru niza neizvjesnih alternativnih budućnosnica. Kako bi se razumjele socioekonomske i ekološke implikacije budućih energetskih potreba, ovim će se projektom razjasniti distribucijske implikacije prilagodbe kako bi se istaknule potencijalno regresivne posljedice.