Jačanje partnerstava za upravljanje rizicima za katastrofalne prirodne opasnosti u Europi (ENHANCE)

U Europi se povećala učestalost i gospodarska šteta od prirodnih katastrofa. Očekuje se da će gubici i dalje rasti zbog urbanih i gospodarskih aktivnosti te klimatskih promjena. Smanjenje rizika od katastrofa (DRR) potrebno je kako bi se smanjio rizik od prirodnih opasnosti. Međutim, smanjenje rizika od katastrofa složen je zadatak koji uključuje mnoge aktere i često obuhvaća različite sektore i geografske razmjere. ENHANCE je bio usmjeren na razvoj i analizu novih načina za jačanje otpornosti društva na katastrofalne učinke prirodnih opasnosti.

Kao rezultat toga, projekt ENHANCE preporučuje (nova) višesektorska partnerstva za upravljanje smanjenjem rizika od katastrofa, na temelju 10 studija slučaja. MSP-ovi uključuju kombinaciju partnera iz javnog i privatnog sektora te organizacija civilnog društva. Rezultati projekta pokazuju da prostorno planiranje morskog područja ima potencijal za znatno poboljšanje upravljanja rizicima od katastrofa. Primjenom „kapitalnog pristupa” ocijenjeno je koliko su MSP-ovi zdravi za suočavanje s prirodnim katastrofama, što je dovelo do sljedećih općih preporuka kojima se podupire Okvir UNISDR-a iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa i rasprava UNFCCC-a o gubitku i šteti.

Procjena rizika:

• Ekstremni rizici i gospodarska šteta trebali bi se uzeti u obzir u međunarodnim inicijativama za smanjenje rizika i financiranje rizika. Time se podupire i Okvir iz Sendaija kao pristup UNFCCC-a gubitku i šteti.
• Pouzdane i točne informacije o riziku ključne su za dobro funkcioniranje MSP-a. Za to je nužna dostupnost podataka o empirijskim gubicima te je potrebno usklađeno djelovanje kako bi se takvi podaci objavili.
• Metode procjene ekstremnih rizika analizom ekstremnih vrijednosti i zajedničkom raspodjelom vjerojatnosti (Copula) znatno povećavaju pouzdanost scenarija rizika.
• Neizravni gospodarski učinak katastrofa u područjima koja nisu izravno pogođena, ali su s područjem katastrofe povezana opskrbom robom i uslugama, može činiti do 40 % ukupne štete. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se dodatno procijenile mogućnosti prilagodbe radi smanjenja tog rizika.

Percepcija i ponašanje:

• Percepcija rizika važan je pokretač smanjenja rizika od katastrofa. Na percepciju rizika uvelike utječu čimbenici kao što su: iskustvo s prethodnim katastrofama, financijskim poticajima i socioekonomskim uvjetima pojedinaca.
• Boljim usmjeravanjem ponašanja kućanstava prema smanjenju rizika od katastrofa, npr. komunikacijom i pružanjem financijskih poticaja kao što su odbitci za osiguranje, smanjenje rizika može se poboljšati do 35 %.
• Propisi EU-a kao što je Direktiva o poplavama trebali bi pružiti više poticaja kućanstvima, aktivirajući ogroman potencijal smanjenja rizika od katastrofa putem pojedinaca.
• Sustavi osiguranja trebali bi biti bolje povezani s propisima EU-a (Direktiva o poplavama, Solventnost II, Fond solidarnosti EU-a) jer već imaju bliske veze s pojedinačnim kućanstvima i mogu potaknuti smanjenje rizika od katastrofa na lokalnoj razini.
• Za to nam je potrebno bolje razumijevanje percepcije i ponašanja pojedinaca prema riziku od katastrofa. Modeli temeljeni na agentima moćni su alati za simulaciju učinaka ljudskog ponašanja na DRR

Osiguranje & Gospodarski instrumenti:

• Programi za prijenos rizika kao što su osiguranje i Fond solidarnosti EU-a održivi su samo u budućnosti, uz znatno povećanje mjera fizičke zaštite / smanjenja rizika od katastrofa
• Bez smanjenja rizika od poplava premije za npr. osiguranje od poplava u nekoliko zemalja EU-a, kao što su Njemačka i Francuska, mogu se povećati do 120 %.

Smanjenje/prilagodba rizika od katastrofa

• Mjere smanjenja rizika od katastrofa mogu znatno smanjiti rizik; potrebno je uložiti više napora kako bi se uključila pojedinačna kućanstva.
• Napori u pogledu prilagodbe/DRR-a trebali bi uključivati cijelo područje: od sustava upozorenja, zaštite do prostornog planiranja.