Sažetak globalnog izvješća o procjeni biološke raznolikosti i usluga ekosustava Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava namijenjen oblikovateljima politika

Cjelovito izvješće o globalnom stanju biološke raznolikosti predstavljeno je predstavnicima članova Međuvladine platforme o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) na 7. plenarnoj sjednici IPBES-a u svibnju 2019. Na tom je sastanku usvojen i sažetak za oblikovatelje politika; sadržava 29 ključnih poruka i odgovarajuće popratne informacije u sljedećim područjima:

• Priroda i njezini ključni doprinosi ljudima, koji zajedno utjelovljuju bioraznolikost te funkcije i usluge ekosustava, pogoršavaju se diljem svijeta.
• Izravni i neizravni pokretači promjena ubrzali su se u posljednjih 50 godina.
• Ciljevi za očuvanje i održivo korištenje prirode te postizanje održivosti ne mogu se ostvariti trenutačnim smjerovima djelovanja, a ciljevi za 2030. i razdoblje nakon toga mogu se ostvariti samo transformativnim promjenama gospodarskih, društvenih, političkih i tehnoloških čimbenika.
• Priroda se može očuvati, obnoviti i održivo upotrebljavati te istodobno ostvariti druge globalne društvene ciljeve hitnim i usklađenim naporima za poticanje korjenitih promjena.

Nekoliko ključnih poruka odnosi se na klimatske promjene i prilagodbu klimatskim promjenama:

• Područja u svijetu za koja se predviđa da će doživjeti znatne negativne učinke globalnih promjena u klimi, bioraznolikosti, funkcijama ekosustava i doprinosu prirode ljudima također su dom velikim koncentracijama autohtonih naroda i mnogih najsiromašnijih zajednica na svijetu.
• Predviđa se da će se negativni trendovi u bioraznolikosti i funkcijama ekosustava nastaviti ili pogoršati u mnogim budućim scenarijima, tako da su od ključne važnosti alternativni scenariji i putovi, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje koje pogoduje prirodi.
• Aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja na kopnu mogu biti djelotvorne i podupirati ciljeve očuvanja.
• Klimatske promjene izravni su pokretač koji sve više pogoršava utjecaj drugih pokretača na prirodu i dobrobit ljudi.
• Predviđa se da će klimatske promjene u narednim desetljećima postati sve važniji izravni pokretač promjena u prirodi i njezina doprinosa ljudima. Scenariji pokazuju da ostvarenje ciljeva održivog razvoja i vizije biološke raznolikosti do 2050. ovisi o uzimanju u obzir učinaka klimatskih promjena pri definiranju budućih ciljeva.
• Priroda je ključna za postizanje ciljeva održivog razvoja. Međutim, uzimajući u obzir da su ciljevi održivog razvoja integrirani i nedjeljivi te da se provode na nacionalnoj razini, trenutačni negativni trendovi u bioraznolikosti i ekosustavima ugrozit će napredak prema 80 % (35 od 44) procijenjenih ciljeva, uključujući mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima.

Osnovne informacije odnose se i na pitanja povezana s klimatskim promjenama i naglašavaju, primjerice, važnost ciljeva održivog razvoja za prilagodbu klimatskim promjenama. To uključuje izgradnju otpornih i održivih gradova i promicanje prilagodbe temeljene na ekosustavu unutar zajednica.