Procjena posljedica prilagodbe klimatskim promjenama na zapošljavanje u EU-u

Radna mjesta za prilagodbu su radna mjesta koja se otvaraju, održavaju ili redefiniraju u procesu izgradnje otpornosti na postojeće i predviđene učinke klimatskih promjena.

Opća je svrha ove studije razumjeti i popuniti praznine u znanju u pogledu posljedica prilagodbe klimatskim promjenama na zapošljavanje i vještine u EU-u. U okviru uključivanja prilagodbe klimatskim promjenama u politike EU-a, u rezultatima ove studije utvrđuju se i politike zapošljavanja i socijalne politike EU-a, kojima bi se mogao promicati prelazak na gospodarstvo EU-a otporno na klimatske promjene, uključujući pružanje odgovarajućih vještina.

Za potrebe kvantificiranja učinaka prilagodbe klimatskim promjenama na zaposlenost izrađena su dva osnovna scenarija (promjena temperature za 4 stupnja i 2 stupnja do 2100. u odnosu na predindustrijske razine) te referentni i ambiciozan scenarij.

Na razini EU-a rezultati modeliranja učinaka klimatskih promjena na zapošljavanje pokazuju da će šteta (ili koristi) od klimatskih promjena utjecati na produktivnost različitih gospodarskih sektora te na njihovu proizvodnju i zapošljavanje. To će dovesti do gubitka (ili povećanja) zaposlenosti. Na razini država članica to pokazuje da će klimatske promjene različito utjecati na tržišta rada u europskim regijama, ovisno o njihovim ključnim gospodarskim sektorima i klimatskim uvjetima.

Kako bi se kvantitativno procijenili učinci mjera prilagodbe na zapošljavanje u EU-u, u referentnom i ambicioznom scenariju procijenjene su relativne promjene u zapošljavanju zbog rashoda za prilagodbu klimatskim promjenama u usporedbi s osnovnim scenarijem.

Osim procjene broja radnih mjesta otvorenih i izgubljenih zbog prilagodbe klimatskim promjenama, u studiji su mapirane i vještine potrebne za poduzimanje aktivnosti prilagodbe te su procijenjeni nedostatak i manjak vještina. Kao rezultat te analize predstavljene su preporuke politika za izgradnju otpornije Europe.