Toplina i zdravlje u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije: ažurirani dokazi za učinkovitu prevenciju

Ova publikacija objedinjuje i sažima najrelevantnije dokaze objavljene od 2008., s naglaskom prvenstveno na 53 države članice kojima služi Regionalni ured SZO-a za Europu.

Nalazi su organizirani oko osam elemenata za koje je u izvornim smjernicama utvrđeno da su „ključni” sveobuhvatnom akcijskom planu za zdravlje i toplinu (HHAP), a svako je poglavlje dopunjeno rezultatima ankete SZO-a iz 2019. o planiranju djelovanja u području zdravlja i topline, ako je to relevantno za obuhvaćenu temu. Glavni sadržaj svakog poglavlja prikazan je u nastavku.

U poglavlju 1. utvrđuje se scena i opisuju uočeni i predviđeni učinci na toplinu i zdravlje, s naglaskom na zemlje u europskoj regiji SZO-a. Projekcije jasno pokazuju da će se bez odgovarajućih napora za prilagodbu klimatskim promjenama znatno povećati izloženost toplini i povezani učinci na zdravlje.

U poglavlju 2. sažeti su dokazi o upravljanju odgovorima javnog zdravstva na toplinu. Potreba za definiranjem i provedbom odgovarajućih i dogovorenih javnozdravstvenih odgovora i politika postaje sve hitnija, iako su dostupni dokazi o tome što čini dobru praksu u upravljanju takvim odgovorima ograničeni. Međutim, ključna pitanja koja treba riješiti postaju sve jasnija, uključujući odgovarajuće financiranje i ljudske resurse te formalno sudjelovanje podnacionalnih i nedržavnih aktera.

U poglavlju 3. izvješćuje se o sustavima za upozoravanje na toplinu i zdravlje te o tome kako bi se HHAP-ovi trebali temeljiti na njima za pravodobne i učinkovite odgovore. Znanstvena literatura upućuje na to da su uloženi znatni napori u poboljšanje učinkovitosti modela upozorenja i vremena isporuke, ciljano širenje informacija i njihovo razumijevanje među dionicima u području javnog zdravlja. Potrebno je redovito provoditi evaluaciju sustava upozoravanja kako bi se osiguralo stalno poboljšanje i razumijevanje.

U poglavlju 4. sažeti su dokazi o tome kako se u planovima informiranja o zdravlju povezanima s toplinom/povezanim zdravljem priopćavaju rizici i preporuke povezani s toplinom. U njemu se navode postojeći pristupi učinkovitosti poruka povezanih s toplinom i zdravljem te se razmatra kako HHAP-ovi mogu bolje usmjeriti upozorenja, preporuke i informacije svojim različitim dionicima i publici. Zemlje su općenito preusmjerile svoje komunikacije u okviru HHAP-a na internetske i mobilne tehnološke platforme te je važno da se takve tranzicije provode kako bi se osigurala socijalna pravda, a da se pritom ne isključe najranjivije osobe ili osobe s manje resursa.

U poglavlju 5. navode se vrste intervencija i dokazi o učinkovitosti u smanjenju izloženosti opasnoj toplini u zatvorenim prostorima. Može se primijeniti širok raspon intervencija i tehnologija pasivnog hlađenja (povezanih s stanovanjem i hlađenjem) i aktivnog hlađenja (kao što su klimatizacija, osobni uređaji za hlađenje). Međutim, razumijevanje potreba za toplinskom udobnošću onih koji su najosjetljiviji na toplinu i dalje je ograničeno, a nedostaju podaci o povezanosti vanjskih i unutarnjih temperatura u stambenim okruženjima u stvarnom vremenu. Potrebno je više istraživanja o rizicima od pregrijavanja i adaptivnih rješenja u bolnicama, domovima za starije i nemoćne osobe i drugim okruženjima.

U poglavlju 6. navode se ažurirani dokazi o čimbenicima rizika i osjetljivosti. Ti se dokazi razvijaju i postaju konkretniji u pogledu zdravstvenih ishoda, bioloških mehanizama, uzročnosti i osjetljivosti različitih skupina. Međutim, većina nacionalnih HHAP-ova dosad spominje ranjive skupine, ali ne sadržava mjere koje su im upućene. Potrebno je uložiti više napora u podizanje svijesti i promicanje mjera aktivnog odgovora te osposobljavanje zdravstvenih i socijalnih djelatnika. Važno je uzeti u obzir da se ranjive podskupine i njihove potrebe s vremenom mijenjaju i zahtijevaju stalno praćenje i proučavanje.

U poglavlju 7. izvješćuje se o pripravnosti zdravstvenog i socijalnog sustava za grijanje. Do danas su dokazi o mjerama planiranja i odgovora koje su uspostavljene u okviru zdravstvene skrbi i njihovoj učinkovitosti rijetki. Ključni izazov koji je i dalje prisutan jest utjecaj toplinskih valova u ustanovama za zdravstvenu i socijalnu skrb, unatoč znatnim toplinskim valovima koji su se posljednjih godina dogodili u cijeloj europskoj regiji SZO-a. Potrebno je uložiti veće napore u razmjenu planiranja najbolje prakse i mjera odgovora u zdravstvenom sektoru.

U poglavlju 8. opisuje se kako se dugoročnim urbanističkim planiranjem mogu smanjiti toplinski rizici. Zeleni i plavi (vodeni) prostori, materijali i boje urbanog krajolika te promjene urbane strukture ključna su područja za dugoročno ublažavanje zdravstvenih rizika od topline i emisija stakleničkih plinova. Unatoč njihovu potencijalu za zaštitu zdravlja, intervencije urbanističkog planiranja i dalje su najslabije provedeni ključni element HHAP-a. Nedostaju alati za međusektorsko djelovanje koji bi javnim zdravstvenim agencijama omogućili da utječu na odluke o upravljanju gradovima kako bi se zdravlje zaštitilo od vrućine. 

U poglavlju 9. razmatra se upotreba postupaka praćenja i evaluacije kao ključnih sastavnica HHAP-ova. Zdravstveni nadzor važan je za praćenje učinaka na zdravlje i evaluaciju mjera odgovora tijekom i nakon toplinskih valova, ali i dalje je marginalan element u HHAP-ovima te ga je potrebno promicati. Evaluacija podrazumijeva multidisciplinarno i suradničko djelovanje različitih dionika kako bi se razmotrili različiti aspekti i komponente HHAP-a. Formalno i stalno praćenje i evaluacija HHAP-ova ključni su za razumijevanje njihove učinkovitosti i mogućih područja poboljšanja.

U poglavlju 10. nalazi se sažetak ključnih poruka iz izvješća, s posebnim i sveobuhvatnim zaključcima, kao i nedostacima u dokazima i istraživanjima.

Odabrane informacije iz ovog izvješća prikazane su na tematskoj stranici ⁇ Nacionalni sustavi za upozoravanje o toplinskom zdravlju i akcijski planovi ⁇ Europskog opservatorija za klimu i zdravlje.