Rastuća otpornost AgriculTure (GREAT LIFE)

Projektom GREAT LIFE nastoji se provesti inovativan i integriran pristup, od usjeva do tržišta, kako bi se uhvatilo u koštac s učincima klimatskih promjena na poljoprivredne aktivnosti u dolini rijeke Po, kao i u Italiji u cjelini, čime se doprinosi održavanju prihoda poljoprivrednika, smanjenju potrošnje vode i proizvodnji kvalitetne hrane za krajnje tržište. GREAT LIFE planira podići svijest o vrijednosti hrane za zaštitu prirodnih resursa, okoliša i zdravlja, s ciljem promicanja svijesti o doprinosu koji izbor hrane može imati na okoliš, zdravlje i gospodarstvo. Projektom će se obuhvatiti cijela vrijednost prehrambenog lanca kako bi se potaknula ponuda i potražnja otporne hrane. Na taj će način projekt pridonijeti postizanju ciljeva utvrđenih u klimatskom i energetskom paketu 2020. te poduprijeti učinkovitije korištenje prirodnih resursa. Stoga se očekuje i da će pridonijeti primjeni Okvirne direktive o vodama i Europske tematske strategije za tlo (COM 2006), uz potpunu usklađenost s ciljevima zajedničke poljoprivredne politike.

U okviru projekta GREAT LIFE, jedna od nedavno objavljenih studija analizirala je fenologiju prosa, uzgojenog na dva eksperimentalna lokaliteta u regiji Emilia-Romagna (sjeverna Italija), pružajući detaljan opis primarnih i sekundarnih fenoloških faza, upravljanih i kodiranih na BBCH ljestvici. Rezultati mogu pružiti sveobuhvatne pokazatelje za buduća poljoprivredna istraživanja usjeva.

U okviru projekta GREAT LIFE izrađene su smjernice za uzgoj otpornih usjeva kako bi se promicalo znanje o prosu i sirku te dobre poljoprivredne prakse za uzgoj tih žitarica koje su definirane kao „otporne” jer se mogu razvijati uz dobre prinose u vrućim i sušnim područjima. Odabir uzgoja tih otpornih usjeva može biti dobra strategija prilagodbe kako bi se smanjio učinak klimatskih promjena na poljoprivredne djelatnosti u geografskim područjima koja su podložna postupnom sušenju klime. U tim kontekstima proso i sirak zapravo jamče znatne prednosti s poljoprivrednog stajališta i mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe poljoprivrednika. Poljoprivredne prakse koje su donesene i opisane u smjernicama primjeri su konzervativnog poljoprivrednog modela kojim se promiče postupno smanjenje obrade tla (minimalno ili bez obrade tla), trajnost biljnog pokrova tla (pokrovni usjev) i plodored. Uvođenjem tih praksi pridonosi se povećanju otpornosti i prilagodljivosti poljoprivrednog ekosustava klimatskim promjenama.