Često korišteni indeksi ne slažu se oko uloge vlage u učincima topline na zdravlje

U studiji objavljenoj u časopisu Climate and Atmospheric Science, partnerskom časopisu Nature, utvrđeno je da različiti indeksi koji se upotrebljavaju za izražavanje učinaka toplinskog stresa na zdravlje pridaju različitu relativnu važnost temperaturi i vlažnosti te stoga mogu poduprijeti različite mjere prilagodbe kako bi se smanjili štetni učinci na zdravlje.

U vrućim atmosferskim uvjetima ljudi se znoje kako bi održali unutarnju temperaturu tijela. Visoka vlažnost zraka može spriječiti znojenje i, stoga, povećati toplinski stres za tijelo. Ozelenjivanje gradova popularna je mjera prilagodbe za ublažavanje ekstremnih temperatura i smanjenje štetnih učinaka topline na zdravlje. Međutim, u studiji je utvrđeno da bi, ovisno o HSI-ju koji se primjenjuje, mjere poput sadnje stabala u gradovima ili navodnjavanja zemljišta mogle ublažiti ili pogoršati toplinski stres. Istraživači pozivaju da budu kritični pri odabiru ili oslanjanju na HSI za procjenu koristi od mjera prilagodbe.