Zdrav okoliš, zdrav život: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi

Priroda je temelj dobrog zdravlja i dobrobiti europskog stanovništva. Čist zrak, voda i hrana ključni su za održavanje života; prirodni okoliši pružaju prostor za rekreaciju, opuštanje i društvenu interakciju; a sirovine se unose u naše proizvodne sustave kako bi pružile udobnost suvremenog života.

U isto vrijeme, zagađenje okoliša je neizbježno. Izloženi smo zagađenju u našim domovima, na radnim mjestima, u vanjskom okruženju i kada jedemo, igramo se, spavamo, vozimo, hodamo, plivamo ili trčimo. U 2012. godini 13 % svih smrtnih slučajeva u EU-u pripisivalo se okolišu. Ti se smrtni slučajevi mogu spriječiti i mogu se znatno smanjiti naporima za poboljšanje kvalitete okoliša. 

Pandemija bolesti COVID-19 dobar je primjer neraskidive povezanosti zdravlja ljudi i zdravlja ekosustava. Smatra se da se ta nova bolest pojavila u populacijama šišmiša, a zatim je skočila na vrste kako bi zarazila ljude na tržištu morskih plodova i životinja. Pojava takvih zoonotskih patogena povezana je s uništavanjem okoliša i ljudskom interakcijom sa životinjama u prehrambenom sustavu. Čini se da drugi čimbenici, kao što su izloženost onečišćenju zraka i društveni status, utječu na stope prijenosa i smrtnosti na načine koji još nisu u potpunosti shvaćeni.

Klimatske promjene doprinose teretu bolesti i prerane smrti u Europi. Izravni učinci na zdravlje uključuju smrt, ozljede i povećani rizik od bolesti koje se prenose hranom i vodom, a koje su posljedica ekstremnih temperatura, poplava i šumskih požara. Neizravni učinci posljedica su promjena u distribuciji klimatski osjetljivih vektorskih bolesti i alergena, smanjenja poljoprivredne produktivnosti i onečišćenih izvora vode.