Poplave: Upravljanje zdravstvenim rizicima u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije

Gledajući unatrag posljednjih 20 godina, poplave u 49 zemalja u europskoj regiji SZO-a uzrokovale su više od 2000 smrtnih slučajeva i drugih zdravstvenih posljedica. Došlo je do gubitka imovine, oštećenja zdravstvenih ustanova, raseljavanja ljudi i golemih gospodarskih troškova (procijenjenih na oko 70 milijardi EUR).

Postojeći nedostaci u sprečavanju učinaka poplava na zdravlje i dostupnost pravodobnih strategija za odgovor na poplave ili utvrđenih akcijskih planova procijenjeni su u okviru ankete provedene među europskim državama članicama SZO-a. Posebno se uzimaju u obzir mogući učinci klimatskih promjena (npr. češće ekstremne oborine).

Istraživanjem je utvrđeno da je posebno međusektorska koordinacija ključna u sprečavanju smrtnih slučajeva, ozljeda, bolesti i drugih zdravstvenih posljedica. U izvješću se predlaže niz mjera za zaštitu zdravlja stanovništva u četiri faze poplava, a to su prevencija, pripravnost, odgovor i oporavak. Primjer je kritična povezanost između upravljanja poplavama, upravljanja vodnim resursima, javnog zdravlja, klimatskih promjena i smanjenja rizika od katastrofa (DRR) koja je trenutačno nedefinirana i ostaje podijeljena. Potrebno je popuniti prazninu u znanju o ranjivostima javnog zdravlja u postojećim praksama upravljanja poplavama te integrirati zdravlje prije, tijekom i nakon poplave. Integrirano upravljanje poplavama podupire taj diskurs i olakšava planiranje poplava, pripravnost, odgovor i aktivnosti oporavka kako bi se smanjile opasnosti za zdravlje okoliša i zaštitila dobrobit ljudi.

Općenito, pristupi upravljanju zdravstvenim rizicima od poplava trebali bi se temeljiti na zajedničkim politikama, planovima i mjerama za sve vrste opasnosti (pristup koji uključuje više opasnosti) prije rješavanja posebnih pitanja povezanih s poplavama.