Šume u središtu održivog razvoja – ulaganje u šume kako bi se ispunili ciljevi biološke raznolikosti i klime

Šume štite egzistenciju, zajednice i infrastrukturu. Njima se doprinosi održivom razvoju ruralnih gospodarstava, kojim se promiču integrirani teritorijalni razvoj te gospodarska i socijalna kohezija i koji je ključan za dobrobit ruralnih zajednica. Šume osiguravaju egzistenciju, mogućnosti zapošljavanja i prihode za oko 25 % svjetskogstanovništva.

Multifunkcionalna uloga šuma ojačana je proizvodnjom obnovljivih drvnih materijala u (kružnom) biogospodarstvu koje se temelji na šumama. Obnovljivi drvni materijali zamjenjuju alternative koje se temelje na fosilnim gorivima, čime doprinose i klimatskoj neutralnosti i okolišnoj održivosti.

Budući da se vlade suočavaju sa sve većim manjkom financijskih sredstava i da razvojna suradnja ima ograničene marže rasta, rješenja za dugoročno financiranje mogu se sve više oslanjati na privatni sektor i na instrumente kojima se omogućuje samoodrživo financiranje, kao što su fondovi za zaštitu okoliša. Ulagači iz privatnog sektora ključni su za dugoročno financiranje primarnog šumarskog sektora, bilo kao socijalni ulagači u okviru društveno odgovornog poslovanja ili kao ulagači s učinkom koji traže kombinaciju socijalnih i financijskih povrata. Prema Globalnom partnerstvu za obnovu šuma i krajobraza, više od 2 milijarde hektara iskrčenih i degradiranih krajobraza u svijetu ima potencijal za obnovu šumskog krajobraza, a ne za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama. Kontinuirana degradacija krajolika predstavlja ozbiljne prepreke iskorjenjivanju siromaštva i gladi te održavanju biološke raznolikosti. Poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama otežava i prilagodbu klimatskim promjenama, čime se povećava konkurencija za oskudne prirodne resurse. To ugrožava egzistenciju, dobrobit, sigurnost opskrbe hranom, vodom i energijom, naše životno okruženje i prirodne ekosustave.

Ovaj rad daje pregled održivosti u šumarskom sektoru i kako je taj sektor ključan za prilagodbu klimatskim promjenama. U njemu se utvrđuju koristi za društvo, opisuje regulatorno okruženje i ispituju izazovi s kojima se suočavaju poduzeća i ulagači koji posluju u tom sektoru. Naposljetku, bavi se ulogom javnih banaka u razvoju tog sektora.