Pristupi prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena koji se temelje na ekosustavima – primjeri dobre prakse i stečena iskustva u Europi

U ovom se izvješću dokumentiraju i analiziraju primjeri dobre prakse pristupa ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama u Europi koji se temelje na ekosustavima. Pristupi ublažavanju klimatskih promjena koji se temelje na ekosustavima definiraju se kao upotreba ekosustava za njihovu uslugu skladištenja i sekvestracije ugljika kako bi se pridonijelo ublažavanju klimatskih promjena. Pristupi prilagodbi koji se temelje na ekosustavima (EBA) definiraju se kao upotreba bioraznolikosti i usluga ekosustava kao dio opće strategije prilagodbe kako bi se ljudima pomoglo da se prilagode štetnim učincima klimatskih promjena; ti pristupi mogu uključivati održivo upravljanje, očuvanje i obnovu ekosustava kao dio opće strategije prilagodbe kojom se uzimaju u obzir višestruke društvene, gospodarske i kulturne posredne koristi za lokalne zajednice.

Studija je obuhvatila 101 studiju slučaja: 13 ih je iz EBM-a, 49 iz EBA-e, a 39 iz prilagodbe u očuvanju prirode (od kojih je devet upotrijebljeno za obavješćivanje EBA-e), čime je obuhvaćeno više od 17 europskih zemalja (neki su projekti bili regionalni).

Preispitivanje svih tih projekata pokazalo je da pristupi prilagodbi i ublažavanju koji se temelje na ekosustavu donose niz okolišnih, socijalnih i gospodarskih koristi uz prilagodbu ili ublažavanje. Mnogi pristupi EBA-e također pridonose EBM-u i obratno. Unatoč tim koristima, studije su pokazale da postoji niz prepreka za usvajanje pristupa EBA-e i EBM-a. Tri glavne prepreke su: potreba za znatnim zemljištem, protivljenje zajednica i nedostatak financijskih sredstava.