Izazovi i mogućnosti prilagodbe za europski energetski sustav

U ovom se izvješću analiziraju potrebe za prilagodbom klimatskim promjenama i otpornost na klimatske promjene u europskom energetskom sustavu sada i u budućnosti. Tom se procjenom podupire prelazak na čistu energiju, koji uključuje masovno širenje obnovljivih izvora energije, od kojih su mnogi osjetljivi na klimatske čimbenike.

Učinci klimatskih promjena i s njima povezane potrebe za prilagodbom znatno se razlikuju među europskim regijama. Općenito, sjeverna Europa imat će i korisne i negativne učinke na svoj energetski sustav, dok se južne europske regije suočavaju s izrazito negativnim učincima. U studiji je osobito utvrđeno sljedeće:

• Općenito se predviđa da će se dostupnost vode povećati u sjevernoj Europi i smanjiti u južnoj Europi, ali uz znatne sezonske razlike. Te promjene mogu utjecati na dostupnost rashladne vode za termoelektrane, hidroenergetski i bioenergetski potencijal, prijevoz goriva rijekama i potražnju za energijom za opskrbu vodom.
• Zamjenom elektrana na ugljen solarnom energijom i energijom vjetra radikalno se smanjuju emisije stakleničkih plinova i potrošnja vode, čime se doprinosi ublažavanju i prilagodbi u regijama u kojima vlada nestašica vode.
• Biogoriva te hvatanje i skladištenje ugljika iziskuju znatne količine vode ili obradivog zemljišta, što može ograničiti njihovo širenje, posebno u regijama u kojima vlada nestašica vode.
• Temperature zagrijavanja smanjuju potražnju za energijom za grijanje, ali povećavaju potražnju za energijom za hlađenje. Mogu utjecati i na proizvodnju i prijenos električne energije.
• Klimatske promjene mogu utjecati na potencijal energije vjetra i solarne energije, ali dostupne projekcije povezane su sa znatnom nesigurnošću.
• Nekoliko studija pokazuje da bi, bez odgovarajućih mjera prilagodbe, izravna šteta europskom energetskom sustavu od ekstremnih vremenskih uvjeta mogla iznositi milijarde eura godišnje do kraja stoljeća, uz mnogo veće neizravne troškove.

Okvir politike koji se razvija u okviru energetske unije pruža jedinstvene mogućnosti za uključivanje prilagodbe klimatskim promjenama u nacionalno i europsko energetsko planiranje. U procjeni se preporučuje da se učinci klimatskih promjena uzmu u obzir pri izradi nacionalnih klimatskih i energetskih planova i dugoročnih strategija u okviru energetske unije EU-a. Tržišni akteri u energetskom sektoru također bi trebali razmotriti jačanje otpornosti na klimatske promjene kao sastavni dio svojeg poslovanja.