Usporedba rekonstruiranih prošlih varijacija i budućih projekcija ekosustava Baltičkog mora – prvi rezultati simulacija više modela

Za razdoblje 1850.–2098. izvedene su višemodelne simulacije za morsku biogeokemiju i prehrambenu mrežu Baltičkog mora, a predviđene promjene u budućoj klimi uspoređene su s prošlom klimatskom okolinom. Za proteklo razdoblje od 1850. do 2006. rekonstruirane su atmosferske, hidrološke i hranjive sile na temelju povijesnih mjerenja. Simulacije scenarija za buduće razdoblje 1961.–2098. temeljile su se na regionaliziranim podacima globalnog modela opće cirkulacije (GCM) i bile su prisiljene na različite buduće scenarije emisija stakleničkih plinova te opterećenja hranjivim tvarima u zraku i rijekama (od pesimističkog „uobičajenog poslovanja” do najoptimističnijeg slučaja). Za procjenu nesigurnosti primijenjeni su različiti modeli za različite dijelove Zemljinog sustava. Uz pretpostavku scenarija emisija stakleničkih plinova A1B ili A2 IPCC-a, otkrili smo da temperature vode na kraju ovog stoljeća mogu biti više, a saliniteti i koncentracije kisika mogu biti niže nego ikad izmjerene od 1850. godine. Postoji i tendencija povećane eutrofikacije u budućnosti, ovisno o scenariju opterećenja hranjivim tvarima. Iako se biomasa bakalara uglavnom kontrolira ribolovnom smrtnošću, klimatske promjene zajedno s eutrofikacijom mogu dovesti do smanjenja biomase tijekom drugog dijela ovog stoljeća, čak i u kombinaciji s nižim ribolovnim pritiskom. Unatoč znatnim nedostacima najsuvremenijih modela, ova studija upućuje na to da bi se budući ekosustav Baltičkog mora mogao bez presedana promijeniti u odnosu na proteklih 150 godina.