Europska istraživanja o okolišu i zdravlju

U ovoj se publikaciji daje pregled istraživanja financiranih sredstvima EU-a u okviru osmog okvirnog programa, tj. Obzora 2020., uključujući njihov potencijal za doprinos raznim mjerama i programima politike EU-a. U katalogu je predstavljeno 13 projekata povezanih s klimatskim promjenama i ljudskim zdravljem.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije očekuje se da će klimatske promjene od 2030. do 2050. uzrokovati oko 250 000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje u svijetu zbog pothranjenosti, malarije, proljeva i toplinskog stresa. Procjenjuje se da će izravni troškovi štete za zdravlje (tj. isključujući troškove u sektorima koji određuju zdravlje, kao što su poljoprivreda te vodoopskrba i odvodnja) do 2030. iznositi od 2 do 4 milijarde USD godišnje. Osim toga,c promjena lima utječe na mnoge socijalne i okolišne odrednice zdravlja, tj. čisti zrak, sigurnu vodu za piće, dostatnu količinu hrane i sigurno sklonište.

Suočen sa sve većim izazovima u području okoliša, među ostalim onima povezanima s klimatskim promjenama, i potrebom za zaštitom javnog zdravlja, EU je uspostavio opsežan okvir tematskih programa i regulatornih mjera povezanih s okolišem i zdravljem. Europska komisija donijelaje2021. novu strategiju EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. U njoj se potvrđuje da klimatske promjene utječu na zdravlje i dobrobit Europljana, koji sve više pate od toplinskih valova. Nadalje, poziva na bolje razumijevanje rizika za zdravlje povezanih s klimom. U tom je kontekstu u okviru platforme Climate-ADAPT osnovan Europski opservatorij za klimu i zdravlje.

Da bi bili vjerodostojni, okviri i regulatorne mjere moraju se oslanjati na čvrste znanstvene dokaze. Stoga je EU također osigurao veću financijsku potporu putem okvirnih programa za istraživanje i inovacije (FP) za više od 500 multinacionalnih, višepartnerskih istraživačkih projekata s procijenjenim doprinosom EU-a od oko 2,4 milijarde EUR od 2000. Istraživanja koja su posebno usmjerena na bolje razumijevanje učinaka globalnih promjena na zdravlje (uključujući klimatske promjene) posebno su se pojavila u Sedmom okvirnom programu i nastavila se u okviru njegovih nasljednika. U okviru programa Obzor 2020. (FP8 koji je trajao od 2014. do 2020.) financirano je 13 od tih projekata, koji su primili oko 53 milijuna eura od EU-a. Istinska financijska potpora i istinska važnost tog područja veća jejer se klimatske promjene smatraju jednim od suodlučivača zdravlja u mnogim drugim projektima.

U ovom katalogu projekata ukratko je opisan 351 financirani projekt s doprinosom EU-a u iznosu od gotovo 1,4 milijarde EUR (u tijeku ili je već dovršen), uključujući 13 projekata koji se odnose na klimatske promjene i ljudsko zdravlje. Navodise njihov potencijal da doprinesu različitim mjerama politike i programima.

Opisani projekti temelj su za nastavak trenutačnog Okvirnog programa Obzor Europa, koji je započeo 2021. Trenutačniokvirni program Obzor Europa utvrdio je sljedeće dvije od prvih misija koje će se provesti: Klimatski neutralni i pametni gradovi te prilagodba klimatskim promjenama, uključujući društvenu preobrazbu, u kojima se zaštita zdravlja i dobrobiti ljudi prepoznaje kao važna sastavnica i društvena korist djelovanja. Nadalje, 2021. objavljen je ciljani poziv na podnošenje prijedloga („Učinciklimatskih promjena na zdravlje, troškovi i koristi djelovanja i nedjelovanja”),što je dovelo do financiranja novog klastera od šest projekata u tom području, počevši od 2022.