Izgradnja otpornog energetskog sektora

Ovo se izvješće bavi rizicima i ranjivostima s kojima će se energetski sektor vjerojatno suočiti zbog klimatskih promjena i češćih ekstremnih vremenskih uvjeta te mogućnostima koje sektor može iskoristiti kako bi postao otporniji.

Donošenje odluka o ulaganjima u energetskom sektoru, s obzirom na njihov dugi vremenski okvir (20 do 100 godina), „uključuje predviđanje dugoročnog okruženja te potreba i ograničenja u okviru kojih će komunalne usluge poslovati. Pri donošenju odluka komunalne službe suočavaju se s nekoliko nesigurnosti: gospodarska i politička nesigurnost povezana s tehnologijama, političkim obvezama te demografskim i socioekonomskim trendovima; znanstvena nesigurnost u pogledu učinaka na regionalnoj razini i reakcije pogođenih sustava; i prirodna varijabilnost klimatskog sustava. Osim tih nesigurnosti, brza urbanizacija pogoršat će utjecaj klimatskih promjena. Doista, neki od najvećih i najbrže rastućih gradova na svijetu nalaze se na niskim područjima izloženima poplavama i olujnim valovima. Njihov rast povezan je s rastućom potražnjom za energijom koja povećava pritisak na kapacitete i smanjuje otpuštanja u proizvodnji električne energije na rizičnije razine. Ekstremni vremenski uvjeti (ili veća učestalost ekstremnih događaja) utjecat će na više ljudi, a troškovi koji iz toga proizlaze (zbog izgubljenog poslovanja, oštećenja domova, infrastrukture i robe) bit će veći.”

Priroda različitih rizika i njihove razlike povećavaju važnost potpunog razumijevanja rizika i mogućih mjera prilagodbe. Za procjenu tih rizika i upravljanje njima potrebne su električne usluge kako bi se prigrlila nesigurnost. Potrebno je ojačati njezinu infrastrukturu, ali i povećati fleksibilnost kako bi se omogućio učinkovitiji odgovor na neočekivane događaje.

U evaluaciji mogućih mjera prilagodbe u izvješću se naglašava važnost premašivanja potrebnog koraka kvantifikacije analize rizika i troškova i koristi suradnjom sa zajednicama i razmatranjem rizika koji nadilaze vlastitu imovinu komunalnih poduzeća. Tim bi se pristupom omogućilo „utvrđivanje troškovno učinkovitih mjera kojima će se najbolje upravljati rizicima i izgraditi otporne zajednice”.

Izvješće se temelji na 18 poslovnih primjera koji prikazuju važne pouke naučene u različitim geografskim kontekstima diljem svijeta, koji „pokazuju da klimatske promjene dovode do pojave novih poslovnih modela u energetskom sektoru koji uključuju nove načine približavanja rizicima i nesigurnosti. Komunalna poduzeća suočit će se s dodatnim pritiskom osiguranja i financijskog sektora kako bi se poboljšalo njihovo razumijevanje klimatskih rizika i upravljanje njima te kako bi se u skladu s tim izgradila, osmislila ili nadogradila njihova imovina. U nekim zemljama propisi (kao što su imovinska prava, osiguranje i planiranje) trenutačno blokiraju pojavu tih novih poslovnih modela. Politike i propise potrebno je prilagoditi ili izraditi kako bi se potaknula ulaganja kojima se povećava otpornost u radu, energetskim sustavima i lokalnim zajednicama.”